Naši prihodi ostvareni su na domaćem tržištu

Deregulacija cijene plina za kućanstva vrlo je poželjna

Iza Prvog plinarskog društva izvrsna je godina – tvrtka je sve profitabilnija, potpisali su dugoročni ugovor s Gazpromom i proširili poslovanje na druge segmente i susjedne zemlje. Članica Uprave Antonija Glavaš,dipl. oec.,ističe da se na otvorenom tržištu cijena plina za poduzetništvo smanjila za više od 30 posto, a od 2021. cijena će biti deregulirana i za kućanstva, što u PPD-u pozdravljaju.

• Molim vas da ukratko predstavite poslovanje PPD-a u Hrvatskoj i inozemstvu?

– U 2017. godini ostvarili smo odlične rezultate. Utjecaj hladne zime i povećane potrošnje prošle godine za nas je značio jednaku stopu profitabilnosti kao i u prethodnom razdoblju, ali s većim prihodima. Naši prihodi ostvareni su na domaćem tržištu, a jedan dio donijela nam je naša tvrtka u Mađarskoj koja rezultate ostvaruje na maloprodajnom tržištu. Osim toga prisutni smo i na mađarskoj burzi na kojoj trgujemo na dnevnim razinama. Istaknula bih dva velika događaja za nas u 2017. a to je potpis dugoročnog ugovora s Gazpromom i otvaranje tvrtke u Švicarskoj – PPD Global. Ugovorom s Gazpromom osigurali smo količine plina koje pokrivaju veliki dio domaćih potreba. Ovaj ugovor je pokazatelj kako Gazprom u nama vidi ozbiljnog poslovnog partnera, a mi smo pak osigurali dugoročno stabilnu isporuku prirodnog plina. Što se tiče naše tvrtke u Švicarskoj, svjesni smo konstantnih promjena u energetskom sektoru i da bismo osigurali dugoročnu opstojnost, moramo imati alate koji će ju osigurati. PPD Global nam je važan za optimizaciju portfelja, kontakte te povezivanje s drugim sudionicima na europskom tržištu, posebno kada govorimo o burzama. S druge strane, naš posao iziskuje iznimno velika financijska sredstva, financijske instrumente i proizvode. Na domaćem tržištu zbog limita banaka nije ih moguće realizirati, dok je u Švicarskoj to apsolutno moguće.

• Uz INA-u najjači ste trgovac plinom u Hrvatskoj – jeste li time dosegli svoj maksimum i ima li prostora za vaš rast na domaćem plinskom tržištu?

– Naša pozicija na domaćem tržištu je rezultat dugogodišnjeg rada, puno ulaganja u razvoj i znanje. Trudimo ju se konstantno zadržati na ovim razinama, a nadamo se i razvoju domaćeg tržišta na kojem ćemo svi imati priliku povećati svoj portfolio. U tom željenom scenariju naša pozicija ne bi se trebala bitno mijenjati. Hoćemo li još narasti? Pričekajmo utakmicu.

• Sve je više akvizicija u djelatnosti distribucije plinom, kakve su vaše ambicije?

– Do danas se dogodilo već nekoliko akvizicija i da, mi iskazujemo interes za njih. Tvrtke koje imaju financijski stabilno poslovanje, zbog optimizacije troškova, danas investiraju u ovakve projekte i time osiguravaju dugoročnu opstojnost manjih sustava.

• Možete li komentirati novosti koje donosi novi Zakon o tržištu plina – što vam se čini osjetljivo i koji procesi zahtijevaju oprez?

– Novi Zakon je rezultat vjerojatno i političke odluke da se ipak omogući nekakav oblik zaštite od potencijalnih promjena cijena za domaćinstva. Osnovna razlika je da cijenu plina za kupce iz obveze javne usluge sada određuje HERA temeljem metodologije. Opskrbljivači u obvezi javne usluge nisu obvezni nabavljati plin od opskrbljivača na veleprodajnom tržištu po reguliranoj cijeni, no to su mogli i prema starom Zakonu. Svima nam treba biti jasno da nitko ne mora kupovati plin po reguliranoj cijeni i da su već prošle godine neki opskrbljivači samostalno nabavljali plin na tržištu. Na HERA-i je sada velika odgovornost donijeti metodologiju prije svega za cijenu plina, koja će se vjerojatno referirati na neku od europskih burzi. Koja je to burza, koji proizvod s burze te kolika će biti visina premije, nije nimalo jednostavan zadatak za HERA-u. Naime, premija treba obuhvatiti sve troškove koje bilo koji dobavljač ima i naravno, maržu. Premija treba biti atraktivna da bi se sudionik uopće natjecao za ulogu veletrgovca i pri tome osigurati stabilnu cijenu bez oscilacija za kućanstva. Unazad par godina cijene plina imaju vrlo dinamične putanje koje su rezultat raznih kratkoročnih utjecaja, međutim dovoljno su jake da se u razdobljima u kojima očekujemo drastičan pad cijena (npr. ljetni period) taj pad ne dogodi. 2021. godina će biti jako bitna za opskrbljivače u obvezi javne usluge jer će oni tada "seliti" svoje poslovanje na druga opskrbna područja za tu kategoriju kupaca pri čemu je intencija da tržište samo iznjedri najpovoljnije uvjete za krajnje kupce.

• Kako gledate na perspektive za deregulaciju cijene plina za kućanstva i prije 2021. – je li uopće moguća i pod kojim uvjetima?

– Kupci već sada imaju mogućnost kupiti plin po nereguliranim uvjetima, što neki i čine. Koliko su zadovoljni to bismo trebali vidjeti s njima. Uvijek ističem jer smatram bitnim da je zadnjih pet odnosno šest godina je došlo do sniženja cijena plina pa čak preko 30 %, a što se tiče cijene za domaćinstva ista je čak sa  0,322 kn/kWh 2012 godine pala na 0,191 kn/kWh u 2017. Prema tome tržište je otvoreno i deregulacija cijene je moguća i mi zaključujemo, vrlo poželjna. 

• Dovršili ste prvu fazu izgradnje terminala tekućih tereta. Kako posluje Adriatic tank terminal i kakvi su planovi?

– Od prošle godine u funkciji je 50.000 m³ spremnika, koje smo izgradili u prvoj fazi. Svi kapaciteti su popunjeni i odlično rade, zbog čega smo iznimno zadovoljni. U 2017. je počela izgradnja još dva nova spremnika, čime je započela druga faza izgradnje terminala. Planovi za budućnost nisu samo naši. Naime, 70% vlasništva u ATT-u ima nizozemski VTTI, jedan od najvećih operatora i vlasnika terminala za skladištenje naftnih derivata u svijetu. To je najveći novi projekt za skladištenje ukapljenog naftnog plina u srcu Jadrana. Distribucija naftnih derivata kroz terminal u Pločama ublažit će ograničenja koja postoje vezano uz infrastrukturu distribucije naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina (UNP) za cijelu regiju, te značajno doprinijeti energetskoj neovisnosti države. Nakon završetka radova, novi terminal će omogućiti jeftiniji i sigurniji uvoz naftnih derivata i UNP-a morskim putem te distribuciju naftnih proizvoda na brojna tržišta Jugoistočne Europe.

• Jeste li i dalje zainteresirani za dokapitalizaciju Petrokemije i pod kojim uvjetima te jeste li spremni ulagati u tu tvrtku?

– Jesmo, zainteresirani smo. Mi smo zapravo jedini u cijelom procesu od početka, uvijek s istim, poznatim stavom i uvjetima. Nastavak i povećanje proizvodnje, zadržavanje radnih mjesta te pokretanje tehnološkog i poslovnog razvoaj Petrokemije. Svjesni smo da su za to ulaganja nužna, ponajprije u dijelu zadovoljavanja okolišnih uvjeta. Međutim, smatramo da su nužna i ulaganja u kontekstu dizanja tehnološke razine, jer upravo u tom segmentu vidimo još jednu priliku za dizanje konkurentnosti Petrokemije.

• Zanima li vas gradnja energetskih objekata na prirodni plin?

– Nas zanima prije svega isporuka plina energetskim objektima na prirodni plin, a sama gradnja nam može biti zanimljiva utoliko što bismo kao eventualni suinvestitor osigurali dugoročni plasman našeg osnovnog energenta. Elektrane na plin su izvrstan balans za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, jer je plin kao komplementaran energent ekološki najprihvatljiviji, dostupan i cjenovno konkurentan.

Nina Domazet, www.energetika-net.hr