Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Izvozna ljestvica hrvatskih županija

Iz šest županija ide 58 posto hrvatskog izvoza

 
 
Prema posljednjim, ali još uvijek privremenim podacima službene statistike, Hrvatska je lani izvezla robu u vrijednosti od 104,3 milijarde kuna, što je 12,5 posto više nego godinu prije. No, nije izostao ni rast uvoza i to za 9,6 posto. Ukupna vrijednost uvezene robe iznosila je 162,7 milijardi kuna. Prošla je godina završila tako s vanjskotrgovinskim deficitom od 58,3 milijarde kuna.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/03/6b8fc3a3-resize-820x0x100.jpg
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 64,1 posto, što je za 1,6 postotnih bodova povoljnije nego godinu prije. Oko 58 posto ukupnoga robnog izvoza išlo je iz šest hrvatskih županija, a vrijednost izvezene robe iznosila je više od 60 milijardi kuna. Na županijskoj ljestvici vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom one čine top pet, jer peto mjesto dijele dvije županije, jedna sa sjevera, a druga s istoka zemlje.
 
Metropola na izvoznom, ali i uvoznom tronu
 
Najviše robe iz Hrvatske u svijet odlazi s područja Grada Zagreba, što i ne čudi s obzirom na visoku koncentraciju gospodarske aktivnosti upravo na tom području. Na Grad Zagreb otpada nešto više od trećine ukupnoga hrvatskog robnog izvoza, ali skoro i polovica ukupnoga uvoza, no pokrivenost uvoza izvozom je podosta slaba, tek 41 posto. Drugorangirana je Varaždinska iz koje na strana tržišta odlazi 7,3 posto od ukupno izvezene robe, uz visoku pokrivenost uvoza izvozom od čak 99 posto. Na trećem mjestu je Zagrebačka županija s udjelom u ukupnom hrvatskom robnom izvozi od 5,4 posto, ali uz vrlo lošu pokrivenost uvoza izvozom sa svega 35 posto. Slijedi Istarska županija s udjelom u ukupnom hrvatskom robnom izvozu od 4,7 posto, a pokrivenost uvoza izvozom je 74 posto. Peto mjesto dijele Međimurska i Osječko-baranjska županija čiji su udjeli po 4,4 posto, a obje su lani ostvarile trgovinski suficit, svaka oko 700 milijuna kuna.
 
Prerađivačka industrija nositelj izvoza
 
Najveći udjel u hrvatskom robnom izvozu ima prerađivačka industrija,  a on se penje do 88 posto. Tako je i na razini većine županija. U Varaždinskoj, primjerice, prerađivačka industrija čini čak 95 posto ukupnoga izvoza. U Međimurskoj 89 posto, a u Osječko-baranjskoj 76 posto. Više od 60 posto sudjeluje i u izvozu Zagrebačke te Istarske županije, dok u Gradu Zagrebu čini 37 posto izvoza njegovog gospodarstva.  Lani je prerađivačka industrija u tim županijama, osim u Zagrebačkoj, bilježila trgovinski suficit, odnosno više se izvozilo nego uvozilo. Pozitivan saldo robne razmjene kreće se od 500 milijuna kuna u Istarskoj, do 1,3 milijarde kuna u Osječko-baranjskoj županiji. Pokrivenost uvoza izvozom prerađivačke industrije Zagrebačke županije iznosila je 92 posto, a deficit 300 milijuna kuna.
 
Stanje na ostatku izvozne ljestvice
 
U ukupnom hrvatskom robnom izvozu udjele veće od dva posto ostvaruje još pet županija. Najveći od  četiri posto ima Primorsko-goranska županija, u kojoj je pokrivenost uvoza izvozom 58 posto, pri čemu je udjel prerađivačke industrije u izvozu oko 60 posto. S udjelom u hrvatskom izvozu od 3,6 posto slijedi Splitsko-dalmatinska županija uz nešto bolju pokrivenost uvoza izvozom  sa 66,7 posto. Niz nastavlja Krapinsko-zagorska županija čiji je udjel u izvozu 3,5 posto, te Sisačko-moslavačka s udjelom od tri posto i Koprivničko-križevačka s 2,5 posto udjela.  Tih pet županija  ostvaruje 16,6 posto hrvatskog robnog izvoza. Pribroji li se tome udjel onih šest izvozno najjačih, ukupno na 11 njih otpada 75 posto izvoza.
Udjeli ostalih 10 županija kreću se od 0,3 posto, koliko ostvaruje Ličko-senjska, do 2,2 posto Brodsko-posavske. Zajedno je to 25 posto.
 
Deset županija s trgovinskim suficitom
 
Od ukupno 21. hrvatske županije njih deset lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom ostvarilo suficit. Njihova gospodarstva izvezla su robu u većoj vrijednosti nego što je bio uvoz. Uz već spomenute Međimursku i Osječko-baranjsku županiju, to su još Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska. Trgovinskom suficiti u Lici, primjerice, najveći doprinos dala je djelatnost rudarstva i vađenja s udjelom u izvozu od 50 posto, a u ostalima bila je to uglavnom prerađivačka industrija, čiji se udjel u županijskom robnom izvozu kreće od 82 posto u Brodsko-posavskoj, do 96 posto u Sisačko-moslavačkoj te Karlovačkoj županiji. Ostale županije, dakle njih 11, ostvarile su vanjskotrgovinski deficit. Najlošiju pokrivenost uvoza izvozom imaju već spomenuta Zagrebačka te Dubrovačko-neretvanska županija, svega 35 odnosno 36 posto.
 
Najveći rast izvoza imala je Lika
 
Najveći rast izvoza na godišnjoj razini i to za čak 50 posto imala je lani Ličko – senjska županija, uz dosegnutih 353 milijuna kuna. Po rastu izvoza od 22,6 posto u odnosu na godinu prije slijedi Brodsko-posavska županija, ostvarivši 2,3 milijarde kuna izvoza, te Vukovarsko- srijemska s porastom izvoza od 19,1 posto i ostvarenih 1,6 milijarde kuna. Najveći pad izvoza imala je Dubrovačko-neretvanska županija i to za 22,4 posto u usporedbi s godinom prije, te Karlovačka županija s padom od 11 posto. Što se tiče izvozno najjačih hrvatskih županija, kod njih pet došlo je do rasta, a najviše u Zagrebačkoj za 14,4 posto, te Međimurskoj za 11,3 posto, no i uvoz je u tim županijama porastao i to za 13,3 odnosno 12,7 posto na godišnjoj razini. U Varaždinskoj je rast izvoza i uvoza bio podjednak, oko 6,3 posto, dok je u Gradu Zagrebu rast izvoza od 8,1 postobio brži od uvoza (7,9 posto). Osječko-baranjska županija zabilježila je rast izvoza od sedam posto, uz pad uvoza od 0,8 posto, a u Istarskoj je bilo obrnuto, izvoz je pao za 3,3 posto, dok je uvoz na godišnjoj razini porastao za 6,3 posto.
 
Zemlje s kojima se najviše trguje
 
Oko 65 posto ukupnoga hrvatskog izvoza je u zemlje Europske unije, a s tog tržišta uvozi se 78 posto robe. Najznačajniji trgovinski partneri su Italija, Njemačka i Slovenija te Austrija i Mađarska. Ali lani je znatno povećan i izvoz u azijske zemlje, najviše u Japan i Kinu, uz dosegnutih 380 odnosno 835 milijuna kuna. Izvoz u američke zemlje porastao je za 36 posto, najviše u Kanadu i to za 33 posto, no uz ostvarenih tek 373 milijuna kuna, dok je u apsolutnom iznosu najveći izvoz od četiri milijarde kuna dosegnut u razmjeni sa SAD-om. Izvoz u Srbiju povećan je za 27 posto, a u BiH za 20 posto, s tim da je i uvoz iz tih zemalja  rastao  na godišnjoj razini za 14 odnosno 18 posto. Što se pojedinih županija tiče, kompanije posluju s partnerima iz cijelog svijeta, no najveća robna razmjena je ipak sa zemljama EU-a. Varaždinska i Međimurska županija, primjerice, iako to nije slučaj na razini zemlje, u trgovanju s Njemačkom, kao najjačim trgovinskim partnerom, ostvaruju pozitivan saldo. Više izvoze na tržište te zemlje nego što uvoze.
 

Snježana Habulin

Povezane objave

Fiktivni stečajevi – novi naziv za ‘zakonitu’ pljačku!

hrvatski-fokus

Hrvatskoj prijeti uvoz sumnjive radne snage

hrvatski-fokus

Nafta na prekretnici? Ne, zaista

HF

Svjedoci smo rastućih socijalnih nejednakosti

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više