Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

DAN PLANETA ZEMLJE – 22. travnja

 

Danas je to globalni događaj u kojem sudjeluje više od milijarde ljudi u 192 države svijeta

 
 
Svake godine 22. travnja diljem svijeta obilježava se Dan planeta Zemlje. A sve je započelo prije 48 godina, kada je 22. travnja 1970. više od 20 milijuna Amerikanaca izašlo na ulice i prosvjedovalo zbog izazito negativnih, štetnih učinaka industrijskog razvoja tijekom 150 godina. Naime, u SAD-u i diljem industrijski razvijenog svijeta smog je postao smrtonosan a dokazi o tome sve očitiji jer je onečišćenje već štetno djelovalo i na razvoj djece, a industrija je govorila da je to „miris“ napretka. Pored toga, biološka raznolikost bila je u neprekidnom smanjenju zbog goleme primjene različitih pesticida i drugih onečišćivača.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/04/maxresdefault.jpg
Globalna svijest o ekologiji počela je rasti pa su američki Kongres (US Congress) i predsjednik Richard M. Nixon brzo reagirali (Nixon je preminuo 22. 4. 1994.). Tako je već u srpnju iste godine osnovana američka Agencija za zaštitu okoliša (US Environmental Protection Agency, EPA) a u svrhu zaštite okoliša, između ostalog, posebno su usvojeni strogi zakoni za zaštitu vode i ugroženih vrsta. Dan planeta zemlje ove godine obilježit će se 48 put za redom – danas je to globalni događaj u kojem, prema procjenama, sudjeluje više od milijarde ljudi u 192 države svijeta. To je dan kada ljudi potpisuju peticije, održavaju prosvjede, razgovaraju sa zastupnicima/ političarima, sade drveće, sudjeluju u akciji čišćenja grada, ulica, parkova i dr.
 
Korporacije i vlade koriste taj Dan za obećanja i objavljuju poduzimanje određenih mjera za održivost. Predstavnici vjerskih zajednica također sudjeluju u obilježavanju Dana planeta Zemlje, a Papa Franjo i drugi vjerski vođe koriste Dan planeta Zemlje pozivajući vjernike na zaštitu najvećeg Božjeg djela – planeta na kojem svi živimo, čovjeka i biološke raznolikosti. „Earth Day Network“ je organizacija koja predvodi obilježavanje Dana planeta Zemlje diljem svijeta, a ovogodišnji moto je: Zaustavimo onečišćenje plastikom. „Earth Day Network“ će tom prigodom educirati milijune ljudi diljem svijeta o problemima koji su povezani s otpadnom plastikom kao i sa svim zdravstvenim rizicima zbog golemog onečišćenja oceana, mora, rijeka i prirodnog svijeta kao i sa sve većim dokazima o vrlo ozbiljnom globalnom problemu nastalom zbog  plastike – potrebno je oko 400 godina da se razgradi jedna plastična vrećica.
 
Plastika ozbiljno onečišćuje naša mora i oceane i šteti životu u morima; plastika je danas ubikvitarna/sveprisutna u našem okolišu pa tako i u našoj hrani, povezuje se i s negativnim učinkom na hormonalni sustav (hormonalni „prekidač“), uzrokuje opasne bolesti koje ugrožavaju život, uzrokuje rani pubertet itd. Neprekidni rast onečišćenja izazvanog plastikom ugrožava naš planet i njegov opstanak – procjenjuje se da godišnje ugine oko jedan milijun morskih ptica i 100.000 sisavaca zbog onečišćenja oceana plastikom. Prema podatcima koje je objavio časopis „The Economist“ 3.ožujka 2018., od 1960-ih godina do danas, globalna godišnja proizvodnja plastike porasla je s oko 2 milijuna tona na 380 milijuna tona, što je trostruko brže od rasta svjetskog BDP-a.
 
Tako je 2013. proizvedeno oko 299 milijuna tona plastike, što je u odnosu na 2012. povećanje za 4 %. A godišnje osam milijuna tona otpadne plastike završi u – oceanima. To je pokazala studija koju je provela znanstvena radna grupa Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UC Santa Barbara's National Center for Ecological Analysis and Synthesis, NCEAS). Ono što posebno zabrinjava jest da se plastika pod utjecajem ultravioletnog zračenja i slane vode razlaže na „mikroplatiku“ koja je dovoljno mala da završi u želucu riba, a to je onda kratak put do naših tanjura. Danska je 1993. uvela porez radi čega je potrošnja plastičnih vrećica smanjena za 60 %. Irska je također smanjila potrošnju plastičnih vrećica za 90 % u razdoblju od 2001. do 2011. nakon uvođenja poreza od 37 centi. 
 
I druge države u svijetu slijedile su ovaj primjer: tako su Francuska (od 1. 7. 2016.), Ruanda i Bangladeš zabranile jednokratne plastične vrećice, dok je u Keniji zakon još stroži – tko nudi plastične vrećice može biti kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od četiri godine ili novčanom kaznom od 40.000 US dolara. U Velikoj Britaniji je potrošnja plastičnih vrećica za kupovinu smanjena za 85 % nakon što je uveden porez na plastične vrećice 2015. Europska unija planira smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za 80 % do 2019. Kina je u siječnju 2018. zabranila uvoz otpadne plastike, dok je Europska unija također u siječnju 2018. objavila novu strategiju za plastiku čiji najvažniji ciljevi su: u slijedećih sedam godina recikliranje otpadne plastike treba se povećati s 30 % na 55 %; do 2030. sva plastična ambalaža na tržištu EU-a mora biti prikladna za recikliranje, potrošnja za jednokratnu uporabu mora se smanjiti jednako kao i namjerna uporaba mikroplastike (npr. u pastama za zube ili u pilingu za čišćenje lica).
 
I ne zaboravite: kada krenete u kupovinu koristite vrećice za višekratnu uporabu, plastičnu ambalažu odlažite u odgovarajuće spremnike i ne zaboravite da prema izrađenom kompjuterskom modelu u svjetskim morima ima više od 51 trilijun čestica mikroplastike – pa bi uskoro u morima moglo biti više plastike nego riba, upozoravaju stručnjaci.
 

Rodjena Marija Kuhar

Povezani članci

U jednom danu natječaj raspisan i zaključen

HF

Nekada dogovorna ekonomija, a sada dogovorna vlada!

HF

Sigurnosne službe zakazale kod Mamića

HF

Zaraza je izmišljena da se sruši Trumpa

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...