Mlijeko je prva hrana svih sisavaca, uključujući i čovjeka
Ove godine osamnaesti put obilježit će se Svjetski dan mlijeka. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu odredila je na zamolbu brojnih zainteresiranih strana – potrošača i proizvođača mlijeka 1. lipnja kao Svjetski dan mlijeka koji je prvi puta obilježen 1. 6. 2001. Obilježavanjem Svjetskog dana mlijeka želi se podići svijest javnosti o važnosti mliječne industrije i konzumiranja mlijeka kao i mliječnih proizvoda.
Svjetski dan mlijeka obilježava se diljem svijeta, na svim kontinentima – od Argentine, Čilea, Perua, Kolumbije preko Indije, Rusije, Kine do Finske, Italije, Slovačke, Španjolske, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda itd. Prošle godine (2017.) obilježen je u više od 80 država svijeta: Dan je započeo u zoru podizanjem čaše mlijeka svih proizvođača na Novom Zelandu a završio je zalazom sunca na Havajima. Mlijeko je prva hrana svih sisavaca, uključujući i čovjeka. To je jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica danas diljem svijeta. Stoga će i ove godine milijuni ljudi diljem svijeta obilježiti Svjetski dan mlijeka podizanjem čaše pune mlijeka i tako proslaviti vrijednost mlijeka u ljudskoj prehrani kao i važnost farmera, proizvođača mlijeka i svih onih koji su na određeni način uključeni u mliječnu industriju. Jeste li znali: kravlje mlijeko prvi su pili ljudi prije više od 10.000 godina i to na području koje mi danas poznajemo kao države Afganistan i Iran.
Svjetski dan mlijeka obilježava se organiziranjem različitih kulturnih i sportskih događaja, organiziraju se posjete građana-potrošača farmama mliječnih krava, seminari, konferencije itd. a sve s namjerom podizanja svijesti o važnosti konzumiranja ove visoko vrijedne namirnice kao i važnosti koju ima proizvodnja mlijeka i mliječna industrija za nacionalnu ekonomiju. Slijedeće 2019. godine pokrenut će se posebna kampanja od strane „Global Dairy Platform“ a naziv kampanje je „Podigni čašu.“
Zanimljivi podatci iz sektora mljekarstva:
– Jedna milijarda ljudi ostvaruje prihod u mliječnom sektoru
– 600 milijuna ljudi živi na 133 milijuna mliječnih farmi diljem svijeta
– Oko 10 % svjetske populacije izravno ovisi o proizvodnji mlijeka na farmama
– 816 milijuna tona mlijeka godišnje se proizvede u mliječnom sektoru
– Mlijeko je među „prvih pet“ („Top 5“) prema vrijednosti i kvanitetu poljoprivrednih roba
– 44,4 litre mlijeka i drugih tekućih mliječnih proizvoda konzumira se po glavi stanovnika diljem svijeta
– Proizvođači mlijeka brinu o 363 milijuna mliječnih/muznih krava i o 20% svjetskog poljoprivrednog zemljišta
– Prosječno globalno stado muznih krava broji 2 krave koje daju oko 11 litara mlijeka po farmi/dan
– 0,45 kg kravlje balege može proizvesti oko 0,03 m3 bioplina – a to je dovoljno da se dnevno skuha obrok za 4 do 6 osoba itd.
No, najvažnija je činjenica da su farmeri koji se bave proizvodnjom mlijeka upravitelji zemljištem i čuvari tla – što je najvažnija i najvrijednija imovina svake farme.
Početkom travnja 2018. objavljeni su rezultati jedne vrlo zanimljive znanstvene studije koju su proveli znanstveni istraživači slijedećih institucija: Hebrew SeniorLife's Institute for Aging Research (IFAR), Wageningen University, Tilburg University, University of Reading te Beth Israel Deaconess Medical Center (BIDMC). Istraživači su ispitali povezanost konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda s mineralnom gustoćom kosti. Otkriveno je da povećani unos mliječnih proizvoda poput mlijeka, jogurta, sira i vrhnja utječe na veću mineralnu gustoću kosti te čvrstoću kralježaka kod muškaraca. Dnevno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda najviše pozitivno utječe na muškarce u dobi iznad pedeset godina (50+) te ima pozitivnu ulogu neovisno o statusu vitamina D u serumu.
U studiji je sudjelovalo 1522 muškarca i 1104 žene iz „Farmingham Heart Study“ u dobi između 32 i 81 godine života ('Science Daily').
I točno je – mlijeko je zdravo i ima pozitivan učinak na zdravlje. Mlijeko se oduvijek smatra zdravom hranom i stoga mnogi roditelji svojoj djeci davaju dnevne obroke mlijeka. Ipak treba reći kako je mlijeko zdravo kada je svježe i kada potječe od krava hranjenih njihovom prirodnom hranom – a to su ne-onečišćene trave te uzgoj životinja u humanim i higijenskim uvjetima. Međutim, mlijeko koje pije većina Amerikanaca daleko je od toga i nažalost, kako je znanstvena studija otkrila, mlijeko je puno kemikalija koje su prisutne u našem prehrambenom lancu: „pravi kemijski koktel“ jer čaša mlijeka sadrži i do 20 kemikalija (znanstveni članak objavio je časopis: „Journal of Agricultural and Food Chemistry,“ 11. 5. 2011.; 59(9):5125-32).