Dokazana štetnost B-toksina

Genetski modificirani Bt toksin je imunogen, alergen i uzrokuje prekancerogene promjene u crijevu

Sve više je znanstvenih dokaza o štetnim učincima genetski modificiranih usjeva na zdravlje čovjeka. Biotehnološka industrija „proizvela“ je metodama genetskog inženjeringa dvije vrste genetski modificiranih usjeva: genetski modificirani usjevi otporni na herbicid glifosat i genetski modificirane Bt-kulture, prvenstveno Bt-kukuruz. Genetski modificirane Bt-kulture zahvaljujući genetskom inženjeringu proizvode Bt-toksine, insekticide koji štetno djeluju na kukce koji se hrane na biljci odnosno usjevima. Biotehnološka industrija tvrdi da su Bt-toksini sigurni za konzumiranje te nisu štetni za zdravlje čovjeka i životinja, a nisu štetni niti za druge žive organizme – štetni su samo za kukce štetnike poljoprivrednih kultura.

Biotehnolozi su proizveli Bt-kukuruz s namjerom da riješe problem(e) koje poljoprivrednicima stvara štetnik kukuruzni moljac (lat. Ostrinia nubilalis). Tako su biotehnolozi metodama genetskog inženjeringa prenijeli gen iz jedne vrste mikroorganizma tla – bakterije Bacillus thuringiensis, soj kurstaki, u kukuruz: prenijeli su gen koji kodira proizvodnju insekticidne bjelančevine odn. toksina: CryIA(a), CryIA(b), CryIA(c) itd. Ličinke kukuruznog moljca koje se hrane na biljci genetski modificiranog Bt-kukuruza tako se truju i ugibaju. Poznat je veliki skandal koji je izazvao Bt-kukuruz pod nazivom „StarLink“ krajem 1990-ih godina i početkom 2000.-ih: ovaj Bt-kukuruz američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) 1998. dopustila je samo za hranidbu stoke jer je bilo utvrđeno da insekticid pripada novoj podvrsti toksične Bt-bjelančevine Cry9C. Međutim, „StarLink“ kukuruz ipak se ilegalno našao u našem prehrambenom lancu i u okolišu zbog genetskog onečišćenja, a bjelančevina Cry9C poznata je kao alergen. „Bjelančevina Cry9C otporna je na toplinu te se vrlo sporo razgrađuje u probavnom sustavu zbog otpornosti na želučane sokove“, izjavila je znanstvenica Rebecca Goldburg za „Associated Press“ 27. srpnja 2001.

Budući se „StarLink“ našao u mnogim prehrambenim proizvodima od kukuruza (tortilje, Kellogg's proizvodi od kukuruza, kukuruznom brašnu, u pivu itd.) mnogi ljudi ozbiljno su oboljeli nakon konzumiranja prehrambenih proizvoda od Bt-kukuruza „StarLink“, a neki ljudi doživjeli su i po život opasan anafilaktički šok. Od skandala sa „StarLinkom“ pa sve do danas, biotehnološka industrija tvrdi da su Bt-toksini sigurni za prehranu čovjeka i životinja kao i za sve druge živuće organizme koji nisu „meta“ Bt-toksina u Bt-kulturama. Međutim, najnoviji rezultati nedavno objavljene znanstvene studije („International immunopharmacology“, kolovoz 2018.) ozbiljno dovode u pitanje ove tvrdnje o sigurnosti genetski modificiranih Bt usjeva kao i Bt-toksina.

Navedena znanstvena studija provedena je na Sveučilištu u Meksiku (Universidad Nacional Autónoma de Mexico) i to na miševima te je otkrila da je genetski modificirani Bt-toksin Cry1Ac imunogen, alergen te da ima sposobnost izazivanja anafilaktičkog šoka, tj. ozbiljnu, tešku alergijsku reakciju organizma koja može biti kobna zbog gušenja. U studiji je „blaga alergijska reakcija“ manifestirana oko područja usta, nosa i uha uz otežano disanje (hripanje), naježenu dlaku i proljev. Nadalje, studija je otkrila da toksična insekticidna Bt-bjelančevina Cry1Ac izaziva limfoidnu hiperplaziju crijeva, najčešće debelog crijeva kod ljudi, što je pak povezano s pojavom alergije na hranu i upalom crijeva te razvojem karcinoma debelog crijeva ili kolona.

Biotehnologija i metode genetskog inženjeringa omogućile su, ili točnije stvorile su genetski modificirani Bt-kukuruz koji je dobio sposobnost sinteze/proizvodnje jedne potpuno nove bjelančevine insekticidnog djelovanja koja nikada nije bila u hranidbenom lancu čovjeka i životinja. Stoga je potpuno nemoguće predvidjeti koje će reakcije organizam potrošača razviti na novu bjelančevinu iz 'nove' genetski modificirane hrane.

Genetski inženjering tako je zdravstveno sigurni usjev (npr. kukuruz) pretvorio u poljoprivrednu kulturu koja je sposobna pokrenuti tj. izazvati alergijsku reakciju kao i određenu reakciju imunog sustava. Potrebno je također istaknuti da prirodni Bt-toksin koji se koristi već desetljećima u konvencionalnoj i organskoj / ekološkoj poljoprivredi nije isti kao genetski modificirani Bt-toksini u Bt-usjevima. Prema riječima biotehnološke industrije „Monsanto“ genetski modificirani Bt-toksini u Bt-usjevima specijalno su 'dizajnirani' genetskim inženjeringom da budu „super toksini“ jer oni imaju „široki spektar djelovanja.“ Nažalost, u SAD-u zakonom nije propisano posebno označavanje GMO-a niti hrane proizvedene od njih, a razlog tome je uredba Vlade iz 1992. (George H.W.Bush) kojom je utvrđena tzv. „bitna ekvivalentnost“: genetski modificirani usjevi i hrana „bitno su ekvivalentni“ tradicionalnom uzgoju usjeva iste sorte (npr. soje, kukuruza, riže, pamuka i dr.).

Drugim riječima, tvrdi se da su genetski modificirani usjevi jednaki konvencionalnim usjevima što nije istina. Zahvaljujući doktrini „bitne ekvivalentnosti“ GMO-i i hrana proizvedena od njih ne zahtijevaju nikakva posebna ispitivanja. Ispitivanja o sigurnosti genetski modificirane hrane koja se provode u Europskoj uniji nisu odgovarajuća, tvrde znanstvenici, jer EU zahtijeva ispitivanje u trajanju od 90 dana, čime se zapravo ispituju/istražuju samo kratkoročni zdravstveni učinci genetski modificiranih organizama i genetski modificirane hrane, dok oni dugoročni učinci ostaju neistraženi i nepoznati. Štoviše, lobisti, znanstvenici i drugi promicatelji GMO-a i genetski modificirane hrane nastoje uvjeriti Europsku uniju da prestane i s takvim kratkoročnim 90-todnevnim ispitivanjima u potpunosti, a to znači da bi u takvom slučaju genetski modificirani usjevi i hrana, pa tako i Bt-usjevi bili na tržištu i u hranidbenom lancu bez ikakvih provedenih ispitivanja o njihovoj zdravstvenoj sigurnosti, odnosno o mogućim štetnim učincima na zdravlje čovjeka i životinja.

S obzirom da je biotehnološka kompanija „Monsanto“ sada u vlasništvu njemačkog „Bayera,“ nimalo ne čudi što „Bayer“ vrši snažan pritisak na EU da ukine ispitivanja GMO-a u trajanju od devedeset dana jer „takve studije nemaju smisla“. Stoga je određenu „buru“ izazvao tekst koji je objavio časopis EU-a „The Parliament Magazine“ 15. 5. 2018., a autor je Julian Little, ravnatelj Odjela za odnose s javnošću u „Bayer Crop Science“, Velika Britanija. Zaista, u stvarnosti bi GMO-i i hrana proizvedena od njih morali biti ispitani na moguće dugoročno štetne učinke na zdravlje čovjeka i životinja, jer su već kratkoročna ispitivanja otkrila neočekivanu toksičnost i alergenost.

Međutim, ukidanje kratkoročnog ispitivanja o sigurnosti GMO-a i genetski modificirane hrane ne traži samo biotehnološka industrija, nego i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Naime, kratkoročne studije o sigurnosti GMO-a i GM hrane koje se provode na laboratorijskim životinjama predstavljaju problem EFSA-i jer je teško na temelju takvih kratkoročnih studija tvrditi da su genetski modificirani usjevi sigurni za prehranu te da su „bitno ekvivalentni“ genetski ne-modificiranim odnosno konvencionalnim usjevima. Genetski modificirani Bt-kukuruz komercijalno se uzgaja u Španjolskoj već od 1998. kada je prva sorta Bt-kukuruza (Bt-176, „Syngenta“) uzgajana na 20.000 hektara; 2003. Europska unija je odobrila komercijalni uzgoj Bt-kukuruza kompanije „Monsanto“ – MON-810.

Prema dostupnim podatcima, u Španjolskoj se 2006. godine Bt-kukuruz uzgajao na površini od oko 53.000 hektara, a prema novijim podatcima koje je objavila ISAAA (International Service for the Acquisition of the Agrobiotech Applications/Međunarodna služba za stjecanje agrobiotehnoloških primjena), Španjolska je 2016. uzgajala GM Bt-kukuruz MON 810 na površini od oko 129.081 ha, Portugal na 7.069 ha, Slovačka 138 ha i Češka 75 ha.

Na kraju je svakako potrebno istaknuti jedno važno upozorenje stručnjaka. Naime, bakterija tla Bacillus thuringiensis (Bt) i bakterija Bacillus anthracis (uzročnik antraksa, koristi se kao biološko oružje) u bliskom su srodstvu zajedno s još jednom bakterijom tla, Bacillus cereus, koja može uzrokovati i trovanje hranom. Genetičar, prof. Joseph E. Cummins (1933.-2016.) u svojem stručnom tekstu pod naslovom „Biopesticidi i biološko oružje“ („Biopesticide i bioweapons“, objavio: Institute of Science in Society, 23. 10. 2001.) upozorio je na opasnost zbog moguće izmjene plazmida između ovih srodnih bakterija zbog čega bi mogao nastati novi soj bakterije Bacillus anthracis s nepredvidljivim posljedicama.

Izvor: „Study of the allergenic potential of Bacillus thuringiensis Cry1Ac toxin following intra-gastric administration in a murine model of food-allergy“, Karla I. Santos-Vigil et al., Universidad Nacional Autónoma de Mexico; objavio: „International immunopharmacology“ Vol. 61, str. 185.-196., kolovoz 2018.).

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.