Hrvatski Fokus
Hrvatska

Broj je snaga!

Kretanje svjetskoga stanovništva početkom XX. stoljeća

 
 
Zagrizao sam u otrovnu jabuku statistike konzultirajući dvije lijepe knjižice; prva je Leipzig/Wien, Verlag – Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, 1910. Pogledajmo državne proračune tadanjih država svijeta 1907. godine. Najveći proračun ima Njemačko Carstvo 8,420 milijardi maraka (troškovi vojske 11 %, mornarice 4 %), slijede Rusija 5,605 (vojska 18 %, mornarica 9 %), tzv. Britanija (bez kolonija) 4,190 (za vojsku 13 %, mornaricu 16 %), SAD 3,574 (14 % vojska, 14 % mornarica), Austro-Ugarska 3,328 (od čega Bosna 60 mil.) (vojska 13 %, mornarica 2 %!!!), Francuska 3.244 (vojska 18 %, mornarica 9 %), Italija 1,854 (vojska 14 %, mornarica 7 %), Indija (današnja Indija plus Pakistan i Bangladeš) 1,486 (za vojsku 24 %), Japan 1.379 (za vojsku 17 %, mornarica 13 %), Australija i Novi Zeland 1,150, Španjolska 845, Brazil 750, Turska 562, Belgija 503.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/10/22447375013.jpg
Između Kanade sa 321 i Argentine 383 su Egipat, Kina (samo 339!), Rumunjska, Nizozemska. Znači Kina je imala proračun pet puta veći od BiH, četiri puta veći od Srbije i 3 puta veći od hrvatskih zemalja 1907. Dalje slijede Portugal, Švedska, Meksiko, Švicarska (269 – 236 milijuna), Norveška, Bugarska, Danska, Grčka (129 – 109), Srbija 84 (ulaganja Francuske i Engleske u vojsku i željeznice, Srbija je prirodna prepreka njemačkom planu za prometno i ekonomsko povezivanje sa Istokom!), Luksemburg 14,8 i Crna Gora 2,5 (koliki dio crnogorske ekonomije čini trgovina sa Austro Ugarskom?). Dodati treba – francuske reparacije Njemačkoj ulagane su u njemačku vojsku.
 
Kongesionalna pripadnost
 
Zanimljive podatke o lukama, ratnoj mornarici, broju vojnika (aktivnih) po stanovniku preskačem, ipak dajem podatak da Francuska ima na 65 stanovnika 1 vojnika (do omjera 1 : 78 slijede je Norveška, Bugarska, Švedska, Grčka i Srbija!). Kakva divna knjižica u kojoj se bilježi stoku, povrće, alkohol, pošte, škole, pruge, telegraf, stanovništvo po dobu i djelatnostima, jednom riječju sve. Iznosim konfesionalnu pripadnost stanovnika nekih europskih gradova: London (7.320.000 stanovnika), katolika između 3 i 5 %, izraelita 1,9 %, ostalo protestanti, Pariz (3.850.000 st.) protestanti 2 – 5 %, izraeliti 2 %, ostalo katolici, Berlin (3.710.000 st.) protestanti 85,7 %, katolici 6 – 8 %, izraeliti 5 %, Beč (2.300.000 st.) katolici 87 %, protestanti 3,1 %, izraeliti 9,3 %., Istanbul (Konstantinopolis), muslimani 43 %, grčki pravoslavci 30 %, armenski pravoslavci 15 %, izraeliti 6 %, katolici 5 %, Budimpešta (katolici 64 %, izraeliti 23 %, protestanti 12 %?, Varšava, katolici 55,2 %, izraeliti 34 %, pravoslavni 6 – 8 %, protestanti 2,2 %, Amsterdam (protestanti 65,7 %, katolici 21,3 %, izraeliti 13 %, Madrid (katolici 100 %),Wrocław (Breslau tad) protestanti 57 %, katolici 37 %, izraeliti 6 %, Prag izraeliti 9 %, Odesa (pravoslavni 56,4 %, izraeliti 35,4 %), Frankfurt (protestanti 60 %, katolici 30 %, izraeliti 10 %), Łódź (izraeliti 48 %), nažalost nema podataka o Solunu gdje su zajedno živjeli Turci, Grci, Židovi, Albanci, Makedonci itd.
 
U Europi je germanskih naroda 131,8 milijuna (31,8 %), slavenskih 134,7 (32,5 %), romanskih 108,3 (26 %) Stanovništvo Austro-Ugarske je 24,9 % njemačkog jezika, mađarskoga 18,3 %, češkoga, te slovačkoga jezika 16.,9 %, hrvatskoga i dr. srodnih južnoslavenskih jezika 11,2 % (znači svaki 11 stanovnik monarhije je Hrvat!), poljski 9 %, ukrajinski 8,3 % itd., rumunjski 6,4 %, slovenski 2 %, talijanski 1,7 %.
 
Rasprostranjenost jezika u svijetu: engleski 124 milijuna, njemački 80 milijuna, ruski i ukrajinski 97,2 mil, poljski 50, španjolski 50, francuski 46, poljski 17, iranski jezici (neki afganski, kurdski, itd.) 25, Hindu 110 milijuna, srodni hindu 126, arapski 24 milijuna, malajski 40 milijuna, kineski 370 itd.
 
Religije
 
Religije u svijetu 1909.: katolici 270. Milijuna (17,2 %), pravoslavci 110 milijuna (7 %), protestanti 180 milijuna (11,5 %), muslimani 220 mil. (14 %), hindusi 210 mil. (13,3 %),budisti 460 mil. (29,3 %). Ovdje stavljam ogradu, zen budisti nemaju veze s Tibetancima, kineski budisti prakticiraju filozofiju konfucijanizma i taoizma…
 
U Europi katolika je 186 milijuna (uključeni grkokatolici 6 mil.) 45 %, pravoslavci 105 mil. –  25,3 %, protestanti 100 mil. (24,1 %), izraeliti 9 mil. (oko 2 %), muslimani 12 mil. (2,6 %).
 
Što nam kaže knjižica Geografia universale (za srednje škole) Dr. V. F. Klun, Beč (Viena), 1879., tisak Carlo Gerold. Autor (str. 63.) navodi stanovništvo svijeta po religiji – kršćani 410 milijuna, Hebreji 6(?), muslimani 184, pagani 820 (nazivati budiste, hinduse i konfucijance paganima je bezobraština neotesanog i politički nekorektnog dr. Kluna, op. T.T.). Kršćana ima u Europi iznad 300 milijuna, u Amerikama 88 mil., u Aziji 11 – 12 mil., u Africi oko 5 mil., u Australiji 3 mil. Židova u Europi ima oko 5 milijuna, u azijskoj Turskoj 600.000, u SAD-u 150.000. U Europi živi 6 milijuna muslimana, u  Aziji više od 70 mil., u Africi do 100 mil.
 
Među paganima (autoru jedinica, op. T.T.) su budisti (oko 500 milijuna) i hindusi (oko 240 mil.) Austro-Ugarska ima 35.900.000 st., 9 milijuna "Nijemaca",16 mil. Slavena, 3 milijuna rimske rase (ha, ha, to su "đuture" Rumunji i Talijani), 5 milijuna Mađara. Katolika je 24 milijuna, 7 milijuna pravoslavnih, 3 milijuna protestanata i 1,3 milijuna izraelita (Židova).
 
Stanovništvo
 
SAD ima 39 milijuna stanovnika (Austro Ugarska oko 36, kao i Francuska) i 150.000 Židova. Njemačka ima 43 milijuna stanovnika (sa dijelovima Poljske i Alzasom!), Italija (bez Trsta) 27 mil., Rusija 73,5 mil., Velika Britanija 33,5 mil., Kina 404 mil., za Indiju piše da (s Pakistanom i Bangladešom današnjim) ima pet puta više stanovnika od Austro-Ugarske, znači iznad 160 mil?, Meksiko ima 9,5 mil. st. Beč ima 1 mil. i 20.000 st, Trst 123.000, Zadar 12.000, Rijeka 18.000, Zagreb 20.000, Prag 157.000, Budimpešta 278.000, Berlin 968.000, Venecija 128.000, Rim 220.000, Pariz 1.852.000, Madrid 332.000, Haag 100.000, Amsterdam 290.000, London 3,4 mil., Petrograd 670.000, Atena 44.000, Istanbul 600.000, Beograd 25.000, Teheran 85.000, Herat 100.000, Bombay 816.000, Peking 2,5 mil., Tokio 674.000, Kairo 354.000, Alekandrija 220.000, Washington 100.000, N.Y 1 milijun, Baltimore 267.000, St. Louis 311.000, San Fransisco 150.000, Philadelphia 674.000, Boston 251.000. Ciudad de Mexico (Mexico City) 200.000 st., Lima 160.000, Buenos Aires 178.000., Rio 600.000, Sidney 135.000.
 
Stanovništvo svijeta po rasi. Jedna milijarda i 420 milijuna ljudi, 310 milijuna u Europi, 820 u Aziji, 200 u Africi, 85 u Amerikama, 5 u Australiji. Kavkaske (bijele) rase oko 667 milijuna (47 %), mongolske 525 milijuna (37 %), etiopske (crne) 185 milijuna (13 %), američki "crvenokošci" oko 1 milijun, malezijske ("aboridžini" i okolni "otočani") 43 milijuna (3 %).
 
Zgodno je sjetiti se koliko su neki narodi bili malobrojni, ili jednakobrojni Hrvatima (prije 100, ili samo 50 godina a sad ih ima od 20 – 40 miljuna (Alžir, Maroko, Irak). Veseli me raznolikost svijeta i nalazim u tome bogatstvo, ali nama i Kataloncima nije jasno da države nema bez naroda, tj. nataliteta. Ili će turizam krpati sve.
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Da vidimo kom će dodijati

HF

AFORIZMI – Fizičko i jezično nasilje

HF

Pjesniku na robiji

HF

Nesankcionirana kaznena djela

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...