U dvorani župnog ureda u Drinovcima je u petak, 2. lipnja održana poetska večer nazvana "Povratak pradjedovskim korjenima", gdje je u organizaciji Matice hrvatske – ogranak Grude, Župnog ureda Drinovci, Frame župe Drinovci i Osnovne škole Antuna Branka i Stanislava Šimića Drinovci predstavljen lik i djelo pjesnika Peje Šimića jednog od onih hercegovačkih izdanaka koje je povijesna sudbina tjerala kroz ovozemaljska lutanja ali koji se ne da otjerati sa svoga hrvatskog tla i koji se trajno trudi ne samo očuvati nego i promicati svoj hrvatski jezik.
Nakon kratkog uvoda profesora Zvonimira Glavaša, koji je vodio program poetskoga druženja, drinovački je župnik fra Josip Mioč pozdravio sve prisutne, a posebice samog pjesnika Peju Šimića kojem je ujedno i zahvalio što se sjetio svojih pradjedovskih drinovačkih korijena. Potom je, nakon dirljive izvedbe pjesme Why me, Lord? Ivana Majića, riječ dana prvom predstavljaču, dr. sc. Vladi Nuiću, još jednom drinovačkom intelektualcu, doktoru filozofije, koji je iznio svoje viđenje, iz filozofskog aspekta, Pejinog pjesničkog opusa, kao i o njegovom porijeklu
„Pejin pradjed još kao Bogom dano dijete, jer u ono vrijeme naši roditelji nisu 'planirali' djecu nego su ih od Boga primali, bi predodređen za, neću reći raseljavanje, nego za obogaćivanje onih hrvatskih podneblja koja su bila zapostavljena; pa već kao dijete bi poslan u bogatu Posavinu kako bi pomagao prehraniti ostatak mnogobrojne obitelji da bi tamo neki i ostali i pokoljenjima obogatili tamošnju hrvatsku populaciju. Tako u četiri generacije od dolska Pejina pradjeda u Posavinu do nedavno, dakle prije Domovinskog rata nastalo je u tom podneblju stotinjak obitelji prezimena Šimić. Očito ni njima to ne bi obećana zemlja jer ih novi vihor rata otjera s tih posavskih ognjišta pa se mnogi od njih kao i Pejina obitelj potrudiše i dalje držati hrvatske zemlje i čuvaju svoga jezika i nastaniše se u Zagrebu“, kazao je Nuić
Nakon ovog iznimno zanimljivog izlaganja dr. Nuića, došao je red na čitanje samih Šimićevih pjesama: razgovijetno, odlučno i interpretativno na zavidnoj razini pročitao ih je Petar Majić, učenik osmog razreda osnovne škole u Drinovcima. Nakon ovog svojevrsnog intermezza, riječ je dana drugom predstavljaču Pejinog opusa, prof. kroatistike i aktualnom potpredsjedniku Matice hrvatske-ogranka Grude, Stipi Glavašu. Prof. Glavaš, i sam velik ljubitelj poezije, u svojem je izlaganju skromno istaknuo kako je vrlo teško tako velik Šimićev pjesnički opus ( od petnaestak zbirki pjesama) obuhvatiti u kratkom referatu, no ipak je vrlo umješno uspio pozicionirati Šimića kao pjesnika, pobrojati njegove glavne teme i prepoznati glavni topos – ljubav: prema Bogu, prema domovini, prema ženi i prema majci.
Poslije izlaganja prof. Glavaša izvedena je druga glazbena točka u kojoj su članice Drinovačke frame Jelena Majić, Lucija Majić i Ana Eljuga, uz gitarsku pratnju Jerke Majića izvele pjesmu koja potječe iz pera samog Antuna Branka Šimića Okreni lice Gospodinu. Nakon ove iznimno uspješne pjesničke točke koja je izmamila jak pljesak auditorija, red je došao na samog autora. Nakon što je voditelj pročitao nekoliko crtica iz njegove biografije, jasnim svjedocima pjesnikove teške i patničke prošlosti, riječ je dana pjesniku. Gospodin Pejo Šimić nadovezao se na podatke iz svoje biografije govoreći kratko o komunističkim progonstvima njegove obitelji (jer mu je stric bio svećenik, gvardijan plehanskog samostana), potom o spaljenoj obiteljskoj kući u rodnom mjesti Foči kraj Dervente za vrijeme Domovinskoga rata, kao i o pjesničkoj muzi koja ga je uvijek nadahnjivala da o svemu tome "pjeva". Zahvalio je od srca Drinovčanima koji su ga tako srdačno primili i omogućili mu, kako reče, da se osjeća kao da objavljuje i predstavlja knjigu u rodnom mjestu, jer u svojoj rodnoj Foči, kako je istaknuo, nije imao i vjerojatno nikada ne će imati mogućnost za takvo što.
Nakon ovih dirljivih riječi, koje su samom pjesniku napunile oči suzama, poetsku je večer zaključio voditelj koji je u ime svih prisutnih zahvalio pjesniku Šimiću što se sjetio svojih drinovačkih korijena, kao i svim sudionicima i organizatorima ove pjesničke večeri. Druženje je potom nastavljeno u ležernijoj atmosferi uz prigodni domjenak, gdje se po promotivnim cijenama moglo i kupiti Šimićeve knjige.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više