• U Hrvatskom saboru je bilo burno. Bilo je i padanja, i to teškoga. Pao je čelnik Mosta Božo Petrov. Nisu mu pomogle ni pelene koje je tri dana nosio. Poslije neuspjeloga pokušaja rušenja Vlade Andreja Plenkovića – nakon što je opravdano smijenio Petrovljene neposlušne ministre – Petrov je precijenio svoje mogućnosti, usporedivši ih s ambicijama, i, očekivano, doživio potpuni – fijasko! Naime, neuspjeli pokušaj rušenja ministra financija Zdravka Marića bio je očiti pokušaj osvete gubitnika da spasi što se spasiti ne može. Bez obzira što je krajnji rezultat glasovanja o (ne)povjerenju ministru Mariću bio izjednačen – 75 : 75, jer, ne zaboravimo, general HV-a Željko Glasnović nikada nije bio niti će ikada biti političar. Ne u smislu da sudjeluje u političkim kombinacijama, nego u smislu da razumno prosuđuje. Njegov domet je onakav kakav je pokazao u trenutku glasovanja, kada je salutirao i pobjegao iz sabornice. Jadan i, nadam se, nikad više ponovljen slučaj jednoga saborskoga zastupnika. Druga dvojica saborskih zastupnika, koji su u Saboru također samo zahvaljujući Hrvatskoj demokratskoj zajednici, su Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović. I oni su nepotrebno – iz političkoga neiskustva – danima zabavljali medije svojim amaterskim poimanjem politike. Možda će netko reći da griješim – da nisu „politički neiskusni“ – ali ja i dalje to tvrdim. Zato jer politički iskusan političar nikada ne misli srcem, nego razumom. Dok Esih nije imala nikakvoga razloga da odugovlači s potporom Mariću i Plenkoviću, Hasanbegović ga je imao, jer ga Plenković nije vratio na čelo Ministarstva kulture, ali to nije dovoljan razlog da – bez ikakvih uvjetovanja – odmah pomogne svome HDZ-u i svojoj Vladi. Potpora Andreju Plenkoviću ovoga puta je bio domoljuban čin, jer je Hrvatska bila ugrožena od raznih Hrvatskoj nenaklonjenih marasa, grbina, glavaševića, jovanovića, bauka, đujića, hajdukovića… Kako nitko ne može tvrditi da Hasanbegović i Esih nisu domoljubni, ovo njihovo nesnalaženje prije glasovanja o (ne)povjerenju ministru Mariću čisto je ne snalaženje.
Božo Petrov
• Sada se postavlja pitanje kako dalje? Hoće li Plenkovićeva Vlada opstati? Je li onako kako nasljednici zloglasne jugopartije (SDP, HNS, IDS i Silvano Hrelja) tvrde da HDZ odnosno Andrej Plenković nemaju legitimitet? Dakako da to nije baš tako. Odlaskom mostovca Bože Petrova, na čelo Hrvatskoga (državnog) sabora dolazi Gordan Jandroković. To je, ne samo zatražilo i potpisalo 79 zastupnika, nego je to i logično. Mali će problem biti saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u kojem sada partijaši i Most imaju većinu, 7 : 6, što znači da HDZ treba inzistirati na dosljednom poštivanju zakonâ i onoga što propisuje Poslovnik. Moj dragi prijatelj Vladimir Šeks je već najavio kako ne će i ne smije biti protuzakonitoga čina. Neuništivi Vlado kaže kako „postoji odredba da ako je predsjednik Sabora spriječen da predsjeda sjednicom (a B. Petrov je jako "spriječen", op, M. M.), da onda na njegovo mjesto stupa potpredsjednik Sabora izabran iz parlamentarne većine“. Šeks još dodaje kako na idućoj sjednici Sabora u bilo kojem trenutku koji odredi predsjednik Vlade Plenković, on, Plenković, treba predstaviti ministre – „jednog, dva, sva četiri ili parcijalno“.
• Prijedlog za razrješenjem Bože Petrova, osim zastupnika HDZ-a i nacionalnih manjina, potpisali su i zastupnici HDS-a Branko Hrg i Goran Dodig, Josip Salapić iz HDSSB-a, Hrvoje Zekanović iz Hrasta i Darinko Kosor iz HSLS-a. Potpis su dali i Kažimir Varda iz SMSH-a, Čačićev reformist Darinko Dumbović te nezavisni zastupnik Željko Lacković. Potporu smjeni Petrova dala su i sva trojica zastupnika IDS-a, Boris Miletić, Giovanni Sponza i Tulio Demetlika te petero zastupnika HNS-a, Ivan Vrdoljak, Anka Mrak Taritaš, Nada Turina-Đurić, Bernarda Topolko i Milorad Batinić. Na znanje i ravnanje.
• Tijekom proteklih veoma burnih dana prvi čovjek HDZ-a i predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković nekoliko je puta ponavljao: ,,Moja politika nije politika populizma i demagogije, nije usmjerena na lokalne izbore, već je politika odgovornosti“, što je točno, jer je HDZ bio korektan i otvoren prema Mostu, ali „ovo je situacija kad ne možemo biti na brodu, ako jedan partner drugome neće pružiti ruku“, dodao je Plenković. Čvrstu Plenkovićevu odluku da razriješi Mostove ministre kada nisu podržali ministra Zdravka Marića podržao je i politički analitičar Davor Gjenero. „Opravdano je da premijer podvuče crtu kad se pozicija počne ponašati kao opozicija“, rekao je Gjenero, a drugi Dubrovčanin, Pero Maldini, također isto misli: „Most je doveo koalicijskog partnera u nemoguću situaciju pokušavajući i dalje perpetuirati svoju ulogu samozvanog moralnog arbitra, za koju nema legitimet. Da nije Marić, bilo bi nešto drugo, jer Most konstantno želi prigrabiti više vlasti kao da je on većinski partner“.
• Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u četvrtak, 27. travnja Ljeta Gospodnjega 2017., rekao je da HNS ne će sudjelovati u Vladi i da je vladu nacionalnog jedinstva ranije spomenuo kao jednu od teorijskih mogućnosti, ali ne i kao opciju koju HNS priželjkuje. „HNS ne će sudjelovati u Vladi, tisuću smo puta na to odgovorili, prestanite nas gurati u tu priču, to prelazi granice dobrog ukusa”. No, samo spominjanje „vlade nacionalnog jedinstva“ ne djeluje baš uvjerljivo.
• I Index je napravio anketu u kojoj je, prema očekivanjima, na budućim mogućim izborima pobijedio SDP za koga bi svoj glas dalo 25 posto onih koji su ispunili anketu. Na drugom se mjestu, također prema očekivanjima, nalazi Most kojeg bi biralo 20 posto sudionika ove „poštene“ ankete. Na trećem je mjestu Živi zid (18 posto), a tek na četvrtom HDZ sa tek 15 posto. Na petom mjestu je „pametna“ orjunaška stranka Pametno iz Splita (9 posto), dok je HNS, također očekivano kažnjen zbog nekog oblika suradnje s HDZ-om, sakupio te mizerna dva posto, jednako kao i istarski IDS.
• Zoran Milanović je 2008. godine od austrijske Erste banke dobio povlašteni kredit, iako je premašio dobnu granicu od 35 godina, i nitko ga za to nije to prozivao. Kod Zdravka Marića je situacija bila daleko čišća i mnogi su ga iz Milanovićeve zloglasne i zločinačke Partije pokušali osuditi i bez suđenja.
• Europska komisija donijela Uredbu o novim pravilima na granici. Za nju je glasovala i Hrvatska, ali i da nije, nije mogla zaustaviti usvajanje uredbe jer se nije tražila jednoglasna odluka, nego je bila dovoljna kvalificirana većina. Čudna demokracija u Uniji.
• Kod slovenskih slovenskih aspiracija na hrvatski teritorij od Mađarske pa do Savudrijske vale Hrvatskoj u prilog ide francuski pravnik Robert Badinter, Naime, Badinterovo izvješće iz 1991. – u tijeku raspada Jugoslavije zbog otvorene srpske agresije na Hrvatsku – poslužilo je kao neka vrsta olakšanja, pravnog i diplomatskog za EU da prizna nezavisnost država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije. To je Badinterovo izvješće, „u najvećoj mjeri, zasnovano na već uspostavljenim međunarodno-pravnim osnovama, na prvom mjestu na Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine koja je položila načela za definiranje država“, kazao je 2011. u povodu 20-godišnjice službenog raspada bivše Jugoslavije Michael Emerson iz Centra za europsku politiku.
Michael Emerson
• Istodobno dok službena Ljubljana odlučno prosvjeduje već i zbog nagovještaja sezonskih gužvi na granici s Austrijom, slovenska javnost podupire opravdanost kilometarskih kolona i višesatnih putničkih čekanja na granici s Hrvatskom. Čak 54 posto anketiranih Slovenaca zalaže se za pojedinačno provjeravanje dokumenata svakoga putnika. Većina Slovenaca podržavaju svoju vladu. Za krivce za zastoje optužuju Hrvate, a tek 20 posto Slovenaca odgovornima smatra slovensku vladu.
• Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker čestitao je Emmanuelu Macronu na pobjedi u prvom krugu, čime je prekršio dosadašnju praksu da se predstavnici institucija EU-a ne izjašnjavaju i ne miješaju u izbore u državama članicama, a pobjednicima čestitaju tek na kraju izbora, i to nakon objave službenih rezultata. Time je posredno priznao da je Unija duboko umiješana u francuske izbore.
• Autori vrlo opasne jezične deklaracije o tzv. zajedničkom jeziku planiraju da se u škole u četiri države iz regiona uvede unitarni predmet Jezik i književnost, što je potvrda jugonostalgičenja onih koji se za to zalažu. Pod nazivom Materinski jezik i književnostu dijelovima Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996., a i u Crnoj Gori od 2003. do 2007., isto se nazivao nepostojeći i bezlični jezik. Inače, cijela ta sarajevska Deklaracija u suprotnosti je s normama EU-a koja štiti manjine.
• Liturgiju u selu Mlaka kod Jasenovca, koja je održana prije subotnje komemoracije Srba, dokaz je nastavka velikosrpske politike u Hrvatskoj. Zašto? Zato jer ju je predvodio Velikosrb i četnik najgore vrste. Četnik u crnoj koljačkoj mantiji. Radi se o vladiki crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću, koji je tijekom raspada Jugoslavije propagirao velikosrpske ideje, a potom i agresiju na Hrvatsku. Bio je suautor projekta kojeg su veličali Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Željko Ražnatović Arkan. Što to znači? Da ga je trebalo uhititi i procesuirati pred hrvatskim sudovima.
• Uoči obilježavanja 22. obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak, kada su Hrvatska vojska i Hrvatska policija povratili 1991. okupiranu zapadnu Slavoniju, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupavac i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović posjetili su staroga predsjednika srbijanske vlade i novoga srbijanskoga predsjednika Aleksandra Vučića. Iz šturih vijesti s ovoga susreta saznali smo da se razgovaralo o „položaju Srba u Hrvatskoj“ i zaključeno kako treba pritisnuti hrvatske vlasti da još više pomognu srpskoj manjini u Hrvatskoj. Vučić je obećao financiranje obnove Srpskog doma u Vukovaru.
• U Makedoniji su se oglasili i tamošnji manjinski Srbi. Ivan Stoilković, zastupnik u Sobranju i čelnik jedine srpske stranke, Demokratske partije Srba (DPS), poručuje da će makedonski Srbi – ukoliko je usvoji Tiranska platforma – biti „obespravljeni, izolirani i nezaštićeni“. Odavno nam je poznata ova srpska „ugroženost“.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više