Zajc: Nikada nismo odvojili slovenstvo od jugoslavenstva
Marko Zajc, slovenski povjesničar na Institutu za noviju povijest u Ljubljani i autor knjige Gdje slovensko prestaje i hrvatsko počinje: Slovensko-hrvatska granica u XIX. i na početku XX. stoljeća u slovenskom i hrvatskom izdanju iz 2008. u razgovoru za Delo sa Sašom Vidmajerom 17. VI. 1971. izjavio je da je „Arbitraža u našem slučaju nastupila kao nekakav povijesni laboratorij.“ Zajc se i šali pa kaže kako za povijest nije moguće objasniti „zašto su Hrvati naš najdraži neprijatelj“. No, realistični Marko Zajc izrekao je u tom govoru nekoliko tvrdnji i misli koje je važno zabilježiti:
»Stvari se mijenjaju ljeta 1991., u osamdesetima uostalom govorimo o granici na Kupi, ili je to bila provokacija vlasti. Ako se vratimo k poanti, granica između Slovenaca i Hrvata nije bila u središtu pozornosti niti u XX. stoljeću, kada se svašta događalo; u politici nisu uvijek bili saveznici, jer su se često, u klerikalnoj ili liberalnoj varijanti, dogovorili s Beogradom. Granica je pak bila upravna, prolazna, i samo rijetko je dobila političku dimenziju. Nakon godine 1991. granica je odjednom postala 'mačak osamostaljenja'. Nacionalizam se je lijepo zapakirao u europsko formu. Slovenci, koji su se mogli i jesu identificirali s većim prostorom, odjednom su se osjetili maleni, frustrirani. Tu sada prelazim na povijest medija: naše vikende provodili smo u stranoj državi, oni imajo toliko obale… Ta ideja je bila odgajana također sa slovenskom ideologijom, jer nikada nismo odvojili slovenstvo od jugoslavenstva, odnosno jugoslavenstvo je bilo slovenstvo tako, da smo se mogli po potrebi identificirati s većim ili manjim prostorom. Kada je pobjeđivo Križaj, to je bila pobjeda slovenska, ako su u nogometu pobijedili plavi, to je pak bila naša pobjeda. Uostalom sve ideologije tako funkcioniraju.
Zanimljiv mi se čini fenomen, zašto su ta pitanja tako važna, zašto je važno nekoliko metara, stvari su uvijek tehničke. No, odjedanput, kada se je politički moment pojačao, postale su značajne. Da ne budem krivo razumljen, Slovenija kao teritorijalna država mora imati određene granice, upravo je zato opravdan zahtjev za dostup do međunarodnih voda, također za Piranski zaljev (Savudrijska vala, op. au.) postoje snažni argumenti, ali za svaki centimetar zaista ne treba stvarati drame.«
Tako zbori uglavnom korektni Marko Zajc. No, na kraju i on kaže kako Slovenija ima „pravo“ za „dostup do međunarodnih voda“. S druge strane, slovenska državna agencija STA u uredničkom komentaru 19. lipnja 2017. o „glavnim spornim točkama na kopnenoj granici s Hrvatskom“, kada piše o slovenskoj okupaciji Svete Gere na Žumberku nekako pomirljivo zaključuje kako tu ustvari niti nema problema, jer se, kako piše STA, ovdje radi o „jednom od najbolje poznatih spornih područja na slovensko-hrvatskoj granici“, te kako je „sporno samo nekoliko četvornih kilometara“. Nikada tako pomirljivi nisu bili Slovenci.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više