Aktivnog stanovništva manje za 3,4 posto

Stanje na hrvatskom tržištu rada početkom 2018.

Na hrvatskom tržištu rada manje je nezaposlenih, ali i zaposlenih. Prema podacima službene statistike, u siječnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne, u registru nezaposlenih manje je 48.734 osoba, no pao je i broj zaposlenih i to za njih 5.218 ili 0,4 posto. U kategriji aktivnog stanovništva koje obuhvaća zaposlene i nezaposlene bilo je skoro 54 tisuće ili 3,4 posto manje ljudi nego početkom prošle godine. Aktivnog stanovništva bilo je 1.532.703, od kojeg 1.337.303 zaposlenih i 195.400 nezaposlenih.

Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 12,7 posto, a u odnosu na siječanj godinu prije kada je bila 15,4 posto smanjena je za 2,7 postotnih bodova. No, iako nezaposlenost na godišnjoj razini pada, oporavak tržišta rada ide sporo, barem kad je u pitanje otvaranje novih radnih mjesta.

Na mjesečnoj razini zaposlenost pala 0,6 posto

U odnosu na prosinac prošle godine, kaže statistika, u siječnju ove broj zaposlenih bio je manji za 0,6 posto. Pad se dogodio u svim kategorijama zapošljavanja. Kod pravnih osoba, a tamo radi 85 posto ukupno zaposlenih, iznosio je 0,4 posto, uz obuhvat 1.138.869 zaposlenika koji su radili na određeno ili neodređeno vrijeme. Inače, podaci o zaposlenima u pravnim osobama, pojašnjava DZS, dobiveni su obradom JOPPD obrazaca odnosno izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji je u primjeni već četiri godini i smatra se pouzdanim europskim pokazateljem zapošljavanja. Manje zaposlenih u siječnju bilo je i kod obrtnika  te u slobodnim zanimanjima, ukupno oko 179 tisuća, a to je 1,9 posto manje nego mjesec prije. Broj ukupno zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,3 posto odnosno na njih 19.425. U siječnju je pak, u odnosu na prosinac, broj nezaposlenih povećan za 4,3 posto ili za oko osam tisuća osoba.

Najviše ljudi zaposleno u industriji

S aspekta zaposlenosti kod pravnih osoba, najviše ljudi, oko 18 posto, radi u prerađivačkoj industriji. U siječnju je njihov broj iznosio 202.224 zaposlenika, no to je prema podacima DZS-a 0,8 posto manje na mjesečnoj i godišnjoj razini. Drugo rangirani sektor po broju zaposlenih s udjelom nešto većim od 16 posto, je trgovina. U siječnju je taj sektor  zapošljavao 182.570 ljudi odnosno 0,8 posto manje nego mjesec prije i 1,7 posto manje nego u siječnju prethodne godine. Na trećem mjestu bilo je obrazovanje sa 109.740 zaposlenih, što je 0,6 posto manje nego mjesec prije, ali s godišnje razine to je rast od 0,8 posto. Niz nastavlja javna uprava, obrana i socijalno osiguranje sa 107.860 zaposlenih u siječnju ili 2,7 posto više nego mjesec prije, uz rast na godišnjoj razini od 4,5 posto. Po broju zaposlenih slijedi zdravstvo s 86.665 zaposlenika, a to je 0,1 posto manje na mjesečnoj razini, ali 0,6 posto više na godišnjoj. Inače, po rastu zaposlenosti na mjesečnoj razini od 4,1 posto u siječnju prednjači građevinarstvo sa 68.997 radnika, no na godišnjoj razini dogodio se ipak pad i to od 0,1 posto.

Što kažu podaci HZMO-a

I Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pri kojem se vode sve uplate zaposlenika bez obzira gdje radili, zabilježio je u siječnju pad broja osiguranika u odnosu na mjesec prije za 0,6 posto. Ukupno se govori o 1.468.630 osiguranika odnosno svih zaposlenih koji plaćaju mirovinski doprinos. No, na godišnjoj razini Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje govori o rastu broja osiguranika za 2,5 posto ili njih nešto više od 35 tisuća. Najveća podrška tom rastu, kažu, došla je od prerađivačke industrije i trgovine koje čine nešto više od trećine ukupnog broja osiguranika, a ostvarile su godišnje stope rasta od 2,7 odnosno 1,1 posto. Broj osiguranika u građevinarstvu porastao je godišnje za 6,4 posto, što navode i kao jedan od indikatora oporavka ove djelatnosti. Pad broja osiguranika na godišnjoj razini zabilježen je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, parom i plinom i to za 3,9 posto te u financijskim djelatnostima za 2,9 posto, a u poslovanju nekretninama došlo je, pak, do rekordnog pada od 18,1 posto.

S turističkom sezonom zaposlenost raste

Pad zaposlenosti do kojeg je došlo već tijekom prošle jeseni i početkom ove godine, trebala bi ublažiti i zaustaviti turistička predsezona. Do rasta zaposlenosti doći će sasvim sigurno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i u trgovini i prijevozu putnika, jer se u tim sektorima najviše i odražavaju sezonska kretanja na tržištu rada. Analitičari prognoziraju da će se promjene u sferi zapošljavanja zadržati uglavno u plusu, odražavajući nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja. Međutim, upozoravaju i na činjenicu da je prema pokazateljima tržišta rada Hrvatska na začelju Europske unije, naglašavajući da slabosti tržišta rada uvelike određuju potencijal rasta bruto domaćeg proizvoda i plaća. Tu se ponovno, kažu, otvara poznata priča o strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, padu radno sposobnog stanovništva i demografskom starenju. S obzirom da je rad jedan od najvrijednijih resursa rasta, ili bi barem trebao biti, suočavanje s tim otvorenim pitanjima u hrvatskoj praksi ostaje bez sumnje velik izazov za nositelje ekonomske politike.

Snježana Habulin