Opasnost od islamskog radikalizma

Islamski radikali su na granicama Hrvatske

 

 

Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegova SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat je sve zaoštrenije političke i sigurnosne situacije u BiH i želje bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku s Hrvatskom. Tako se u Sarajevu počeo dovoditi u pitanje početak gradnje Pelješkog mosta prije nego što se riješi za Zagreb nepostojeći granični spor. Opasnost od islamskog radikalizma koji je u BiH, kako kažu i hrvatski i međunarodni analitičari, u porastu tako bi trebala ostati u drugom planu. S druge strane, hrvatski politički vrh pozorno prati sigurnosnu situaciju u BiH. Mnogi hrvatski političari su i u kontaktu sa svojim kolegama u svijetu koje i sami upozoravaju na problem islamističkog ekstremizma.

Nisu nerealne procjene da je Izetbegović namjerno želio skrenuti fokus sa zabrinjavajuće situacije u BiH zbog sve agresivnijih pojava islamskog radikalizma. Prije nekoliko mjeseci žestoko je reagirao kada je predsjednica Hrvatske na to upozoravala. Evidentan trend islamizacije BiH zabrinuli su ne samo hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i lidere država iz okruženja, nego i samog predsjednika Donalda Trampa i sadašnju američku administraciju, pa je sve više inicijativa koje bi, u konačnici, trebale smiriti stanje i omogućiti da se Bosna i Hercegovina odupre radikalizaciji.

 

Američki zahtjev

 

Globus raspolaže informacijama da su Amerikanci ovih dana tražili da se u BiH prestane s neprijateljskom retorikom prema Hrvatskoj, pa je to rezultiralo i nešto umjerenijim izjavama Bakira Izetbegovića o Pelješkom mostu. Istovremeno hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika BiH. Procjenjujs se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom. Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s Hrvatskom, oko Velike Kladuše i Bihaća. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika. Islamska država ideal je kojem treba težiti. Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu i moraju se pridržavati strogih vjerskih pravila.

 

Hrvatske službe posebnu pažnju poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju putem interneta. Do informacija dolaze ili putem društvenih mreža ili na posebnim sajtovima, a razvili su i solisticirani pristup sadržaju na internetu koji vrlo teško prate i sami pripadnici sigurnosnih službi. Problem su i povratnici iz Iraka i Sirije, koje BiH vlasti najčešće šalju u zatvor na šest mjeseci ili godinu dana ili ih odmah puste kući. Oni koji završe u zatvoru dodatno se radikaliziraju, pa nakon izlaska predstavljaju još veću opasnost.

 

Pohvale muftiji

 

Pažnja se u Hrvatskoj poklanja i islamskoj zajednici, pogotovo onoj oko Siska iako je suradnja hrvatskih vlasti i islamske zajednice u Hrvatskoj više nego dobra. Svi iz državnog vrha podupiru i hvale muftiju dr. Aziza ef. Hasanovića kao izuzetno razumnog čovjeka koji i sam uviđa opasnost od radikalizma i suprotstavlja mu se na sve moguće načine. Prije nekoliko dana glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres telefonom je nazvao hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je u posljednje vrijeme u više navrata upozorila na opasnost od radikalizacije BiH. Pitao je predsjednicu za njezino mišljenje o razvoju događaja u BiH i izrazio zabrinutost. U tom razgovora glavni tajnik je iskazao želju da s Kolindom Grabar-Kitarović nastavi razgovor na tu temu. Bilo je planirano da se novi sastanak dogodi za vrijeme održavanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Kako je predsjednica odlučila da neće ići u Ameriku, nego će Sjedinjene Države posjetiti mjesec dana nakon službenog posjeta Moskvi, može se očekivati da će s Guterresom razgovarati tom prigodom i da će BiH biti jedna od najvažnijih tema.

 

U posljednje vrijeme bitno se mijenja i stav SAD-a prema prilikama u BiH. Dok su još donedavno Amerikanci tražili da se u BiH inzistira na poštovanju ljudskih prava i ekonomskim temama, sada u svim razgovorima američki političari najprije pitaju za sigurnosnu situaciju. Rezultat je to i razgovora koje je Kolinda Grabar-Kitarović imala s Donaldom Trampom i ljudima iz njegova okruženja kad im je ukazala na složenost stanja u BiH i opasnostima koje mogu iz toga slijediti za okruženje, ali mnogo šire.

 

„Stav hrvatskog političkog vrha je da ne treba dodatno dramatizirati sigurnosno stanje u BiH kada je riječ o opasnostima od islamskog radikalizma, ali da to ne treba ni podcjenjivati“, rečeno nam je iz visokog izvora na Pantovčaku. Sve veća zabrinutost zbog stanja u BiH ne vlada samo kod zemalja u okruženju, među kojima su Hrvatska i Srbija, već i u međunarodnoj zajednici. Zanimljivo je spomenuti da je, dok je o stanju u BiH na jednom skupu europskih čelnika govorila predsjednica Grabar-Kitarović, precizno argumentirajući svoje tvrdnje, njemačka kancelarka Angela Merkel tadašnjem francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu rekla je potiho, „dobro slušaj“. I upravo zato da se fokus interesa makne s te osjetljive teme, koja zabrinjava i Europu i Amerikance, dio političara iz BiH, onih iz SDA, žele prikazati Hrvatsku kao zemlju koja stvara problem oko rješavanja graničnih pitanja. Tako je na dnevni red došao i Pelješki most i stav Izetbegovića o tome.

 

Prije nekoliko dana Milorad Dodik je rekao da Republika Srpska nema ništa protiv da Hrvatska gradi most na svom teritoriju, a takav stav imaju i političari iz hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini. Međutim, Izetbegović sve agresivnije želi osigurati svoj položaj ključnog političkog faktora u BiH, pa potencira granične probleme želeći dovesti Hrvatsku u nezgodnu situaciju. Naime, nastavlja se trakavica oko graničnog spora Hrvatske i Slovenije u kojem službeni Zagreb nema namjeru reterirati i prihvatiti zaključke arbitražnog suda. Sada Bakir Izetbegović otvara sličan spor, a računa da bi se mogli javiti i Crnogorci i Prevlaku proglasiti teritorijalnim pitanjem. Ostaje, naravno, i dogovor o granici između Hrvatske i Srbije na Dunavu. Po planu SDA, sve to treba dovesti do zaključka kako je Hrvatska nekooperativna i da stvara „probleme“ svaki put kada se granični problem stavi na stol.

 

Novi izbori

 

„Besmisleno je i kontraproduktivno za odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine osporavati izgradnju Pelješkog mosta. Projekt je hrvatski, ali i europski, 85 posto sredstava za izgradnju Pelješkog mosta daje Europska unija. Na kraju krajeva, Pelješki most će se graditi na hrvatskom tlu i iznad hrvatskih teritorijalnih voda. Dovođenje u pitanje ovog projekta i pokušaji ucjene su pucanj u prazno. Nema od toga ništa“, smatra dr. Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

 

Nema ništa, ali političke posljedice ostaju. Izetbegović se neće samo tako lako predati u svojim zahtjevima oko Pelješkog mosta, a istovremeno će SDA grčevito nastojati provoditi politiku koja teško može pridonijeti da BiH krene na europski put. Predstoje izbori, ali i promjena izbornog zakona, o čemu ovisi i budućnost BiH, pa preostaje sve manje vremena. Problema je napretek, pa i onih koje stvaraju sami bosanskohercegovački političara koji su zabrinuti za vlastitu sudbinu. Iako se na riječima zalažu za Europu i europski standard i vrijednosti, čine sve da BiH bude sve dalje od Europe, svjesni da bi oni sami u protivnom mnogi završili u prošlosti, a neki čak i u zatvoru.

 

Zbog sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedstva, sve češće međusobno razgovaraju i Hrvati i Srbi. Navodno bi ta tema trebala biti jedna od onih o kojima će se razgovarati ako Aleksandar Vučić dođe do kraja godine u Zagreb. Sigurnosne službe dvije zemlje za sada dobro surađuju, ali je procjena da će u budućnosti biti mnogo većih izazova. Naravno, ostaje i još jedno krajnje vruće pitanje, pitanje budućnosti Republike Srpske i procjene da bi za pet godina mogao biti raspisan referendum o neovisnosti. Koliko u tom za sada samo planu koji povremeno dolazi do ušiju hrvatskih političara ima realnosti i kakva bi mogla biti uloga Rusije ako do toga dođe, neke od odgovora mogla bi dobiti predsjednica kada u listopadu posjeti Vladimira Putina.

 

Ne čudi stoga što hrvatski politički vrh u prvi plan vanjskopolitičkih prioriteta zemlja stavlja BiH i što je premijer Andrej Plenković u kratko vrijeme ponovno posjetio tu zemlju. Iz krugova bliskih predsjednici saznajemo da je i sam glavni tajnik UN-a zainteresiran da se BiH ponovno stavi u fokus interesa međunarodne zajednice. Mnogo je političkih silnica u igri, mnoge države u odnosu na BiH imaju svoje interese. Poznato je da postoje vrlo tijesni kontakti službene Turske i ljudi iz vrha SDA. Islamizacija je na djelu i to nitko ne može poreći, a ne treba govoriti da je BiH gotovo u srcu Europe i kolika je to opasnost za sve, ne samo za zemlje u okruženju.

 

Izolirani dijelovi BiH

 

Zbog dužine granice s BiH, ali i zbog aspiracija da što prije uđe u Šengenski prostor, Hrvatska je u posebnoj situaciji. Kada je riječ o Izetbegovićevim reakcijama na Pelješki most, u Zagrebu to nikoga previše ne zabrinjava. Hrvatski političari samo odmahuju rukom na izjave da će se tražiti koridor do Neuma. „Na to se ne trebamo ni obazirati, daleko je veći problem ako kulminiraju granični sporovi i ako se granična neriješena pitanja preliju i na druge zemlje u okruženju. A zasigurno je sigurnosna situacija u BiH koja se može reflektirati na cijelu regiju najozbiljniji problem koji treba zabrinjavati Hrvatsku“, kaže nam jedan visoki dužnosnik. Sigurnosne službe tako zapažaju da se daljnji korak u islamizaciji odvija i u dijelu Sandžaka te na Kosovu, a da u BiH postoje dijelovi koji su totalno izolirani i radikalima omogućuju nesmetanu aktivnost.

 

Kada smo direktno upitali hrvatske političare iz „prve garniture“ koliko su zadovoljni radom hrvatskih sigurnosnih službi i njihovom borbom da se problem ne prelije i preko naših granica, slijedio je decidirani odgovor: više nego zadovoljni, službe rade izuzetno dobro. Tako je i ova turistička sezona prošla bez incidenata, a ako je suditi po informacijama koje se mogu dobiti iz državnog vrha, i dalje će sve službe biti u pripravnosti da se spriječe bilo kakav pokušaj izvoza islamskog radikalizma u Hrvatsku. A kada je riječ o BiH, svidjelo se to Bakiru Izetbegoviću ili ne, Hrvatska će, kažu nam naši sugovornici, na taj problem i dalje uporno i argumentirano upozoravati.

 

Jurica Körbler, Globus