Hrvatski Fokus
Hrvatska

Plenkovićeva opstrukcija referenduma

Vlada ne sluša mudre savjete nadbiskupa Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače

 
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi I., II. i III. tablicu). "Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/10/Dh6gMS4WkAAhJLi.jpg
Predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
 
Vlada Andreja Plenkovića ne sluša mudre savjete Nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače. Pomoćnik HDZ-ovog ministra uprave Lovre Kuščevića doktor politoloških znanosti Mladen Nakić je na okruglom stolu SDP-u bliskog GONG-a o tome “kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije" o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, rekao da je “moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe”.On je također rekao i kako “postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao”. To gdje su potpisi prikupljeni bi, naravno, trebalo biti posve svejedno jer Ustav RH daje jednaka politička prava i pravo glasa svim državljanima RH, a diskriminacija prema mjestu stanovanja (u ili izvan matične države) striktno je zabranjena presudama Europskog suda za ljudska prava, što se naravno našeg zakonodavca previše ne tiče: Zakonom je zabranjeno prikupljanje referendumskih potpisa u inozemstvu, ali naravno nije moguće zabraniti bilo kojem državljaninu RH da potpiše inicijativu jer bi to bilo protuustavno, što je paradoksalna situacija i nedorečenost Zakona.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk i dr. sc. Mladen Nakić? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević i njegov pomoćnik dr. sc. Mladen Nakić ? Zašto prikrivaju kazneno djelo krivotvorenja isprave koju je bivši ministar uprave Arsen Bauk potpisao da spriječi referendum građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"? Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi I. tablični prikaz).
 
Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovorili su mi iz Ministarstva uprave citiranjem članaka iz: Zakona o registru, popisu birača i popisu stanovništva. Citiranjem zakona nisu uspjeli dokazati da su nepostojeći birači stvarni. Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma (vidi tablice I. i II.). Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio sa  4.042.522 za 295.113 na 3.747.409 neka hrvatskim biračima dokažu bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema statističkim podatcima tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a  biračko je pravo punoljetnošću steklo 197.174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma.
 
"Grješne strukture" nastavljaju gušiti demokraciju. Prema analizi, koristeći podatke o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3.733.748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.
 
Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4.437.460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4.284.889 stanovnika, a njih 3.487.034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4.174.349 stanovnika, a 3.435.425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18.499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju imala 4.105.493 stanovnika odnosno 179.396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
 
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3.690.936 odnosno 30.451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3.703.297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 121.434 birača više od procjene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.842.363, a to je 108.615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355.329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 11.106, a maksimalni prirodni pad je 2017. godine iznosio 9.230 birača.
 
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto  i pedeset tisuća!
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
22.04.1990.     S
3 544 320
3 544 320
19.05. 1991. RS
3 652 225
107 905
392
3 652 225
02.08.1992.     S
3 558 913
-93 312
441
3 558 913
07.02.1993.  ŽD
3 580 396
21 483
189
3 580 396
29.10. 1995. ZD
3 634 233
53 837
994
398 839
4 033 072
13.04.1997.  ŽD
3 664 693
30 460
532
3 664 693
03.01. 2000. ZD
3 686 378
21 685
995
360 110
4 046 488
25.01.2000.    P
3 858 893
172 515
22
394 028
4 252 921
25.05.2001.    L
3 890 133
31 240
486
3 890 133
23.11. 2003.   S
3 690 936
-199 197
912
396 617
4 087 553
23.01.2005.    P
4 004 962
314 829
427
387 258
4 392 220
15.05.2005.    L
4 009 201
4 234
112
4 009 201
25.11. 2007.   S
3 824 731
-184 470
924
404 950
4 229 681
17.05.2009.    L
4 085 470
260 739
539
4 085 470
10.01.2010.    P
4 089 320
3 850
238
406 208
4 495 528
04.12. 2011.   S
3 842 363
-246 957
693
411 758
4 254 121
22.01. 2012. RP
4 092 137
249 774
49
412 628
4 504 765
14.04. 2013.    E
3 742 383
-349 754
448
6 432
3 748 815
19.05. 2013.    L
3 767170
24 787
35
3 767 170
01.12. 2013. RB
3 777 518
10 348
196
13 482
3 791 000
25.05. 2014.    E
3 760 783
-16 735
175
6 560
3 767 343
28.12. 2014.      P
3 773 687
12 904
217
18 951
3 792 638
11.01. 2015.    P
3 788 039
14 352
14
37 203
3 825 242
08.11. 2015.    S
3 759 844
-28 195
301
28 944
3 788 788
11.09. 2016.    S
3 742 546
-17 298
308
21 223
3 763 769
21.05. 2017.    L
3 719 556
-22 990
252
3 719 556
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora izražen u danima,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246.957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130.251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249.774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349.754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivših  predsjednika Republike Stipe Mesića 2000. godine i Ive Josipovića 2010.  godine te rezultate Pristupnog referenduma.
Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 1990. do 2017. godine (tablica I.) grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva od 2000. godine. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
 
Vlasti troše golemu energiju na ignoriranje i opstrukciju referendumskog odlučivanja umjesto da prihvate savjet nadbiskupa Hranića i konačno riješe izborno zakonodavstvo sintezom bitnih zahtjeva građanskih inicijativa. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
II. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJIMA MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B1
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
314 549
272 528
276 532
4 004
88
Krapinsko-zagorska 
127 748
109 679
109 940
261
86
Sisačko-moslavačka
157 204
146 356
145 001
-1 355
92
Karlovačka                  
120 321
111 044
110 723
-321
92
Varaždinska                
170 563
146 732
147 353
621
86
Koprivničko-križevačka
110 976
94 404
95 023
619
86
Bjelovarsko-bilogorska
111 867
98 858
98 885
27
88
Primorsko-goranska
289 479
265 538
267 040
1 502
92
Ličko-senjska
46 888
44 642
44 280
-362
94
Virovitičko-podravska
79 111
71 495
71 361
-134
90
Požeško-slavonska
71 920
65 856
65 412
-444
91
Brodsko-posavska
148 373
136 438
137 007
569
92
Zadarska
169 581
162 335
165 207
2 872
97
Osječko-baranjska
290 412
253 711
254 541
830
88
Šibensko-kninska
103 021
99 406
99 787
381
97
Vukovarsko-srijemska
165 799
152 250
151 286
-964
91
Splitsko-dalmatinska
452 035
405 003
410 316
5 313
91
Istarska
208 105
187 435
187 877
442
90
Dubrovačko-neretvanska
121 970
107 631
109 081
1 450
89
Međimurska
112 089
96 031
97 046
1 015
87
Grad Zagreb
802 338
691 785
703 711
11 926
88
 Republika Hrvatska
4 174 349
3 719 157
3 747 409
28 252
90
 
Oznake u tablici: 
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 – B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Prema procjeni broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se tijekom 2017. godine trebao smanjiti samo prirodnim kretanjem stanovništva za 9 230 birača. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika popisanih 2011. godine: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godinu sigurno veći od 58. 
 
Skoro svi navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.   Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska je prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imala 1.391.079 stanovnika, a ima 1.283.588 birača odnosno 92,27 birača na sto stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska je imala 2.783.270 stanovnika, a 2.463.821 birača odnosno 88,52 birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u. Republiku Hrvatsku možemo podijeliti na 3 ili 6 izbornih jedinica s odstupanjem broja birača ili stanovnika manjim od  ± 5 %.
 
Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna 89.684.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezane objave

Bez obzira na sve, Plenković i dalje može biti spokojan

hrvatski-fokus

Za progon Hrvata iz Dalja kriv SPC

HF

Ne, nije me strah

HF

Izgubljeni ponos

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više