Hrvatski Fokus
Uvodnik

Predsjednik Sabora i represivni aparat

Zašto je Rajko Dondur šutio 23 godine?

 
 
• Mostov predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića i uprave Agrokora, a mnogi se pitaju što stoji iza toga? Je li to Mostov pakleni plan za zatvarnje Todorića, pritisak na ministra financija Zdravka Marića koji je bio Todorićev izvršni direktor u Agrokoru? Napad na Ivicu Todorića od strane jurišnika Mosta neprimjeren je i jako opasan. Time se potvrđuje da sam bio u pravu kada sam kritizirao i Tomislava Karamarka, a i Andreja Plenkovića kako nikako ne smiju prepustiti Mostu tri ključna ministarstva – policije, pravosuđa i uprave. Jedenostavno, oni nisu dorasli demokratskim ponašanjima u politici i opasno zlorabe pravosuđe, upravu i policiju. "Todorić jest vlasnik, ali dugovi premašuju vrijednost tvrtke, dakle, on nije vlasnik", govori čelnik Mosta Božo Petrov, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskoga sabora, čime se kao prvi čovjek zakonodavne vlasti upustio u opasnu igru s nesagledivim posljedicama. Kada mu politički analitičari predbace kako to on nikako ne smije govoriti odnosno raditi – koristiti represivni aparat u predizbornoj kampanji – Petrov nastavlja po starome, represivnome obrascu nepoznatome demokratskoj praksi vladanja. "Istrage moraju biti neovisne, ne smiju biti politički motivirane. Ne postoji predizborno ili postizborno vrijeme kada bi trebale biti ometane. One trebaju djelovati kada postoje elementi za istragu. Kao građanin i predsjednik Sabora smatram da se treba istražiti jesu li počinjena kaznena djela. Sasvim je nebitno vrijeme", ponavlja Petrov svoje opasne radnje, pritom misleći da će mu donijeti bolje rezultate na sljedećim lokalnim izborima.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/04/farm8.staticflickr.com_7016_6403676065_a8289e217a.jpg
• Policija 'ušla' u Agrokor i provodi izvide oko Ivice Todorića i Uprave, javljaju mediji, što je potvrda da u Mostu vatru vatrom gase. Jer je policija ušla u prostorije Agrokora na osnovi kaznene prijave koju je, "kao građanin", podnio predsjednik Sabora Božo Petrov. Gdje to još ima na temelju kaznene prijave predsjednika Sabora policija "provodi izvide" u najvećoj kompaniji u jednoj državi. Najgore je to što Petrov nikako da shvati da on kao predsjednik Sabora nikada nije niti će biti „građanin“.
 
• Prilikom povlačenja iz Agrokora, i to ne svojom voljom, Ivica Todorić se obratio javnosti: „Iskreno se zahvaljujem svim zaposlenicima, bliskim suradnicima i partnerima s kojima sam izgradio najznačajniju tvrtku u povijesti Republike Hrvatske. Svih sam ovih godina, pa i u posljednjim izrazito izazovnim trenucima, davao svoj maksimum kako bi osigurali stabilnost kompanije, kako bi sačuvali preko 60 tisuća radnih mjesta te osigurali opstojnost i prosperitet čitavog Agrokor koncerna. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi“. Riječi iz priopćenja predsjednika Agrokor koncerna djeluju lijepo. Da nije Agrokor propao, na temelju njih mogli bismo i film snimiti, a ovako smo sigurni da ga nitko ne bi gledao, jer ljudi ne vole filmove koji nemaju sretan svršetak.
 
• Kako "plan A" – aktualni dogovori vlasnika, banaka i dobavljača – nije dao zadovoljavajuće rezultate, pristupilo se u Hrvatskom saboru "planu B" za restrukturiranje Agrokora. Novi najveći dioničar vukovarskog Vupika nepoznat je netko s 43,6 posto dionica, u Belju je Ivica Todorić pao na 29 posto dionica, a odmah iza njega je skrbnički račun u Podravskoj banci s 21,5 posto dionica.
 
• U emisiji Otvoreno na HRT-u prof. dr. sc. Jasnica Garašić s Pravnoga fakulteta u Zagrebu u nekoliko minuta izlaganja dvadesetak puta ponovila je kako je donošenja zakona u slučaju „lex Agrokor“pravno gledano jedna velika katastrofa. S time se slaže i sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić. „Lex Agrokor krši odredbe Ustava, gori je od predstečajnog“, ističe on. I ja se slažem kako se ne smije kršiti zakone i kod spašavanja Agrokora, ali političari ne mogu čekati. Ne mogu čekati niti radnici Agrokora, dobavljači Agrokora, a dakako i svi oni drugi kojima je Agrokor dužan. Zato Jasnica Garašić i jest i nije u pravu.
 
• Bivši zaposlenik Vindije Rajko Dondur, govoreći u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" o kriminalu u toj tvrtki, naveo je kako je Vindija kupila Koku budući je on 1994. godine ravnatelju Fonda za privatizaciju Milanu Kovaču odnio kuvertu sa 20.000 DM. To znači da se kriminalna radnja dogodila prije 23 godine. I Rajko je šutio. Sve dotle dok ga u svoju jako opasnu emisiju po hrvatsku samostalnost nije pozvao Aleksandar Stanković. Puno je elemenata za sumnju.
 
• Gužve na hrvatsko-slovenskoj granici u režiji Bruxellesa dodatno su zagorčali život hrvatskim vlastima. Iako slovenski politički jastrebi, poput Karla Erjaveca i(li) Matjaža Nemeca, već mjesecima prijete da će uništiti hrvatsku turističku sezonu u Zagrebu nisu ništa poduzeli da zatraže zaštitu u Bruxellesu od ratobornih „soseda“. Tek kad su satima ljudi nepotrebno maltretirani na granici izvan turističke sezone, počela je diplomatska ofenziva hrvatskih vanjsko-političara. Privremeno je stanje stabilizirano, ali je pitanje dokle. No, postoje rubne članice Unije, poput Finske, koja se puno ranije pobrinula da izbjegne nepotrebne gužve na tzv. schengenskoj granici. Ta skandinavska država poslala je na vrijeme u Bruxelles diplomatsku notu u kojoj piše da će Finska od početka primjene sporne uredbe 7. travnja iskoristiti mogućnost predviđenu uredbom i provoditi samo ciljani nadzor na finsko-ruskoj granici, a ne sustavni nadzor svih putnika. Tako je trebalo učiniti i na Zrinjevcu i poslati Bruxellesu notu u kojoj je trebalo zatražiti i time preduhitriti ratoborne Slovence da se spriječi kaos na granici uoči Uskrsa. Hrvatska je trebala predložiti izmjenu primjene schengenskih pravila na način da se na hrvatskoj vanjskoj granici – prema državama koje nisu članice Europske unije – i dalje provode postrožene kontrole, ali da se na tzv. unutarnjoj granici, prema Sloveniji i Mađarskoj, zadrže stara pravila.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/04/frontex.europa.eu_thumb_Image_Gallery_Focal_Points_Land_2012_car_check_at_BCP_Obrezje_Slovenia.prop_1200x720.c638f8205e.prop_1200x720.440122b967.JPG
• Naša eurozastupnica Ivana Maletić – zajedno sa još 65 kolega iz 21 države Europske unije i sedam različitih klubova zastupnika – uputila je pismo Europskoj komisiji i Vijeću za zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II. Bilo bi daleko djelotvornije da su Ivana i njezine kolege iz Unije pismo adresirale na njemačku kancelarku Angelu Merkel i poslale ga u Berlin, jer iza ovoga plinovoda stoji Njemačka i njezini interesi a ne plašljivi eurozastupnici EU-a kojih se ionako ništa ne pita.
 
• Cinično je i bezobrazno što Haaški sud uopće traži da general Hrvatske vojske Slobodan Praljak sâm iz svoga džepa financira svoju obranu na tom Sudu, a manje cinično, a puno poniznije je da je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa poslušalo Den Haag i poslalo informacije o Praljkovoj imovini. Sud traži da general Praljak sâm snosi troškove i sudu vrati 2,8 milijuna eura koliko je do tada navodno potrošeno na njegovu obranu. Ministarstvo pravosuđa je dobilo rok da do 5. travnja 2017. udovolji zahtjevu Haaškoga suda i tako je postupilo. Pojedinosti ovoga, ipak se mora reći izdajničkog čina u ulozi tužibabe, nisu još poznate javnosti, samo znamo da je u odgovoru Hini Ministarstvo pravosuđa napisalo: "Zbog povjerljivosti postupka Republika Hrvatska ne može komentirati eventualne dosadašnje istrage imovine Slobodana Praljka. Ono što možemo potvrditi je kako je 22. ožujka 2017. zaprimljen poziv Žalbenog vijeća u predmetu tužitelj protiv Prlić i dr. kojim se traži dostava informacija o radnjama koje Republika Hrvatska može poduzeti u svrhu vraćanja financijskih sredstava Sudu te da je na navedeni poziv Republika Hrvatska odgovorila".
 
• Suđenje bivšem predsjedniku Hrvatske vlade Ivi Sanaderu se nastavlja. U 'slučaju Planinska' ponovno je osuđen, ovaj put na četiri i pol godine. Ova kazna ispod pet godina potvrda je da je presuda – politička. Da je veća od pet godina Sanader bi se morao vratiti u zatvor i čekati dok ne postane pravomoćna. Ovako će se on i dalje braniti sa slobode i čekati pravedniju presudu jer sud nema nikakvih dokaza za njegovu krivicu da je primio 17 milijuna kuna provizije. I još i dalje ostaje činjenica kako Sanader i dalje nema ni jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu.
 
• Slušam na Hrvatskom radiju da je u 'slučaju Dolački' Uskokov tužitelj Slobodan Šašić, što me odmah asocira na zloglasnoga Jeftu Šašića, potpukovnika JNA koji je rođen u Novskoj 17. kolovoza 1917. Nadalje slušam sutkinju Ernu Dražančić, koja tereti Željka Dolačkog, kako ne zna osnove hrvatskoga jezika. Postavila mu je nekoliko pitanja: Da li…?, Da li…?, Da li… razumije optužnicu? Mislim kako bi se Dolački mogao braniti da ju zasigurno jezično ne razumije.
 
• I u BiH provode istraživanja. I kod njih ih provodi "Ipsos". Konkrento istraživanje tamošnji Ipsos uradio je za Međunarodni republikanski institut (IRI) iz Washingtona. Amere zanima koga „građani BiH“ vole ili ne vole. Angelu Merkel voli 81 posto Bošnjaka i Hrvata, te trećina Srba. Polovina Srba ne voli Angelu. Ali zato čak 93 odsto Srba voli Vladimira Putina, Ne voli ga tek 3 posto Srba. Angelu Merkel ne voli 7 posto Bošnjaka i 8 posto Hrvata. Čak 29 posto Bošnjaka gleda pozitivno Putina, 53 posto negativno. Za 57 posto Hrvata Putin je pozitivan, a za 27 posto negativan. Očekivano, najviše Bošnjaka ima pozitivno mišljenje prema Reçepu Tayyipu Erdoğanu, njih 71 posto, dok ih 15 posto ne voli turskog sultana. Čak 35 posto Bošnjaka je za to da turski jezik bude obvezan, a 44 posto Srba bi uvelo ruski jezik u srednje škole također kao obvezan predmet. Zanimljivo je kako Hrvati, Bošnjaci i Srbi gledaju na to gdje je BiH. Dok 29 posto Bošnjaka smatra da BiH pripada Zapadu, tek 17 posto Hrvata i 15 posto Srba to iste vide. Da BiH pripada Istoku smatra 4 posto Bošnjaka, 5 posto Hrvata i 11 posto Srba. Da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu smatra 59 posto Bošnjaka, 72 posto Hrvata i 62 posto Srba. Iz ovih rezultata mislim da se Ameri baš i ne će nešto okoristiti. Čini mi se da su se mnogi krivo predstavili istraživačima ankete. Kao i kod izbora gdje izbore u Goraždu osvajaju „Hrvati“ Muamer ili Amer.
 
Donald Trump je i dalje ostao – nepredvidljiv. U Siriji je 6. travnja 2017. upotrijebio rakete, što je dokaz kako nema pripremljenu nikakvu strategiju. Napad u Siriji ili će ostati simbolična jednokratna akcija – ili će SAD odvesti dublje u vojni sukob i s Rusijom, a taj sukob nitko zapravo ne želi i za njega ne postoje dugoročni planovi. Prisjetimo se Donald Trump je prije godinu i pol dana rekao: „Bashar al Asaad se čini bolji nego druga strana“, a evo što je izjavio prije 6. travnja: „Za mene su sada prijeđene mnoge crte, ne samo ona crvena”, izjavio je on aludirajući na prazne prijetnje koje je njegov prethodnik Barack Obama uputio Assadu prije gotovo četiri godine. „Moj stav prema Siriji i Assadu promijenio se”, izjavio je sada Trump. Ostaje pitanje, koji je pravi Trump?
 
• Po Srbiji i dalje traju „Protesti protiv diktature“ u kojem mladi ljudi svaku večer prosvjeduju protiv Aleksandra Vučića. U srbijanskom stilu puno je pošalica ali i nedoumica tko stoji iza prosvjeda. Državna radio televizija, RTS, dakako brani režim i Vučića pa ga prosvjednici nazivaju „medijski javni servis koji je postao: Vaše je pravo ne znati ništa”. Prosvjednici u Beogradu nose transparente "Objesi se", "Vučiću, Šrederu", "Vučiću, lopove", "Stop diktaturi", zastave Srbije i naljepnice "Puk'o je", "Drugi krug"…Sudionici prosvjeda iz Beograda i Novog Sada složili su se oko pet zahtjeva – smjenu članova RIK-a, REM-a, direktora i urednika Informativnog programa RTS-a, razrješenje predsjednice Skupštine Maje Gojković, kao i sređivanje biračkog popisa i uvođenje elektronskog glasanja. No, ima još zahtjeva:
1. Smjena čelnika RTS-a i urednika informativnog programa RTS-a, zbog režimskog         izvještavanja i neravnomjerne zastupljenosti predsjedničkih kandidata u predizbornoj kampanji.
2. Smjena članova savjeta REM-a, zbog nereagiranja na više stotina prekršaja i prijava u vezi s izvještavanjem medija u predizbornoj kampanji.
3. Razrješenje predsjednice Narodne skupštine Maje Gojković, zbog suspendiranja rada Narodne skupštine.
4. Smjene članova RIK-a, zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda.
5. Revizija – sređivanje biračkih popisa u cilju utvrđivanja točnog broja birača.
6. Pojednostavljenje procedure glasanja u dijaspori.
7. Poništavanje lažnih doktorata visokih dužnosnika Nebojše Stefanovića i Siniše Malog.
 
Michael Ignatieff je rektor-predsjednik Središnjeg Europskog Sveučilšta (CEU) u Budimpešti kojega financira George Soros. Ignatijev, koji trenutačno boravi u SAD-u, očito nije Mađar, što znači da je Soros podmetnuo Mađarima i Sveučilište, a i rektora koji u vrijeme krize luta po Americi.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/04/www.macleans.ca_wp-content_uploads_2017_03_MAR30_PORTER_POST01.jpg
Michael Ignatijev
 
• Svakoga dana čujemo poneku novu riječ. Najnovija je congagement, prema kojoj stručnjaci preporučuju strategiju koja objedinjuje politiku suradnje i zadržavanja kineske moći i utjecaja. Cilj te strategije je pokušati ukomponirati Kinu u međunarodni sustav, odvratiti je od politika koje bi bile neprijateljske spram Sjedinjenih Država i onemogućiti je da ugrozi američke interese.
 
• Već pomalo zaboravljamo sarajevsku jugo-deklaraciju o „zajedničkom jeziku“. Iako je sramota je što se velika medijska pozornost daje tim duhovima prošlosti i njihovim unitarističkim ciljevima na planu jezika, nužno je podsjetiti na neke članke u Hrvatskome Ustavu.
Članak 12. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske glasi: 
"U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo."
Ustav RH ne poznaje NITI PRIZNAJE zajedničke jezike nego strogo razlučuje hrvatski jezik i latinično pismo od drugih jezika i ćiriličnog pisma. 
Članak 12. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske glasi: 
"U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom"
 

Marijan Majstorović

Povezane objave

Ministar financija Zdravko Marić na jahti tajkuna Blaža Pavičića

hrvatski-fokus

Za uspjeh vatrenih najzaslužniji su Zdravko Mamić i Dinamo

hrvatski-fokus

Nikola Banić i Mladen Koić: Jasenovački popis – lažne žrtve

hrvatski-fokus

Sindikalci tražili 6,11, Plenković im dao 6,12 posto

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više