Hrvatski Fokus

Prisjećanje na Rajka Glibu

 
 
Narodna knjižnica Rama uključuje se u programe Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji se u cijelom svijetu obilježavaju 23. travnja. Tema sa kojom se Narodna knjižnica „Rama“ pojavljuje pred javnosti je život i rad doktora Rajka Glibe, ramskog i zadarskog književnika, autora velikog broja književnih naslova. Javnosti će se prezentirati radovi ovog književnog velikana, čitati će se ulomci iz njegovih djela, razgovarati o načinima još boljeg vrjednovanja ovog dijela kulturne baštine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/04/mg2UE1kw_uzdol_crkva3_1024_767_storagedefaultwatemarkwtmrk.png_800_0_100_r_b_0_0_s.jpg
Marija Bešker, ravnateljica Knjižnice, dogovorila je pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom sa Načelnikom općine Prozor – Rama, dr. Jozom Ivančevićem. Pomoć pri  organiziranju programa dati će Kulturno sportski centar Prozor – Rama i nekoliko volontera. Večer sjećanja na našeg književnika Rajka Glibu planirana je za ponedjeljak, 23. 4. 2018. sa početkom u 19.00 sati u Domu kulture u Prozoru. Svoje sudioništvo u manifestaciji uzeti će i HKD Ogranak Zadar, a nazočit će predsjednik HKD Og. Zadar Nikola Šimić Tonin, i književnica Žaklina Kutija, prof., Rajkova kći. Ovom prigodom najavit će se i književna nagrada: Uz dolove Uzdol zove, prema ideji Nikole Šimća Tonina i Žakline Kutija, a koja će se održavati na pjesnikov rođendan 24. listopada u Uzdolu, Rami i Prozoru.
 
Rajko Glibo (Donja Vast kraj Prozor-Rame, 24. listopada 1940.Zadar, 17. rujna 2012.) redoviti sveučilišni profesor, pjesnik, dramski pisac, pisac udžbenika i esejist. Osnovnu školu završio je u Uzdolu i Prozoru, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru (1956.-1959.), Višu pedagošku školu završio je u Mostaru (1968.), diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1972.), magistrirao iz povijesti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1986.), gdje je doktorirao temom Strukturne osobitosti narodne književnosti i književno stvaralaštvo Ive Andrića (1990. godine). Nakon završenog studija radio kao profesor u Gimnaziji i Srednjoškolskom centru Prozor (1973.-1985.), gdje je bio i ravnatelj (1981.-1985.). Obnašao je i dužnost međuopćinskoga prosvjetnog inspektora za općine Prozor, Jablanica i Konjic (1985.-1992.), a od 1994.-2006. radi na Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu s pola radnog vremena i predaje na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. kolegije Usmenonarodna književnost i Teorija književnosti od 1995. do 1998. te Lutkarstvo i scenska kultura na Odjelu za predškolski odgoj istog fakulteta, na kojem je 1995. izabran u zvanje docenta, a 2001. u zvanje izvanrednog profesora i 2004. u zvanje redovitog profesora. Upisan je u registar istraživača koji vodi Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, urudžbeni broj 533-02-95-0047 dana 1. veljače 1996. u zvanju znanstveni suradnik u znanstvenom području filologija pod matičnim brojem 203165. Kao znanstvenik objavio je knjigu “Lutkarstvo i scenska kultura” i to je prvi udžbenik za taj kolegij na fakultetima u BiH i Republici Hrvatskoj, zatim knjigu "Medijska kultura" (priručnik) i studiju "Domoljublje i 'otpadništvo' Ive Andrića". Sudjelovao je s priopćenjima na pet kongresa SUFKJ i sedam međunarodnih znanstvenih skupova. Bavi se i književnim radom. Objavio je pet knjiga pripovijetki, šest knjiga poezije i pet drama. Član je Hrvatskoga filozofskog društva, Društva hrvatskih književnika, HKD Napredak i matičar je Matice hrvatske u Zagrebu. Pjesme, pripovijetke, monodrame i radio-drame objavljuje u periodici i časopisima širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dobitnik je deset književnih nagrada za priču, tri za poeziju i jedne za monodramu.
 

Nikola Šimić Tonin

Povezani članci

Knezović: Ovo ne ćete vidjeti na naslovnicama

HF

Muslimanska zabrana zvonjenja crkvenih zvona

hrvatski-fokus

Jurovicki: Treba nas povezati s maticom

HF

Kavazovićev upad u crkvu Sv. Marije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...