Hrvatski Fokus
Društvo

Depopulacija – nizak fertilitet

Hrvatska u deset godina izgubila 200 tisuća ljudi

 
 
Hrvatska je u razdoblju od početka 2007. pa do kraja 2016. godine »izgubila« oko 160 tisuća ljudi, a računajući i ovu godinu ta je brojka oko 200 tisuća. A u posljednjih pet godina emigriranje iz Hrvatske postalo je glavni uzrok depopulacije. Po podacima koje je iznio dr. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, od ulaska u EU 1. srpnja 2013. pa do početka ove godine Hrvatska je po službenim podacima izgubila 101.476 stanovnika. Od tog broja 52.953 je više ljudi otišlo iz Hrvatske nego u nju ušlo, a prirodni je pad 48.533.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/11/maxresdefault.jpg
Attila Melegh
 
Podaci su izneseni na konferenciji »Demografske promjene u Hrvatskoj nakon ulaska u EU – mladi i dalje biraju odlazak iz Hrvatske« koju je organizirala Zaklada »Friedrich Ebert«. Organizirana su dva panela, jednog je moderirao njemački novinar Norbert Mappes-Niediek, a drugog dr. Nenad Zakošek. Sudjelovali su i dr. Boris Kazakov iz bugarske Nacionalne strategije za demografski razvoj te putem skypea Attila Melegh iz Mađarskog instituta za demografska istraživanja.
 
Ivan Čipin je iznio usporedbe gubitka stanovništva s drugim zemljama EU-a. Hrvatska je na petom mjestu po relativnom padu broja stanovnika. Izgubila je 3,7 posto. Prve su Litva i Latvija s više od 12 posto »izgubljenog« stanovništva, na 3. mjestu je Rumunjska sa sedam posto stanovništva manje, četvrta Bugarska sa 6 posto. Tu su onda još Mađarska s 2,7 posto, Grčka s 2,5, Portugal 2,1, Estonija 2,0 i Poljska 0,4 posto. Riječ je o glavnim zemljama srednje i istočne Europe. Tih deset zemalja EU-a izgubile su 3,7 milijuna stanovnika, a ukupno povećanje broja stanovnika u EU-u bilo je ukupno 13,5 milijuna.Samo Češka, Slovačka i Slovenija su one tranzicijske zemlje srednje Europe koje su u desetogodišnjem razdoblju imale rast stanovnika. Čipin smatra da je što se tiče Hrvatske broj emigranata bio dosta veći nego što pokazuju ovi službeni podaci koje daje Državni zavod za statistiku, a prema podacima o odjavi i prijavi prebivališta koje bilježi MUP.
 
Čipin je napomenuo kako se u medijima spekulira čak i o 100.000 iseljenih iz Hrvatske godišnje, ali je to izvjesno pretjerana brojka. U Hrvatskoj godišnje diplomira manje od 35 tisuća studenata pa bi značilo da tri viskoobrazovane generacije godišnje krenu u svijet. A što se tiče niskog fertiliteta, on je takav već gotovo pedeset godina i taj trend neće skoro ići nabolje. On je ocijenio da se puno priča o demografiji, čak i ministarstvo ima u svom nazivu i »demografiju«, ali smatra Čipin smatra da se puno o njoj govori s figom u džepu. Niti jedna demografska politika dosad nije realizirana – zaključio je Ivan Čipin.
 
O bugarskoj situaciji koja je još teža nego hrvatska govorio je Kazakov. Bugarska je u 30 godina »izgubila« više od dva milijuna ljudi. Godišnji minus samo zbog lošeg priraštaja je u Bugarskoj tek nešto manji od 60 tisuća ljudi godišnje.
 
Dr. Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, govorila je o nedavno završenoj studiji koju je napisala zajedno s Mirjanom Adamović o iskustvima iz iseljeništva i željama za odlaskom mladih iz Hrvatske. Bilježi se odlazak cijelih obitelji. Oni koji odlaze pretežito žele otići na određeno vrijeme pa se vratiti. Jedan dio emigranata otišao je zbog obrazovanja, pa se ne vraća, a najviše odlaze oni koji ovdje teško nalaze posao. Općenito, glavni je zaključak konferencije da se teški demografski problemi mogu trajnije pokušati rješavati samo ekonomskim snaženjem.
 
Seoba u Njemačku
 
Iz službenih podataka o vanjskoj migraciji iz Hrvatske 2015. godine, vidljivo je da se Hrvati najviše sele u Njemačku. Od 29.651 otišlog te godine, u Europu je otišlo njih 28.019. od toga u EU 19.752 – u Njemačku 12.325, u Austriju 3.234, Italiju 1.352, Sloveniju 561, a u ostale zemlje EU-a 2.280. Što se tiče ostalih europskih zemalja, najviše su se selili u Srbiju – 3.366 pa u BiH 2.719.
 
Najviše liječnika odlazi iz Zagreba i PGŽ-a
 
Prema studiji dr. Drage Župarić-Iljića koju je on prezentirao na skupu Zaklade »Friedrich Ebert«, a prema podacima Hrvatske liječničke komore od 1. siječnja 2013. pa do 31. kolovoza 2016. podneseno je ukupno 1.511 zahtjeva (podnijelo ih je 1.167 liječnika) za izdavanje potvrde o zapošljavanju izvan Hrvatske, u jednoj od država članica EU-a. Prosječna dob aplikanata je 39 godina, a podjednak broj aplikanata su muškarci i žene. Prema broju podnesenih zahtjeva po županijama prednjače Grad Zagreb (37 posto), Primorsko-goranska županija (12 posto) i Osječko-baranjska županija 7 posto. A njihova su odredišta – najviše Velika Britanija (23 posto), Njemačka (21 posto), Irska (9 posto), Austrija (8 posto), Švedska (7 posto) i Slovenija (5 posto). A HLK je prošle godine anketirala 1496 liječnica i liječnika pa se pokazalo da čak 59 posto mladih liječnika u dobi do 40 godina aktivno razmišlja o odlasku iz Hrvatske a kao najčešće razloge navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja.
 

Zdenko Duka, http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/PORAZNI-PODACI-Hrvatska-u-deset-godina-izgubila-200-tisuca-ljudi

Povezani članci

AFORIZMI – Povuci – potegni

HF

Vučkovića dječja alka

HF

Zalutali brod

HF

Dječak s kamena

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...