STEM područje
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti- Izjava HAZU-a o praćenju provedbe reforme obrazovanja, 27. svibnja 2015.
Predsjedništvo HAZU-a donijelo je 27. svibnja 2015. Izjavu o praćenju provedbe Strategije razvoja znanosti, obrazovanja i tehnologije u Republici Hrvatskoj na temelju zaključnoga mišljenja kao zajedničkoga prijedloga Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti i Razreda za tehničke znanosti. Tekst su pripremili akademici Nikola Kallay i Stjepan Jecić, a potpisali tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Andrej Dujella i tajnik Razreda za tehničke znanosti akademik Stjepan Jecić.
Vladimir Paar
Tekst Izjave Predsjedništva HAZU-a glasi:
U stvaranju i oblikovanju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sudjeluje skoro petnaest godina. Akademija je organizirala skupove, okrugle stolove, predavanja i rasprave. Zaključci su redovito objavljivani i dostavljani nadležnim tijelima Sabora i Vlade Republike Hrvatske. Studije izrađene u okviru djelatnosti Akademije dijelom su prihvaćene, uz nedovoljno istaknuto značenje temeljnih prirodoslovnih struka kao što su matematika, fizika, kemija i biologija. U razdoblju od 2004. do 2006. godine je na kurikulnim promjenama za osnovne škole radila je skupina znanstvenika međunarodnoga ugleda (među njima 22 člana Akademije), što bi trebalo predstavljati podlogu za daljnji rad na reformi obrazovanja. Smatramo da je dužnost Akademije sudjelovati i u provedbi Strategije savjetima i primjedbama. Pritom se treba rukovoditi sljedećim načelima.
1. Obrazovanje i školstvo potrebno je kontinuirano i postupno reformirati te dograđivati u skladu sa smjerom razvoja u Europskoj uniji i ostalim razvijenijim zemljama svijeta uvažavajući razvoj znanosti i potrebe za educiranim mladim naraštajem te mogućnostima i specifičnostima Republike Hrvatske.
2. Za prvi korak u procesu reforme školstva od Ministarstva znanosti, tehnologije i sporta zadužena je Ekspertna radna skupina za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Prema objavljenim navodima njezin je zadatak „fokusirano projektno vođenje prve dionice kurikularne reforme, određivanje glavnog smjera kurikularnih promjena, koordiniranje rada brojnih skupina i sudjelovanje u radu radnih skupina na različitim razinama”. U sastav Ekspertne radne skupine uključeno je osam članova koji su po struci pedagozi, psiholozi, metodičari i nastavnici u školama. Toj je skupini priključena Jedinica za stručnu i administrativnu podršku koja zasad broji devet članova. Nadalje, u postupku je formiranje stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, gimnazijskog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i umjetničkog obrazovanja te Stručne radne skupine za vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje o učeničkim postignućima.
3. Kako bi navedene radne skupine mogle kompetentno obaviti zadaću, nužno je da u njihov sastav budu uključeni i stručnjaci za pojedina područja kao što su npr. povjesničari iz područja humanizma, matematičari, fizičari i kemičari, biolozi i geolozi iz područja prirodoslovlja i tako dalje. Nije moguće reformirati obrazovanje i školstvo, a da se ne vodi računa o samome predmetu reformiranja, to jest o gradivu koje se u školama predaje. Pritom valja voditi računa o razini poznavanja gradiva jer je za reformiranje obrazovanja potrebno poznavanje gradiva na razini koja je znatno viša od one koja se u školama predaje. Prema tome, kako bi radne skupine mogle kompetentno obaviti zadaću, potrebno je u njihov sastav uključiti i pojedince koji se aktivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz pojedinih područja. To su u pravilu sveučilišni nastavnici jer se uz znanost bave i nastavom. S obzirom na zadaću radnih skupina smatramo da je njihovo uključivanje nužno i u ovome prvom koraku provedbe reforme, pogotovo ako će određivati nastavne predmete i njihovu satnicu u pojedinim godinama školovanja. Prema najavama radne skupine za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu vodit će odabrani članovi Ekspertne radne skupine, a većina će članova biti odabrana između nastavnika iz škola. Stoga će stručnjaci za određena područja biti u manjini pa treba osigurati da se odluke ne donose većinom glasova nego konsenzusom.
4. U drugome koraku reforme školstva predviđa se formiranje radnih skupina za kurikule pojedinih predmeta. Smatramo da pri izboru sastava svake od tih skupina treba voditi računa o tri aspekta; opći (pedagog, psiholog), učenički (školski nastavnik, predmetni metodičar sa sveučilišta) i stručni. Stručna se komponenta odnosi na samo gradivo koje se predaje i koje treba kontinuirano unaprjeđivati na temelju novih znanstvenih spoznaja. Kao i u slučaju sastava Ekspertne radne skupine i radnih skupina za pojedine stupnjeve u obrazovnom procesu za to treba zadužiti pojedince koji se aktivno i na međunarodnoj razini uspješno bave znanstvenim radom iz dotičnoga područja. To su u pravilu sveučilišni nastavnici jer se uz znanost bave i nastavom.
5. U pogledu disciplinarnoga i interdisciplinarnoga pristupa kurikulu slobodni smo upozoriti da je, usprkos nekim pristupima koji nisu pozitivno potvrđeni, nužno postupno savladavanje gradiva po disciplinama. Nedavno je na skupu Global Education and Skills Forum (Dubai, 2014.) ustanovljen zabrinjavajući pad interesa učenika za temeljne prirodoslovne znanosti i tehničke discipline te je zaključeno da sa STEMedukacijom (matematika, fizika, kemija, biologija, tehnika) treba započeti već u osnovnome obrazovanju. Pritom se treba držati ustanovljenoga i prokušanoga reda. Na primjer, u suvremenome prirodoslovlju koje se bavi kvantitativnim razmatranjima prirodnih pojava nužno je prvo savladati gradivo matematike, nakon čega slijede fizika i kemija. Znanja iz tih temeljnih disciplina zatim se primjenjuju u suvremenoj biologiji, geoznanostima, medicini/zdravstvu, ekologiji i tako dalje. Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno. Dosadašnje obrazovanje, temeljeno na navedenome načelu i postupno nadograđivano novim spoznajama, dovelo je do zapanjujućega razvoja znanosti, tehnologije i informatike pa je opasno uvoditi drugačiji pristup. Međutim, unutar pojedinih nastavnih predmeta treba uključiti zanimljive interdisciplinarne sadržaje kao sintezu znanja iz pojedinih predmeta, a uvažavajući postignutu razinu znanja iz tih temeljnih disciplina. U skladu s time pojedine temeljne discipline ne smiju se uklopiti u zajednički predmet kao što bi to npr. moglo biti Prirodoslovlje. Međutim, uputno je Prirodoslovlje, kao predmet opisnoga karaktera, uključiti kao uvod prije nego što se započne s predavanjem gradiva Fizike i Kemije.
6. Kako bi nastavnici koji predaju pojedino gradivo u školi imali znanje na suvremenoj razini, a znatno višoj od one koja se predaje, potrebno je da (na primjer u području prirodoslovlja) diplomiraju iz struke na odgovarajućemu fakultetu kao što je to Prirodoslovno-matematički fakultet, iz humanističkih struka na Filozofskome fakultetu i slično. Također, potrebno je organizirati cjeloživotno obrazovanje nastavnika. Važno je osigurati dobre udžbenike, a iz prirodoslovnih disciplina demonstracijske pokuse i učenički eksperimentalni rad.
7. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ustanovit će Vijeće za obrazovanje i školstvo u kojega će se uz članove Akademije uključiti i pojedinci koji se aktivno, znalački i kompetentno bave problematikom obrazovanja u školama. Savjet će pratiti rad na reformi obrazovanja te svojim primjedbama i savjetima pridonijeti provedbi Cjelovite kurikulne reforme.
(Nastavak slijedi)