Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Krim – gradi se ogromna radarska postaja

Rusija ima radarske postaje i u Kazahstanu, Bjelorusiji i Armeniji

 
 
Na poluotoku Krimu koji je anektirala Rusija planira se izgradnja grandiozne radarske postaje kako bi se s juga osigurala zaštita ruskoga zračnog prostora. Ta se ideja proširila u javnosti upravo kada je Vladimir Putin najavio da će sljedeće godine u cilju proračunske uštede smanjiti obrambene troškove. Po svemu sudeći to se ne odnosi na Krim. Već i stoga što je radarska postaja „Dnjepr“ u Sevastopolju koja je ostala u rukama Rusije u katastrofalnom stanju. Kako je to agenciji RIA Novosti rekao glavni konstruktor Sergej Bojov, umjesto radarske postaje „Dnjepr“ izgrađene još pedesetih godina prošlog stojeća instalirat će se najnovija generacija radara, „Voronjež-SM), kako bi s velikom preciznošću mogli detektirati eventualni raketni napad. Kompleks toga tipa raspolaže najjačim performansama. „SM“ u nazivu znači da je sposoban cilj detektirati s centimetarskom točnošću, kao i pružiti informaciju o putanji eventualne rakete i o vremenu koji je raketi potreban kako bi doletjela do cilja. Prednost je i da, dok je za izgradnju radara staroga tipa bilo potrebno cijelo desetljeće, novi se može instalirati već za 2-3 godine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/09/573ae072c461888b318b459d.jpg
Ruski vojni stručnjaci obraćaju pozornost koliko se osjetljivo reagira u Washingtonu na mogućnost da će do 2020. godine Rusija raspolagati s nekoliko takvih radara visoke preciznosti. A razlog tomu je što će time dosada nevidljiva američka vojna sredstva postati vidljivima za ruske vojne obavještajce. Radarska čvorišta postoje diljem Rusije, u Murmansku kod Ledenoga mora, u Pečori ili u sibirskom Irkutsku. Rusija ima radarske stanice i u Kazahstanu, Bjelorusiji i Armeniji. Odatle dolaze informacije u središnjicu. Osim toga, veliku ulogu imaju i kozmički sustavi koji prate daleka lansiranja raketa. Postaje različite vrste dobro nadopunjuju jedna drugu. Ima onih koji na kratkoj udaljenosti mjere centimetarskom točnošću, kao i onih koji „vide“ puno dalje ali samo s metarskom točnošću. Usklađivanjem tih podataka dobiva se realna slika.
 
U obrani veliku ulogu ima i raketni štit Moskve i središnje industrijske regije. Piramidalni objekt kakvoga prema Rusima nigdje drugdje nema, obavlja i lociranje proturaketa. Taj je sustav moderniziran. U stanju mirovanja je sve dok s udaljenih postaja ne primi signale alarma. Zastarjele se radare kontinuirano zamjenjuje, moderniziran je radar u Bjelorusiji, a posebna postaja koja nadzire sjevernu i južnu Europu „vidi“ na udaljenost od čak 3000 km. Nedavno je ministar obrane obišao i raketni sustav tipa „Voronjež-DM“ koji radi s decimetarskom točnošću i koji je instaliran u Sibiru, te će se uskoro uključiti u borbeno dežurstvo. Prema ruskim stručnjacima, danas ako se neka raketa u svijetu lansira odmah je lociraju i fokusiraju se na nju sustavi praćenja. „Samo budale mogu smatrati da se danas neočekivano može pokrenuti nuklearni rat“ – izjavio je general Ajteč Bižev.
 

Péter Barabás, Nepszava

Povezani članci

Litvanci strahuju pred ruskom invazijom

HF

Taner Akçam pronašao kariku koja je nedostajala

HF

Washingtom s lakoćom ulijeće u rat

HF

Sukob Danske i Rusije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...