Hrvatski štediše opet izigrani?

Slovenija prekršila presudu prema neslovenskim štedišama

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pozvao je hrvatske štediše Ljubljanske banke koji su tijekom 20-ak godina tužili Republiku Sloveniju tom sudu da ga izvijeste je li Slovenija u njihovu slučaju ispoštovala presudu toga suda poznatu kao „Ališić i drugi protiv Slovenije“. Sud je od hrvatskih štediša koji su mu se obratili tužbom zatražio da ga izvijeste jesu li Sloveniji podnijeli zahtjev za verifikaciju devizne štednje u Ljubljanskoj banci i ako nisu, zašto nisu. Oni štediše koji se ne odazovu pozivu do 17. listopada taj će sud tretirati kao da su odustali od tužbe.

U uredu hrvatske zastupnice pred Europskim sudom za ljudska prava doznajemo da je tijekom posljednjih dvadesetak godina oko 8000 hrvatskih štediša Ljubljanske banke tužilo Republiku Sloveniju tom sudu zbog kršenja prava raspolaganja vlasništvom. To je tek dio od ukupnog broja hrvatskih štediša Ljubljanske banke (procjenjuje se da ih ima oko 130.000) na koje se odnosi presuda Europskog suda. Sud u Strasbourgu je 2014. naložio Sloveniji da u roku od godinu dana donese zakon kojim će osigurati povrat štednje neslovenskim štedišama Ljubljanske banke pod jednakim uvjetima pod kojima je Slovenija početkom 90-ih osigurala povrat štednje slovenskim štedišama. Slovenija je lani donijela zakon po kojem neslovenski štediše Ljubljanske banke od 1. prosinca 2015. do 1. prosinca 2017. od slovenskog ministarstva financija mogu zatražiti izračun i isplatu štednje uvećane za kamatu.

Pravo na isplatu štednje u Ljubljanskoj banci, kojom ne mogu raspolagati već 26 godina, imaju svi hrvatski štediše. Mnogi hrvatski štediše Ljubljanske banke koji su se već obratili slovenskom ministarstvu financija i dobili informativni izračun iznosa koji im se na ime štednje treba isplatiti, međutim, nezadovoljni su i obraćaju se hrvatskom uredu za zastupanje pred sudom u Strasbourgu. Smatraju da je Slovenija prekršila presudu jer neslovenskim štedišama nije osigurala povrat štednje pod istim uvjetima kao i slovenskim štedišama. Slovenija je svojim štedišama tijekom dvogodišnjeg razdoblja, u kojem nisu mogli raspolagati štednjom, od početka 1991. do kraja 1992., obračunala kamatu od 6 posto godišnje. Slovenski zakon za neslovenske štediše kamatu od 6 posto predvidio je samo za 1992. godinu,, a za ostale 24 godine, od 1992. do 2016., predvidjeli su kamatnu stopu od samo 1,79 posto. (…) Mogu li hrvatski štediše koji su dobili poziv od suda u Strasbourgu dokazati da je Slovenija prekršila dijelove te presude?

– Samo suci Europskog suda znaju kako će završiti te tužbe. Svaki od 8000 hrvatskih štediša koji su pokrenuli spor pred tim sudom mora sam odlučiti hoće li nastaviti postupak ili ne. – rekla nam je Štefica Stažnik, hrvatska zastupnica pred sudom u Strasbourgu.

Slavica Lukić, Jutarnji list