Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Mario Jareb o četničkom ustanku

Zločin nad obitelji Ivezić počinjen je samo dan nakon izbijanja "ustanka"

 
 
Ustanak je izbio 27. srpnja u Srbu i drugdje na istoku Like, a istoga dana i u Drvaru, Bosanskom Grahovu da bi se sljedećega dana proširio na sjevernu Dalmaciju. Ustanici su prvoga dana ušli u Lapac i Srb, a u Bosni i Hercegovini u Drvar. Donji Lapac postao je prvo oslobođeno kotarsko središte na teritoriju Jugoslavije. Pomiješanost različitih elemenata među ustanicima vidljiva je i iz njihove borbene terminologije. Iako je Komunistička partija već usvojila termin »partizan«, na području Like u ljeto 1941. godine korišteni su pojmovi »ustanik«, »gerilac«, »gerilski odredi«, a pojam »partizan« počeo se koristiti nešto kasnije, a ustanici nose kokardu, crvenu zvijedu petokraku, a neki i oba simbola.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/08/mariojareb.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Mario Jareb
 
U poratnoj literaturi vođena je borba između komunista i četnika o ulozi u dizanju ustanka. Niz poratnih komunističkih prvaka u svojim je sjećanjima spominjao djelovanje »četničkih«, »pročetničkih« ili »velikosrpskih« elemenata u ustanku, ali su istodobno naglašavali da je Komunistička partija bila ta koja je od prvoga časa vodila ustanak. U četničkog emigrantskoj literaturi objavljivani su, pak, članci kojima se prvenstvo u dizanju ustanka nastojalo pripisati četnicima, pa su i navođena imena navodnih vođa poput Pajice Omčikusa iz Srba. Tkogod da je imao glavnu ulogu u dizanju ustanka (a to ipak nisu bili četnici) nije u potpunosti kontrolirao stanje na terenu niti ono što su ustanički odredi radili, niti su ustaničke jedinice bile jednoznačno ideologijski određene.
 
Spomenuta borba protiv NDH kao hrvatske države i masovni zločini nad hrvatskim (i muslimanskim) stanovništvom upućuju na to da je bar dio ustanika bio na svoje djelovanje potaknut mržnjom prema Hrvatima kao narodu. Zločin nad obitelji Ivezić počinjen je samo dan nakon izbijanja ustanka. U mjestu Brotinja ubijeni su svi zatečeni Hrvati iz obitelji Ivezić, njih 37. Nekoliko dana nakon toga na udaru je bilo selo Boričevac, jedino mjesto u kotaru s većinskim hrvatskim stanovništvom. Tamošnja ustaška posada povukla se, zajedno s većinom stanovništva, 1. i 2. kolovoza iz mjesta. U selu je ostalo 55 ljudi hrvatske nacionalnosti, isključivo civila.
 
Ustanici su 2. kolovoza ušli u selo, spalili ga, opljačkali, a stanovnike ubili. Podatke o stradanjima u Boričevcu i stradanju obitelji Ivezić u knjizi »Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini« navode povjesničari Zdravko Dizdar i Mihael Sobolevski. Komunisti u vodstvu ustanka bili su svjesni toga što se dogodilo. Istoga dana kada je počinjen zločin u Boričevcu Gojko Polovina je održao zbor u Donjem Lapcu, osudio ponašanje boraca i naroda u Boričevcu i ustvrdio da komunisti vode borbu protiv ustaša, Nijemaca, Talijana, a ne protiv Hrvata i Muslimana.
 

Mario Jareb, Novi list

Povezani članci

Hrvatska može imati plaće od 7000 kuna

HF

Jesu li za sve krivi političari?

HF

Sberbank – više britanska nego ruska?

HF

Hrvatsko gospodarstvo na jednoj nozi!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...