Rječnik dvaju tipološki različitih jezika

Predstavljeni "Mađarsko-hrvatski rječnik" i "Hrvatsko-mađarski rječnik"

Na izradbi rječnika radili su hungarolozi i kroatisti. Po izboru natuknica i načinu obradbe to je prvi veći suvremeni mađarsko-hrvatski rječnik. Rječnik obuhvaća 38 tisuća riječi iz svih područja života, pomno odabranih natuknica suvremenoga mađarskoga jezika. Leksikografska obradba temelji se na suvremenim leksikografskim spoznajama.

"Mađarsko-hrvatski rječnik" Krešimira Sučevića Međerala, Tatjane Vukadinović, Irine Jurović i Margit Bernadett Vuk i "Hrvatsko-mađarski rječnik" Ernesta Barića i Janje Prodan trajna su vrijednost obaju naroda i kameni temeljci za još bolju hrvatsko-mađarsku suradnju, istaknuto je u srijedu na predstavljanju u Mađarskome institutu u Zagrebu.

Državni tajnik iz Ureda mađarskoga premijera Csabo Latorcai prenio je pozdrave mađarskoga premijera Viktora Orbana podsjetivši na višestoljetne mađarsko-hrvatske odnose. Istaknuo je zajedničku kršćansku prošlost te podsjetio kako je sveti Ladislav utemeljio zagrebačku biskupiju. Naš kralj Bela IV. sklonio se u Trogir bježeći pred Tatarima, napomenuo je dodavši kako se u Dubrovniku nalaze relikvije svetih Stjepana i Ladislava.

Tijekom osam stoljeća, uz pojedine prijepore, mađarska je povijest bila i hrvatska, a hrvatska i mađarska povijest, napomenuo je Latorcai dodavši kako bi iz zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti preko hrvatsko-slavonskoga bana Nikole Šubića Zrinskoga i današnja EU štošta mogla naučiti. Naglasio je kako nedavna istraživanja pokazuju da Mađari imaju dobre odnose sa susjedima te dodao kako su najpozitivniji odnosi s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom. Podsjetio je i na dobru suradnju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj.

Pomoćnik hrvatskoga ministra znanosti i obrazovanja dr. s. Tomislav Sokol pozvao je na nastavak dobre i duboke hrvatsko-mađarske suradnje.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić istaknuo je da su ova dva rječnika kameni temeljci za još bolju hrvatsko-mađarsku suradnju. Ti su rječnici, smatra ravnatelj Croatice iz Budimpešte Csaba Horvath, trajna vrijednost obaju naroda, a za hrvatsku zajednicu u Mađarskoj poseban kulturni događaj.

Mađarsko-hrvatski rječnik je rječnik dvaju tipološki različitih jezika za kakvim se već dugo osjeća potreba radi lakšega sporazumijevanja u raznovrsnoj svakodnevnoj komunikaciji. Rječnik je i bitno sredstvo u održanju samobitnosti nacionalnih manjina u Mađarskoj i Hrvatskoj.

Rječnik obuhvaća 38 tisuća riječi iz svih područja života, pomno odabranih natuknica suvremenoga mađarskoga jezika. Leksikografska obradba temelji se na suvremenim leksikografskim spoznajama.

Većina je natuknica dopunjena ilustrativnim primjerima sintagmi u kojima se natuknica može pojaviti, kao i frazema i idioma koji sadržavaju spomenutu natuknicu. Uz značenja, rječnik donosi i gramatičke podatke o natuknicama, kao i opaske o stilskom okviru, odnosno stručnom žargonu u kojem se upotrebljavaju. S obzirom na veličinu korpusa, namjena rječnika jest omogućiti nesmetano snalaženje korisnika u svakodnevnoj govornoj komunikaciji, praćenjem medijskih tekstova namijenjenih širokoj publici, kao i uvid u pravni i gospodarski diskurs potreban za poslovnu i administrativnu komunikaciju među govornicima dvaju jezika.

Nisu zanemarene ni manjinske hrvatske zajednice u Mađarskoj, tako da su u rječnik uvršteni i izrazi vezani uz manjinsku samoupravu.

Radi točnoga opisa gramatičke strukture natuknica i radi valjane leksikografske obrade, izolirali su se ključni parametri u mađarskom jeziku. Time će Rječnik moći poslužiti kao podloga za temeljitu kontrastivnu analizu dvaju tipološki posve različitih jezika, a uz to olakšati i raznovrsna istraživanja hrvatsko-mađarskih jezičnih dodira u prošlosti i sadašnjosti. Na temelju ovoga rječnika moći će se izraditi prikladni priručnici za učenje obaju jezika.

Na izradbi rječnika radili su hungarolozi i kroatisti. Po izboru natuknica i načinu obradbe to je prvi veći suvremeni mađarsko-hrvatski rječnik. Promociju su pratili brojni uglednici iz akademskog života Republike Hrvatske i Grada Zagreba, među kojima su bili predstavnici Hrvatske matice iseljenika – urednica Vesna Kukavica te član Matičina Upravnog odbora književnik Đuro Vidmarović. (Hina)