Himna Stomoriji

Velijka Gospa u hrvatskom prasvetištu Gospe Stomorije u Kaštelima

 

 

Najlipši si cvit polja kojeg ćemo uvik brati

Marijo od Špiljana, Stomorijo,naša mati

Krunica i pisme tvoje iz sela se čuju hodom

Štovatelje Majko svoje sa izvora častiš vodom

Čekaju nas opet pritrujeni tvoji zidi

Kad je volja jaka, pa nek su vlasi sidi.

Jutrom bura kroz borove, o podne se smiri

Sumrakom se vonj šterike oko tvoje crkve širi.

 

PUNO JE SUZA KANILO

NA TAVAJE OLTARA

PUNO JE UZDAHA ČULA 

SLIKA GOSPINA STARA

 

PRIŠLI SMO TI STRAJOM 

SNAŽILI SE VIRON

OSTAVILI BRIGE MAJCI 

VRATILI SE S MIROM

 

Na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza slavi se svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, dušom i tijelom. Papa Pio XII., 1. studenog 1950. je proglasio nauk o Marijinu uznesenju na nebo kojoj prethodi tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Dan uoči i na  sam blagdan brojni hodočasnici diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta uz molitvu i zavjete. Blagdan Velike Gospe se u Kaštelima posebno slavi u starohrvatskom svetištu Gospe Stomorije, koja je uz Gospu od Otoka jedno od najstarijih marijanskih svetišta u Dalmaciji.

 

Današnja crkva Gospe Stomorije, koja je bila nekoć crkva sv. Marije od Špiljana, sagrađena je u svome prvotnome obliku 1189. godine kao župna crkva nekadašnjega potkozjačkog naselja Špiljan koje se protezalo od Raduna na istoku do Česminovca na zapadu. Vjerojatno je podignuta na temeljima još starije crkve, čiji se kontinuitet nastavlja na ranokršćansku crkvu, od koje se sačuvao reljef s prikazom dupina i križa, uzidan na apsidi današnje crkve. Za podizanje crkve s Gospinim titularom u ovome starohrvatskom potkozjačkom naselju bili su zaslužni domaći plemenitaši (didići), koji su zauzetošću za neprolazno obilježili i svoje zemno trajanje.

Područje niz padine Kozjaka kroz povijest su zahvaćali brojni ratovi, pljačke i pustošenja od Mongola i Turaka do Kandijskog rata između Splita i Trogira zbog prisvajanja Kaštelanskih polja. Kako bi se puk obranio odlazi s beneficija Gospe Stomorije i podiže naselje Kaštel Novi uz kulu Pavla Ćipika 1512. godine koje je bilo okruženo jarkom i obrambenim zidom, kulama i pokretnim mostom. Tijekom ratova u više navrata svetište je pljačkano i devastirano. Unatoč opasnosti ratova puk i dalje odlazi svetkovati Gospine blagdane u crkvu Gospe Stomorije te se nikada u povijesti nije dogodilo da u svetištu nije održana sveta misa na Veliku Gospu, a svake subote težaci su nosili ulje za kandilo koje je gorjelo pred Gospinom slikom. Nakon poraza Turaka svetište je obnovljeno, a 1710. godine crkvica je proširena na istok u obliku četvrtaste apside u kojoj je dodan oltar. Prvi poznati spomen čudotvorne Gospine slike datira iz 1640. godine kada se spominje u zavjetnim darovima. Tijekom I. svjetskog rata dogodilo se da Gospina slika više godina nije bila u svetištu, a nakon rata prilikom povratka u svetište pučka predaja kaže da su se svi čempresi koji su bili usađeni oko crkvice savili u naklon svojoj Gospi, iako nije bilo vjetra.

 

Kroz cijelu povijest svetišta u smislu promicanje bogoljupstva i počasti prema Blažene Djevici Mariji, te kao čuvari kršćanske baštine, običaja i tradicije brinu se bratimi (članovi bratovština). Spomen na bratovštinu datira još iz 1566. koja djeluje kao Gospina bratovština, zatim u vrijeme austrijske vladavine djelovala je kao Bogoljubni Dobročinci slavnog Uznesenja Djevice Marije, a danas je poznata kao Bratovština Gospe Stomorija.

 

Cjelina prostora oko srednjovjekovne crkvice na padinama Kozjaka, svetišta i mjesta hodočašća kao da se sama ponudila u svojoj prirodnoj ljepoti za pokretanje Biblijskog vrta, a za njegov nastanak zaslužna je prvenstveno kaštelanska ekologinja prof. Ivna Bućan.

 

Biblijski vrt Stomorija prvi je biblijski vrt u Hrvatskoj. Danas u svijetu postoji samo nekoliko biblijskih vrtova, i to u Izraelu, Engleskoj, Walesu, Australiji, na Novom Zelandu u južnoj Africi, Kanadi i SAD-u. Na kraju 20.st. u vremenu kad su biblijske poruke izgledale daleke i upitne Dalmaciju posjećuje papa Ivan Pavao II. Znakovitošću ovog posjeta i veličinom njegova blagoslova ostvaruje se prelijepa ideja i osniva se Biblijski vrt Gospe od Stomorije, u još uvijek očuvanom zapadnom dijelu Kaštelanskog polja. Osnovna zamisao prilikom oblikovanja vrta uzeta je iz osnovnih poruka Biblije u kojoj su duhovna, povijesna i književna dimenzija jednako nadahnjujuće. Te osnovne poruke smještene su na četiri parcele koje čine cjelinu Biblijskog vrta – Predvorje, Svetište, Gospe od Stomorije, Jidro i Gospina njiva. U vrtu rastu sve biljke koje se spominju u Bibliji.  Krase ga skulpture Noine arke, Križa života i jabuke, koje su za Biblijski vrt izradili renomirani hrvatski umjetnici. Nalazi se tu i maslina, koju je blagoslovio papa Ivan Pavao II, izvor vode uz koju se vežu brojne priče, Ključ Sv. Petra, dijelovi vrta s kamenim monolitima posvećeni Marku Maruliću, Jurju Dalmatincu, Ivanu Meštroviću i Bartolu Kašiću, dio vrta posvećen crljenku i mnoge druge zanimljivosti, a o vrtu skrbi istoimena udruga te djelatnici Vlastitog komunalnog pogona.

 

„Ovaj biblijski vrt samim svojim imenom i sadržajem govori da spada u područje Velike priče i jakih Pojmova, jer kao likovni izričaj biblijske poruke on ni ne može biti ništa drugo. A kako Biblija govori o Bogu i o čovjeku, odnosno o Božjoj i ljudskoj slobodi koje se ne samo susreću, nego i sudaraju, odnosno, kako Biblija govori o velikom Iskonu i o velikom Ishodu unutar kojih se smjestio, kao indikator drame Božje ljubavi i ljudske slobode Veliki petak, ni skulpture ovoga vrta nisu mogle biti drugo do li ilustracije pojedine etape te drame ljudske slobode. Ovakvom svojom Velikom pričom, ovaj vrt doista zavrjeđuje ime biblijski, a jer u toj svojoj priči nužno koristi velike misli, ovaj Biblijski vrt nije samo estetski fenomen i ne pruža samo estetski ugođaj, već je zapravo jedna oaza mira koja pruža priliku i za duhovno- meditativnu obnovu. Ovdje pod Kozjakom, usred kakofonije kratkih priča i lakih misli, u jeku jedne anoreksične civilizacije i suicidalno usmjerene slobode, ovaj Biblijski vrt, i bez riječi, priča Veliku priču o Bogu, slobodi, vjeri, ljubavi i nadi.“ (fra Špiro Marasović)

 

Nives Matijević