Zajednica Hrvata u Rumunjskoj

Jedna od najstarijih i najbolje očuvanih hrvatskih manjina

Mala zajednica rumunjskih Hrvata, koju će sljedećeg tjedna posjetiti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u sklopu svog službenog posjeta Rumunjskoj, jedna je od najstarijih te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina. Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji, na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Tijekom povijesti rumunjski su Hrvati bili poznati kao Krašovani ili Karaševci. Prema posljednjem popisu stanovništva, iz 2011. godine, u Rumunjskoj živi 5408 Hrvata – najveće je naselje rumunjskih Hrvata Karaševo, u kojemu se od oko 3200 stanovnika četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati.

Hrvatski je jezik u Karaševu i okolnim naseljima Lupku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno prisutan u domovima i u javnoj komunikaciji, te se mala hrvatska zajednica u toj relativno izoliranoj rumunjskoj regiji smatra jezično i etnografski jednom od najbolje očuvanih hrvatskih manjina uopće. Preci karaševskih Hrvata naselili su plato oko rječice Caras još u 14. stoljeću, a pretpostavlja se da su tamo došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja. Prema austrijskom popisu stanovništva iz sredine 19. stoljeća, na području rumunjskog Banata živjelo je oko deset tisuća Krašovana, koji su se tek nakon uspostave hrvatske neovisnosti, početkom 1990-ih, počeli masovno izjašnjavati kao Hrvati.

Predsjednica Grabar Kitarović u ponedjeljak počinje trodnevni službeni posjet Rumunjskoj, gdje će se, u Bukureštu, sastati s najvišim rumunjskim dužnosnicima. U srijedu bi trebala u Temišvaru, na tamošnjem Sveučilištu Zapad, nazočiti potpisivanju memoranduma o suglasnosti o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti te nakon toga posjetiti hrvatsku zajednicu u Karaševu, Lupku i Klokotiću. Rumunjski ustav iz 1991. godine omogućio je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u toj zemlji pravo na čuvanje, razvoj i istraživanje etničkog identiteta, pravo na školovanje na hrvatskom jeziku, pravo na zastupnika u parlamentu te pravo službene uporabe hrvatskog jezika na sudu. U Rumunjskoj djeluje sedam hrvatskih vrtića, pet osnovnih škola od 1. do 4. razreda te tri od 1. do 8. razreda i jedna gimnazija, koje polazi ukupno oko 600 učenika. Na Sveučilištu u Bukureštu od 1994. u ponudi je učenje hrvatskoga jezika, a od 2008. postoji i Lektorat za hrvatski jezik i književnost.

Hrvati su u Rumunjskoj organizirani u dvije udruge – Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj ima sjedište u Karaševu, a Demokratski savez rumunjskih Hrvata u Lupku – te u više kulturno-umjetničkih društava i sportskih klubova.

Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum okupit će 67 tvrtki

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Trgovinsko-industrijskom komorom Rumunjske organizira Rumunjsko-hrvatski gospodarski forum, koji će se održati 3. listopada u Bukureštu, u povodu službenog posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rumunjskoj, najavljeno je u nedjelju iz HGK-a. Gospodarsko izaslanstvo predvodi predsjednik HGK-a Luka Burilović. U sklopu foruma, na kojemu će sudjelovati 22 hrvatske i 45 rumunjskih tvrtki, bit će organizirani B2B sastanci na kojima će biti AD Plastik, Crosco, HS Produkt, Kamgrad, Stražaplastika, Luka Vukovar, IGH te mnoge druge tvrtke.

Hina, http://www.glas-slavonije.hr/344511/1/Jedna-od-najstarijih-i-najbolje-ocuvanih-hrvatskih-manjina