Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Kretanje robne razmjene Europske unije

Vrijednost robne razmjene EU-a povećana u odnosu na prošlogodišnju

 
 
Vrijednost globalne robne razmjene bitno je određena kretanjem globalnih cijena, posebno kada su energenti i sirovine u pitanju. Tako su 2015. i 2016. godina obilježene znatnim padom cijena sirove nafte i ostalih energenata, kao i dijela sirovina, što je dovelo do znatnoga usporavanja rasta globalne robne razmjene na razinu od oko 2,2 %. Prema procjenama MMF-a, cijene roba su na globalnoj razini u 2015. godini smanjene čak 35,3 %, prošle godine oko 10 %, dok za ovu godinu MMF predviđa njihov rast od 12,3 %. Zbog toga se očekuje i dinamiziranje rasta globalne robne razmjene na razinu od približno 4,3 %.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/10/How-did-the-International-Monetary-Fund-react-to-the-euro-zone-area-crisis-938x450.jpg
Kretanje robne razmjene Europske unije u prvih osam mjeseci ove godine bilo je u skladu s takvim očekivanjima. Vrijednost Ekstra EU izvoza je na godišnjoj razini povećana za 9,3 %, a uvoza za 9,4 %. Pri tome je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda, ali je najveća stopa rasta ipak zabilježena kod izvoza i uvoza energenata i sirovina. Indeksi uvoznih cijena industrijskih proizvoda za eurozonu daju objašnjenje takva kretanja. Naime, u prvih osam mjeseci uvozne cijene sirove nafte povećane su na godišnjoj razini za 29 %, zemnog plina oko 10 %, ugljena i lignita oko 40 %, ruda metala oko 31 %. Međutim, rast uvoznih cijena od 2,8 % zabilježen je i kod proizvoda prerađivačke industrije, pri čemu su se najviše isticali naftni derivati s rastom od 23 %, metali s rastom od 13 % te električna energija čije su uvozne cijene prosječno povećane 12 %.
 
Premda su energenti znatno utjecali na rast izvoza, veći utjecaj na njegov rast ipak su imali proizvodi koji imaju i značajno veći udio u strukturi izvoza EU: kemijski proizvodi, motorna vozila te strojevi i uređaji. Premda je i kod njih zabilježen porast cijena, rast izvoza je ipak upućivao i na povećanu globalnu potražnju. S druge je strane povećana vrijednost uvoza energenata najviše utjecala na ukupan porast vrijednosti uvoza. Kao posljedica opisanih kretanja izvoza i uvoza, tijekom prvih osam mjeseci blago je smanjen suficit robne razmjene EU-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, s 5,9 na 5,5 milijardi eura.
 
Za Hrvatsku je ipak važnije da je tijekom prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga ukupnog izvoza, kao i među članicama koje su najviše povećale vrijednost svoga izvoza izvan granica EU. Premda postoje manja odstupanja od podataka DZS-a, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u osam mjeseci bila i među članicama kod kojih je zabilježeno poboljšanje u kretanju robnog deficita u odnosu na prethodnu godinu.  
 

Anđelka Felja

Povezani članci

Zagreb po postupanju s otpadom najgori u Europi

HF

Hrvatska poboljšala svoju poziciju za četiri mjesta

HF

Cijene ukapljenog plina

HF

Godina 2011. kao nedosanjani san

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...