Hrvatski Fokus
Hrvatska

Podilaženje boljševičkom mentalnom sklopu

Ustavni sudci i većina članova Vijeća priklonili se uzurpatorskoj političkoj kasti

 
 
HRVATSKI SABOR
gospodin Furio Radin
Trg Sv. Marka 6, 10000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/08/sam_kroz_europu_u_ratu-crop-Ante-Ciliga.jpg
Poštovani gospodine Radin,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da mi na temelju Zakona o pristupu informacijama dostavite presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na temelju koje je Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača. Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je Vaša saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor (vidi priloženu tablicu). Je li to kraj demokratskog poretka u Hrvatskoj gospodine Radin?
S poštovanjem!
U Zagrebu 4. lipnja 2018. godine.
 
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B – P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici: 
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http:www.izbori.hr),
B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum i
HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat). 
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani gospodine Radin? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naših tragičnih podjela u prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH? Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe uzurpatorskoj političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa kojoj Vi pripadate gospodine Radin. Odurne su mi Vaše laži i manipulacije doktorice Željke Markić, prof. dr. sc. Nine Raspudića  i drugih o spasu za hrvatsku demokraciju preferencijalnim glasovanjem.
 
Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike 3,854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori. Nemoguće je da je za 22 dana 168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU održanom 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj  povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača.  
 
Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO) 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom  28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača i da ih je za samo 68 dana 268.835 više umrlo nego ih je biračko pravo steklo punoljetnošću.
 
Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki ). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine i urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
 
Trebalo bi biti dovoljno 11 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana. Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
 
Što se tiče preferencijalnog glasovanja nije u pravu društvo oko Željke Markić. Preferencijskim glasovima na izborima za Hrvatski sabor nećemo izabrati bolje zastupnike. Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata ne govori ništa o kvaliteti kandidata. Kako će društvo oko Željke Markić i kako biste Vi gospodine Radin proveli izbore s preferencijalnim glasovanjem  ako nastupe 24 liste kandidata u Gradu Zagrebu s 20 kandidata na listama, odnosno ukupno 480 imena i prezimena kandidata, koliko ispada ispunjenjem njihovih zahtjeva iz I. referendumskog pitanja. Za ispisivanje imena i prezimena kandidata trebalo bi preko 10 stranica formata A4 gospodine Radin. Kao inženjer rješavao sam projektne probleme tako da postrojenja koja sam projektirao pouzdano i učinkovito funkcioniraju. Zahvaljujući nama inženjerima ste i Vi gospodine Radin  imali osigurano grijanje, opskrbu električnom energijom, stanove, mostove i druge objekte i proizvode, a Vi iz političke kaste ignorirate naše analize Vaših izbornih zakona i Šeksovog izbornog inženjeringa, prema Perkovićevom pismu iz zatvora kvalitetnog suradnika SDS-a u Osijeku. Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog izbornog inženjeringa! Preferencijalno glasovanje bez praga ili sa ne odgovara SDP-u niti HDZ-u. Zastupničko mjesto mogli bi izgubiti njihovi kvalitetni kandidati. Samostalni nastup stranaka na izborima je ispravan zahtjev građanske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom". Zastupnike se bira imenom i prezimenom kod većinskog izbornog sustava zato sam 2014. godine Arsenu Bauku i Grbinu predložio usvajanje mješovitog izbornog sustava prema prijedlogu za ustavne promjene Ive Josipovića i unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem za određivanje redoslijeda na listama. To bi pokrenulo demokratizaciju hrvatskog političkog sustava prema " Novoj hrvatskoj paradigmi" na načelima iznijetim u knjižici Davora Ive Stiera.
 
Preporučam Vam da pročitate Zemlju velike laži prvog antifašiste u Europi dr. Ante Cilige i "Sam kroz Europu od 1939. do 1945. godine" u kojoj opisuje svoje uzničke dane u Jasenovačkom koncentracijskom logoru. Posjetite fojbu Golubinčinu kod Raklja u koju su partizani 9. svibnja 1945. godine pobacali u jamu ratne zarobljenike koji su se predali na Muzilu u Puli pod zapovjedništvom kontraadmirala Georga Waue. Prikrivate fojbe, a osuđujete poklič " Za dom spremni". Zločini su zločini gospodine Radin, a svim žrtvama treba davati počast. Raspitajte se u Krnici kako je završio partizan Gvido Delbianco u fojbi kod sela Trlji ili pitajte bivšeg zastupnika Damira Kajina. Vi i gospodin Pupovac ste svojim ponašanjem krivi za zahtjeve iz II. referendumskog pitanja građanske inicijative " Narod odlučuje". Kao predsjedniku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina urudžbirao sam više predstavki, ali Vi niste odgovorili niti na jednu i time ste mi uskratili temeljno ljudsko pravo na odgovor. U prilogu Vam dostavljam presliku predstavke od 22. veljače 2011. godine vezane za zločin nad zarobljenim njemačkim vojnicima koji su se predali partizanima 7. svibnja 1945. godine na Muzilu u Puli, a završili su u fojbi Golubinčini kod Raklja na koju mi niste odgovorili.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

Povezani članci

Ustavni sudci služe političkoj kasti

HF

Čovjek s Vuke

HF

U Agrokoru hrvatska država većinski vlasnik

HF

Nije Anka-partizanka nevinašce

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...