Digitalni uređaji štete našim očima

Ne bismo smjeli predugo buljiti, zuriti u ekrane digitalnih uređaja

Danas je većina ljudi diljem svijeta upoznata s činjenicom kako je važno zaštititi oči od štetnih sunčevih ultravioletnih (UV) zraka. No, što je sa štetnim učinkom plave svjetlosti? Većina ljudi danas provodi vrijeme gledajući u ekrane/zaslone digitalnih uređaja. Provedene studije ukazuju da oko 60 posto ljudi provodi dnevno više od šest sati ispred ekrana/zaslona digitalnih uređaja.

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku. Naše oko u prosjeku može vidjeti svjetlost valne duljine između 380 i 780 nanometara i to je tzv. vidljiva svjetlost koju ljudsko oko razlikuje kao boje. Plava svjetlost je boja u vidljivom elektromagnetskom spektru koje ljudsko oko može vidjeti. Svjetlost čine elektromagnetske čestice koje putuju u valovima, a ti valovi emitiraju energiju: što je valna duljina kraća to je energija viša, a duljina valova mjeri se nanometrima (nm). Ljudsko oko osjetljivo je na spektar (vidljivo svjetlo ili spektar): ljubičasti valovi, modroljubičasti ili indigo valovi, zatim plavi, zeleni, žuti, narančasti i crveni valovi. Plava svjetlost ima vrlo kratku valnu duljinu pa proizvodi visoku energiju. Valna duljina plave svjetlosti kreće se prosječno između 380 i 500 nanometara – stoga je to svjetlost s jednom od najvećih energija. Izvori plave svjetlosti su prirodni ili umjetni; prirodni izvor plave svjetlosti je sunce (svjetlost putuje kroz atmosferu), a umjetni izvori plave svjetlosti su ekrani/zasloni digitalnih uređaja (televizora, računala, tableta, laptopa, mobitela i pametnih telefona („smartphone“), elektronički uređaji, fluorescentna i LED rasvjeta. Naše tijelo koristi prirodnu plavu svjetlost od sunca za reguliranje biološkog dnevnog ritma odnosno prirodnog ciklusa između sna i budnosti koji se još naziva i cirkadijalni ritam.

Poznato je da umjetni izvori plave svjetlosti imaju štetne učinke na naše oči: negativno utječu na biološki dnevni ritam/cirkadijalni ritam, uzrokuju tzv. digitalni sindrom očiju: zamagljen vid, teško fokusiranje, suhe i nadražene oči, glavobolje, bol u području vrata i leđa, povećava rizik za razvoj određenih vrsta karcinoma, povećava rizik od razvoja dijabetesa, pretilosti i srčanih oboljenja, povećava rizik od depresije te može trajno oštetiti oči tj. vid, a degeneracija makule može prouzročiti sljepoću. Nadalje, provedene studije pokazale su da oko 74 posto tinejđera u dobi od 12 do 17 godina mnogo koristi internet na mobitelima i tabletima. Dugotrajno gledanje u ekran mobitela, tableta, laptopa, računala i dr. uzrokuje naprezanje a time i zamaranje očiju, pa medicinski stručnjaci već imaju novi medicinski termin za takvo stanje: digitalno naprezanje očiju kojim označavaju ozbiljne simptome koji negativno utječu na učenje i radnu produktivnost. Posljedica dugotrajnog 'zurenja' u ekran/zaslon digitalnih uređaja je i pojava astenopije, odnosno brzo zamaranje očiju čiji karakteristični simptomi su umor, crvenilo, bol u očima ili oko očiju, zamagljen vid, glavobolja a povremeno se javlja i dvostruka slika.

Ne znam koliko su ljudi u Hrvatskoj upoznati s činjenicom da ne bismo smjeli predugo buljiti/zuriti u ekrane digitalnih uređaja, no znadu li koliko je zapravo štetno i opasno blistavo plavo svjetlo s ekrana tableta i mobitela? Prema najnovijem istraživanju, svjetlost s digitalnih uređaja ne samo da je štetna, nego produljena izloženost ovoj svjetlosti može potaknuti degeneraciju makule ili žute pjege, a ova promjena može prouzročiti sljepoću (makula ili žuta pjega je središnji dio retine ili mrežnice oka koja nam omogućuje centralni vid, čitanje i dr.). Prema novijim podatcima, danas više od jedne četvrtine svjetske populacije provodi najmanje sedam sati dnevno na svojem 'pametnom telefonu' („smartphone“), dok ukupna dnevna izloženost gledanja u ekran računala, tableta, laptopa, TV-a prelazi dvanaest (12) sati!

Ovaj zabrinjavajući porast gledanja, točnije zurenja u ekran svake godine se dodatno povećava te su znanstvenici postavili važno pitanje: u kojoj mjeri to utječe na zdravlje naših očiju? Poznato je još iz 1950-ih godina da plava svjetlost može negativno djelovati na sve fotosenzibilne oblike života, no tek od nedavno znanost počinje upoznavati štetne učinke plavog svjetla s ekrana digitalnih uređaja na ljudsko zdravlje. „U svrhu održavanja zdravlja i opće dobrobiti, bitno je održavanje sinhroniziranog cirkadijalnog ritma“, izjavio je Dieter Kunz, direktor „Sleep Research and Clinical Chronobiology Research Group“ te dodao: „Desinkronizacija cirkadijalnog ritma može imati značajnu ulogu u razvoju različitih oblika tumora, dijabetesa, pretilosti i depresije.“ A najnovija saznanja o štetnom učinku plavog svjetla s ekrana otkrilo je istraživanje provedeno na Sveučilištu Toledo (University of Toledo) čiji rezultati su objavljeni početkom srpnja 2018. u časopisu „Scientific Reports.“ Znanstvenici su istražili spektar vidljive elektromagnetske svjetlosti, točnije plavu svjetlost koja ima najveću moć ili sposobnost u izazivanju poremećaja cirkadijalnog odnosno biološkog dnevnog ritma.

Prema znanstvenim istraživačima, plava svjetlost koju emitiraju mobiteli, laptopi, tableti i drugi digitalni uređaji uzrokuje oštećenje vida jer pokreće stvaranje štetnih i otrovnih molekula u stanicama oka koje su osjetljive na svjetlost. Retinal ili retinaldehid je jedan od oblika vitamina A i ključna je molekula za vid, odgovorne za pretvorbu energije svjetlosnih fotona u električke impulse u retini ili mrežnici oka. Plavo svjetlo naime, podražuje molekule retinala stvarajući tako kondenzacijske nusproizvode koji se nazivaju lipofuscini – fototoksične i nerazgradive tvari koje uzrokuju degeneraciju makule. Drugim riječima, plava svjetlost uzrokuje nepovratne promjene u oku. Ili još kraće i jednostavnije rečeno, blistajuća plava svjetlost djeluje štetno na retinal i ubija stanice fotoreceptora (u oku). To je posebno zabrinjavajuće za samo zdravlje očiju jer kada ove stanice jednom odumru, one se više ne mogu regenerirati tj. obnoviti.

Degeneracija makule danas je vodeći uzrok sljepoće u SAD-u i procjenjuje se da oko dva milijuna ljudi u dobi od 40 godina ima degeneraciju makule. Odrasli u dobi iznad 50 godina kao i osobe s oslabljenim imunim sustavom ubrajaju se u visoko rizičnu skupinu zbog značajnog slabljenja ili gubitka vida uzrokovanog učinkom plavog svjetla. Dr. Ajith Karunarathne (University of Toledo) upozorava kako smo kontinuirano izloženi plavoj svjetlosti (tj. plavom svjetlu) a rožnica oka i leće ne mogu blokirati niti reflektirati/odbiti plavu svjetlost. Najvažniji rezultat istraživanja na Sveučilištu Toledo upućuje na izbjegavanje dugotrajnog gledanja u ekran digitalnih uređaja. Znanstvenici preporučuju da svatko mora slušati svoje tijelo i reagirati kada mu ono šalje signal: „dosta.“ Bol u očima, glavobolje, zamagljen vid i dr. znakovi su da ste previše izloženi učinku umjetnog plavog svjetla. Stručnjaci „American Optometric Association“ upozoravaju na sveprisutniji i sve rašireniji problem vida poznat kao sindrom računalnog vida, a uzrokovan je dugotrajnim gledanjem u ekran računala, laptopa, tableta, mobitela i drugih digitalnih uređaja.

Zbog napretka tehnologije i novih suvremenih poslova ljudi sve više i sve duže „zure“ u ekrane ili zaslone  – kako na radnom mjestu tako i u privatnom životu, tj. u slobodno vrijeme: radu na računalu morate svakako dodati i vrijeme koje provedete gledajući u ekran mobitela, provjeravajući „Facebook“ i druge društvene mreže, osobnu e-poštu itd. Na temelju toga slobodno možemo reći da suvremeni čovjek svakodnevno provede više vremena gledanjem u ekrane nego gledajući vanjski, prirodni svijet oko sebe.

Nadalje, stručnjaci „American Optometric Association“ preporučuju jedno pravilo, tzv. „pravilo 20-20-20“: svakih dvadeset minuta uzmite odmor (od gledanja u ekran) u trajanju 20 sekundi i gledajte nešto što je 20 stopa udaljeno od vas (20 stopa je 6,10 m). Također preporučuju držanje ekrana na primjerenoj udaljenosti od očiju (za duljinu ruku), povećajte tekst da možete jasno vidjeti, nikada zbog sitnog teksta ili slike i sl. ne buljite u ekran i ne držite digitalni uređaj u neposrednoj blizini očiju, ne gledajte noću u potpunom mraku ekran mobitela, tableta i sl. jer tada je učinak plave svjetlosti kao primarne svjetlosti najštetniji za oči.

Dr. John O'Hagan (Public Health England's Centre for Radiation, Chemical and Environmental Hazards/CRCE) upozorava kako su oči djece mnogo osjetljivije na plavo svjetlo nego oči odraslih. „JAMA Ophthalmology,“ u siječnju 2017., 135(1), objavio je rezultate jedne zanimljive studije koju su proveli stručnjaci „European Eye Study“: djeca i mladi ljudi koji mnogo vremena provode u zatvorenim prostorima, zbog slabe izloženosti sunčevim zrakama imaju visok rizik za razvoj miopije ili kratkovidnosti. Zbog svih naprijed navedenih razloga stručnjaci preporučuju slijedeće: Držite svoje digitalne uređaje urednim i čistim od mrlja i prašine jer oni povećavaju bliještanje plavog svjetla i redovno kontrolirajte zdravlje svojih očiju. A zdravlje očiju možemo čuvati i zdravom prehranom – preporučuje se hrana bogata karotenoidima (mrkva, lisnato zeleno povrće, batati, agrumi) te hrana koja obiluje omega-3 masnim kiselinama jer su ove tvari izvrsna hrana za makulu oka. „American Academy of Ophthalmology“ upozorava da ne koristite specijalne naočale ili leće koje navodno štite od umjetnog plavog svjetla jer trenutno nema dokaza o njihovoj učinkovitosti (2017.)

Izvor: „Blue light excited intercepts cellular signaling,“ autori: Kasun Ratnayake et al.; Scientific Reports, vol. 8, 5.srpnja 2018.

Najvažniji podatci o plavoj svjetlosti: www.bluelightexposed.com

„Worldwide daily time spent on smartphone“ – www.statista.com/statistics/781692/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.