Trumpova pretpostavljena sklonost Rusiji budi zabrinutost da bi se sljedeći američki predsjednik mogao nagoditi s ruskim predsjednikom – na račun Europe. Sljedeći američki predsjednik Donald Trump sebe smatra majstorom deala, o tome je napisao cijelu knjigu: „Umjetnost deala“. Za očekivati je da će ono što je funkcioniralo u poslovnom životu prenijeti i na obavljanje dužnosti predsjednika – politika kao serija dealova. Kod svog budućeg ministra vanjskih poslova Rexa Tillersona, šefa naftnog koncerna ExxonMolbila, Trump je hvalio prije svega kvalitete „dealmakera“. Jedna od njegovih najvećih prednosti jest to da je s Rusijom sklopio goleme poslove. Sam Trump uvijek ponavlja da želi s Rusijom stupiti u kooperativan odnos; dijelovi tabora Hillary Clinton Trumpovu pobjedu smatraju posljedicom ruskog miješanja u američku predizbornu kampanju, osobito informacijama s Wikileaksa dobivenim hakiranjem.
Turmpova pretpostavljena sklonost Rusiji izaziva zabrinutost da bi se sljedeći američki predsjednik mogao, preskačući Europljane, nagoditi s ruskim predsjednikom: o novoj Jalti, novoj podjeli Europe na interesne sfere. Poznato je da je jedan od ciljeva ruskoga predsjednika Rusiju opet učiniti svjetskom silom. A, kao i u vrijeme Sovjetskoga Saveza, Kremlj misli da uz taj status ide i sfera „privilegiranog utjecaja“.
Trump, koji će naslijediti goleme napetosti s Rusijom zbog Ukrajine i Sirije, mogao bi pomisliti da kao profesionalni dealmaker može prerezati čvor i s Putinom sklopiti dogovor u kojemu bi obje strane nešto dobile. To ne bi bilo iznenađenje; u međuvremenu je već postalo ritual da novi američki predsjednici vjeruju da će izgradnjom osobnoga odnosa s Putinom stvoriti ozračje suradnje. Ali u tome nisu uspjeli ni Obama ni George W. Bush: dosad se svaki put ispostavilo da su kremaljske ambicije velike sile u sukobu s liberalnim međunarodnim poretkom, za čije se očuvanje SAD još uvijek nalazi na poziciji jamca.
Ovaj put moglo bi biti drukčije. Trumpa očito ne zanima taj poredak: njegova Amerika, koliko se može razaznati iz njegovih izjava i odluka o imenovanjima, nije više svjetska sila, jamac liberalnog međunarodnog poretka nego usmjerena na svoje vlastite vrlo usko i kratkoročno definirane nacionalne koristi. Osim toga, Trump želi borbu protiv radikalnog islama na Bliskom istoku učiniti prioritetom i mogao bi se pouzdati u tijesnu oružanu suradnju s Rusijom, u Siriji i šire.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više