Sto godina jaslica “Hrvatski Božić”

Prve hrvatske božićne jaslice od voska izradio hrvatski kipar Vojta Braniš

U zagrebačkoj crkvi sv. Blaža predstavljene su u četvrtak 29. prosinca prve hrvatske božićne jaslice koje je prije 100 godina od voska izradio hrvatski kipar Vojta Braniš.

Hrvatski kipar Vojta Braniša (Bzenec, Češka, 1893. – Zagreb, 1983.) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a njegovo prvo važnije djelo upravo su te jaslice koje je izradio neposredno nakon što je diplomirao. U prosincu 1916. godine iz tadašnje Obrtne škole jaslice su prevezene u zagrebačku crkvu, a likovnom ostvarenju jaslica – s čak 150 figurica koje krase narodni motivi – divljenje su izražavali dr. Izidor Kršnjavi, Robert Frangeš Mihanović i brojni drugi autori. Zbog materijala od kojeg su izrađene, kao i isticanja hrvatskih narodnih običaja te nošnje, jaslice 'Hrvatski Božić'i u stotoj godini – nakon restauracije i dodatnog osvjetljavanja – predstavljajući hrvatsku crkvenu i narodnu umjetnost, privlače svojom ljepotom te oduševljavaju domaću i svjetsku javnost.

O vrijednosti jaslica, koje su veći dio godine skrivene iza drvenog ormara, a otvaraju se u božićnom vremenu govorila je kustosica iz Gliptoteke HAZU Vesna Mažuran Subotić, dobra poznavateljica opusa Vojte Braniša. „Jaslice 'Hrvatski Božić' za mladog su Braniša bile veliki izazov, i on je tom poslu pristupio krajnje studiozno, oslanjajući se ne samo na likovnu analizu jaslica u raznim europskim crkvama nego i na sjećanja i dojmove koje je nosio iz djetinjstva i rane mladosti kada je s obitelji živio na gospodarstvu u Božjakovini. I dok neki od 150 likova koračaju pjevajući i svirajući, drugi se kreću u stanju pune kontemplativnosti. Braniševi likovi su individualizirani i minuciozno izrađeni, pokrenuti su i dinamični, kazala je kustosica Mažuran Subotić.

Podsjetila je kako je Frangeš Mihanović primijetio da u hrvatskoj umjetnosti, a posebice kiparstvu nedostaju prizori koji bi realistički pratili život ljudi na hrvatskom selu, a zanimanje za takav prikaz pokazao je upravo Braniš. Izradi jaslica pristupio je s velikim entuzijazmom i ozbiljnošću. Od župnika mons. Svetozara Ritiga dobio je površinu od 3,5 m² i slobodu koncepcije uz uvjet da prikaže hrvatske običaje i hrvatsko selo. Osim u likovnom pogledu, izrada jaslica 'Hrvatski Božić' za Vojtu Braniša bila je vrlo komplicirana zadaća i u tehničkom smislu. Radio je prvo figurice u glini, pa u drvu, a na kraju su izrađene od polikromnoga prepariranog voska. Jedna od teškoća bila je kako u ratno doba dobiti vosak, pa je tadašnji župnik Svetozar Rittig kiparu Branišu dao okapine od voštanih svijeća iz kapele sv. Roka i ostatke svijeća, a umjetnik ih je prema recepturi hrvatskog slikara prof. Bele Csikoša-Sesije rastopio i dobio masu od koje je izrađivao figurice, a potom ih je bojao. Jedina 'zamjerka' župnika Ritiga bila je da su anđeli prerealistični pa ih je autor 'popravio'. Vrlo slikovit opis jaslica župnik Rittig upisao je u dnevnik župe u prosincu 1916.: „Kompozicija jaslica je jednostavna, ali vrlo slikovita… Po uzoru jaslica iz 17. i 18. stoljeća onih staronjemačke škole i talijanske, i naš kipar je primiješao religiji – suvremeni i narodni naš religiozitet, primiješao subjektivni svoj osjećaj, subjektivnu istinu, i tako zaveo anahronizme, ali tim stvorio prvi tip – hrvatskih božićnih jaslica. (…) Dirljivo je i milo, kako je Braniš unio u jaslice i onu posebnu koncepciju 'proštenja'. Vjerni puk hodočasti malom Spasitelju na proštenje u Betlehem“.

A sam Braniš je jaslice opisao riječima kao „hrvatske seljake koji hrle u Betlehem, a među kojima se vide tamburaši, žene, djeca, kola s volovima i darovima, mljekar, sveta tri kralja, jaslice, ovce i još puno toga“.

Sjaj voštanih jaslica 'Hrvatskog Božića'može se razgledati do nedjelje, 5. veljače 2017. Uz predstavljanje jaslica župa sv. Blaža iz Zagreba izdala je i kratki vodič o jaslicama.

Nives Matijević