Hrvatski Fokus
Hrvatska

Razgraničenje u Boki Kotorskoj

Plovni put prolazi na otprilike pola puta iz među otočića Mamule i Rta Oštro

 
 
Pogledajte pomorsku kartu Boke (https://www.hercegnovi.me/images/grad/bokaNK.pdf), povećajte ju tako da imate samo ulaz od Ponte Oštro do Kobile, ili ostavite i malo otvorenog mora na ekranu, pa će se morska granica lako naslutiti, odnosno izdefinirati pravo jedne i druge države, ali koristeći više metoda, pravnih aspekata, u određivanju granice na moru. Ovdje se jasno, sudionici u procesu razgraničenja pozivaju na poštivanje međunarodniog pomorskog prava, međunarodne konvencije o sigurnosti plovidbe, pravo obalne države da ima nesmetan izlaz ns otvoreno more i na zdrav razum gdje neprimjereno otezanje radi partikularnih interesa treba odmah eliminirati. Osoba koja počme govoriti o gospodarskim interesima, zapošljavanju, ribolovu i drugim pravima vezanim uz prava i odrednice koje imaju osnovicu u pravu korištenja teritorijalnog mora i neproglašene Zone ekonomskog interesa, treba biti isključena iz ovog stadija pregovora, gdje je tema Razgraničenje u prolazu koji vodi prema ulazu u Boku Kotorsku
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/04/Boka_nautical_map.jpg
TOČKA 1.
Otprilike između KOBILE i nasuprotnog rta – započeti plovni put  prema izlazu preko oznake dubine 24, koja je otprilike na pola udaljrnosti između 2 rta. Vrsta plovnog puta – dvosmjerni sa zonom odvojene plovidbe gdje svak drži svoje desno, dakle ulaz s desne strane, gledano Sjever – Jug izlaz s lijeve strane – ali onome tko izlazi to je desna strana. Ova točka, bez obzira kome pripada rt Kobila ne može se drukčije urediti i bazira se  na pravo izlaza na otvoreno more, te međunarodnih propisa o sigurnosti plovidbe. Očito je da bi ovu točku koristila samo Crna gora ali svejedno bi imao oznaku međunarodnog plovnog puta.
 
TOČKA 2 
Ovu točku određujemo prema pravilima Sigurnosti plovidbe. Nadalje plovni put nas vodi prema točci zapadno od Plič Ploča 11 m dubine. kurs između 182 i 185 stupnjeva. Ovdje treba naglasiti da se dubine odnose na srednju razinu nižih niskih voda živih morskih mjena. Zbog toga treba izbjeći ovu točku i mi Plovni put , isti kao ranije upućujemo zapadno od ove pličine, jer na istočnoj strani nema prostora za ovu vrstu derminiranja. Plovni put u oba pravca treba biti dovoljno širok da omogući pretjecanje, dok bi pomorskim pravilima trebalo ograničiti brzinu kretanja u plovnom putu baš zato da se 
onemoguće pretjecanja osobito većim brodovima.
 
Ovaj plovni put za brodove  određene bruto registarske tonaže
mogao bi se koristiti. 
A – uz navođenje Centra za kontrolu plovidbe – ne postoji ali bi ga trebalo osnovati i to da bude organiziran po Propisima o sigurnosti plovidbe i zajednički osnovan i financiran od EU-a s jedne i Crne Gore s druge strane, koji bi bio i politički gledano faktor sinergije i suradnje a ne razgraničenja. Uostalom i cijeli PLOVNI PUT ZADRŽAVA PRAVO EKSTERITORIJALNOSTI ne igra nikakvu ekonomsku ili drugu ulogu osim plovidbe, (nigdje u svijetu nije dozvoljeno ribanje ni bušenje nafte u plovnom putu) a podrazumjeva se da se zakon o Teritirijalnom moru primjenjuje od vanjskih granica plovnog puta pa prema obali pojedine države.
 
B – uz savjete PILOTA za brodove veće određene brutoregistarske tonaže (radi se posebice o većim kruzerima koji bi bio iz Crne Gore jer Hrvatska nema ni teritorij luke nakon početne sjeverne točke ovog plovnog puta.
 
TOČKA 3
Daljnje kretanje nastavljamo prema pravilima o epikontinentalnom pojasu (gdje se kopno u podmorju spušta do najvećih dubina s jedne i druge strane te nas put vodi blizu oznake dubine 58 m prema dubini  68 m u kursu otprilike 170 stupnjeva. Vidi se na karti da plovni put prolazi na otprilike pola puta iz među otočića Mamule i Rta Oštro, najvećim dubinama znači po odredbama Zakona o međunarodnoj plovidbi o epikontinetalnom pojasu. U nepostrednoj blizini ove točke trebao bi postaviti plutaču Sea buoy pravu ili virtualnu, koju bi  (virtualnu bilo moguće vidjeti na radaru, ploteru, elektronićkoj karti itd.
 
Ovdje i prestaju pravila Epikontinetalnog  pojasa, jer je ista konfiguracija podmorja uzduž cijele obale. Dubine naglo padnu i dolazi se do ravne plohe 100 i više metara duboke koja perzistira i prema istoku/jugoistoku i zapadu /sjeverozapadu. Od ove točke pa do južne granice Teritorijalnog mora trebalo bi napraviti razgraničenje  linijom koja bi bila OKOMITA NA GENERALNI SMJER LINIJE OBALE Hrvatske i Crne Gore koji iznosi 305 stupnjeva, što znači da  bi crta razgraničenja bila u smjeru 215 stupnjeva (u sistemu North up) i išla bi do točke koja je 12 milja udaljena od obale jedne i druge države, odakle počinju međunarodne vode. Osim što je ovaj uradak u potpunosti pravno utemeljen, on je utemeljen i na pozitivnom znanjima pomorske nauke i struke, to Vam samo govori jednu stvar, da bi se riješio ovaj problem, i slični, čovjek mora imati interdisciplinarna znanja i pošten odnos i prema svome i prema tuđemu. Inače sve se ovo isčitava s ove pomorske karte, bez potrebe za ikakvom drugom literaturom, uz jasno interdisciplinarnu familijarnost s problemom.
 
Ovo bi bilo pravo rješenje koje bi sve zadovoljilo, a ovakav prijedlog trebalo bi dati što prije, kako bi se ušlo u masu materijala prije eventualne arbitraže. Ovdje Hrvatska na moru ništa ne gubi.
 

Cvijeto Božović, kapetan duge plovidbe

Povezani članci

Plenković zabranio Pola ure kulture

HF

Zapamtite

HF

Privremena nestranačka vlada ili izbori?

HF

Robinzon u zemaljskom raju

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...