Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

LNG-terminal aktualniji nego prije

Mađarska ima interes dobavljati iračku naftu preko hrvatskog naftovoda Janaf

 
 
Hrvatska je u roku uložila žalbu na odluku arbitraže sa mađarskim MOL-om zbog upravljanja INA-om, gdje nije prihvaćena hrvatska tvrdnja da je MOL upravljačka prava u INA-i stekao tako da je potkupio tadašnjeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Eksperti kažu kako konflikt sa Mađarima oko INA-e ne smije spriječiti Hrvatsku u suradnji s Mađarima u drugim energetskim projektima, pa i u izgradnju LNG-terminala za ukapljeni plin.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/02/images.energetika-net.com_media_article_images_big_lng-tanker-6-20120227133750406.jpg
Hrvatska je Saveznom sudu u Lausannei u Švicarskoj podnijela tužbu kojom traži poništenje arbitraže koja je presudila da nema dokaza da je mađarski MOL stekao upravljačka prava u INA-i tako da je potkupio Ivu Sanadera, potvrdio je premijer Andrej Plenković. „Riječ je argumentima koji su vrlo dobro potkrijepljeni prije svega procesno-pravnim razlozima.“ Eksperti, međutim, upozoravaju da Hrvatska i Mađarska imaju niz drugih zajedničkih interesa, i da konflikt zbog INA-e ne bi trebao biti zapreka za suradnju na tim područjima.
       
„Mađarska ima interes dobavljati iračku naftu preko hrvatskog naftovoda Janaf, a kada Hrvatska izgradi kompresore na interkonekciji Donji Miholjac – Dravaszerdahelyji, Mađarska će i s juga moći dobivati plin“, kaže za naš program energetski stručnjak Igor Dekanić. „Hrvatskoj je pak u interesu da se drugi služe njezinom infrastrukturom i za to plaćaju, a kada Hrvatska konačno izgradi LNG-terminal, Mađarska će biti zainteresirana i za taj ukapljeni plin.“ LNG-terminal na Jadranu ima i europsku dimenziju, jer bi pridonio diversifikaciji izvora opskrbe.
 
„Što se više diversificira u pogledu pravaca opskrbe energijom, to će Europa i Europska unija biti neovisnija o političkim krizama koje mogu izbiti južnije ili istočnije od Europe i Europske unije. Sve su to doista argumenti u prilog tezi da bi se Hrvatska doista morala potruditi da izgradnjom LNG-terminala postane plinski 'hub' južne Europe, što nije upereno protiv mađarskih interesa. Mađari zajedno s Austrijom izgrađuju sebe kao plinski 'hub' srednje Europe, i još jedan manji 'hub' na jugu Europe ne mora njima nužno proturječiti, nego upravo biti dobrodošao.“ Utoliko, kaže naš sugovornik, možda bi bilo pametno da Mađari INA-u sa svim njezinim problemima prepuste Hrvatskoj, a da se suradnjom Hrvatske i Mađarske na drugim energetskim projektima izgradi politički most koji će premostiti i razlike nastale sukobom oko INA-e.
 
A i novi vjetrovi iz Sjedinjenih Država pušu u korist izgradnje terminala, smatra Igor Dekanić. „Nova američka energetska politika koja će ići za umjerenijim tempom restrukturiranja u pravcu promjene strukture potrošnje – drugim riječima – ići u pravcu oživljavanja upotrebe i fosilnih goriva, može samo dati vjetar u leđa hrvatskim naporima za uspostavu plinskog 'huba' na jugu Europe.“
 
Naftni stručnjak Davor Štern u izjavi za naš program kaže da bi se umjesto izgradnje LNG-terminala moglo u te svrhe iskoristiti plinska polja u sjevernom Jadranu, koja će za 3 godine biti iskorištena. „Gore je cijela infrastruktura, platforme… Ispod je veliko skladište koje bi Europa mogla koristiti, samo mi ne znamo ništa prodati, pa ni to. S tih plinskih polja već ide jedan krak cijevi prema Puli, a drugi krak prema Italiji – to je što se tiče Europe i sigurnosti opskrbe.“ On vjeruje da MOL nije ušao u taj projekt jer bi bio izložen kritikama da ne obnavlja rafinerije po Hrvatskoj, što je bilo dogovoreno, a ulazi u novi projekt koji nije dogovoren.
 

Enis Zebić, Radio Slobodna Europa

Povezani članci

Zakoni pisani za uži krug pojedinaca

HF

Desalinizacija

HF

Početak izgradnje Centra u 2020. godini

HF

Slatki problemi njemačkoga razvoja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...