Čuvar armenske zajednice u Vječnom gradu

Armenci i armenokatolička crkva Sv. Nikole Tolentinskoga u Rimu

Armenokatoličku crkvu Sv. Nikole Tolentinskoga sagradili su 1599. redovnici bosonogi augustinaci. Ona danas krije mnoge zanimljivosti, kao i armenska zajednica u Vječnom gradu… Godine 1654. crkvu Sv. Nikole Tolentinskoga potpuno preuređuju, a fasadni dio  završavaju tek 1670.  pod vodstvom graditelja Francesca Buzia. Crkvu je armenokatolicima darovao 1883. papa Lav XIII. (1878.-1903.) te je ona postala središte armenske zajednice u Vječnom gradu. Tu je otvorena 1885. armenska škola za izučavanje armenskoga jezika, kulture, književnosti i povijesti. U toj crkvi bila je i obuka armenskih katoličkih redovnika. Dolazili su mladi ljudi iz Sirije, Libanona i Iraka.

Crkva je sagrađena u baroknom stilu i naravno da se razlikuje od crkvene armenske arhitekture. Svjedočanstva o Armencima u Italiji sačuvana su još od 6. st. kada su u Ravennu došle armenske vojne postrojbe na čelu s bizantskim vojskovođom Nersesom (478.-573.). Smatra se da je armenska zajednica formirana u 16. st., kada je veliki vojvoda Ferdinando de' Medici (1587.-1609) pozvao Armence da se nastane u Livornu.

Od kraja 19. i početka 20. st. u Italiji postoje različite armenske školske ustanove kao što su: Collegio Armeno Murat Raphael (1836), Chiesa di San Biagio (1838), Congregazione Suore Armenie (1847), Pontificio Collegio Armeno (1883), Sezione Armena Della Radio Vaticana (1966). Tu je i nekoliko sakralnih objekata: armenokatolička crkva Sv. Vlaha (1856.) u Rimu, armenoapostolska crkva Četrdeset mučenika u Milanu (1958.), crkva Sv. Bartola Armenskoga u Genovi (1308.), armenokatolički samostan Sv. Lazara u Mletcima (Veneciji) (1717.) te, naravno crkva Sv. Nikole Tolentinskoga u Rimu.

U Italiji živi približno četiri tisuća Armenaca, većina ih je u Milanu, Veneciji, Padovi i Rimu. Središte armenske zajednice je grad Milano. Među poznatim Armencima u suvremenoj povijesti  Italije su: znanstvenik-kemičar Ciacomo Luigi Ciamician (1857.-1922.), spisateljica Antonia Arslan (1938.), poznati crkveni velikodostojnik Katoličke crkve Krikor Bedros XV. Agadžanjan koji je pokopan u crkvi Sv. Nikole Tolentinskoga u Rimu.

Armenska zajednica u Italiji aktivno sudjeluje u javnom životu zemlje.  

Svetac kome je armenska crkva posvećena, Sv. Nikola Tolentinski, rođen je 1245. u Castel Sant’ Angelu (danas Sant’ Angelo in Pontano, Italija). Stupio je u red Svetoga Augustina 1260., a zaređen je za svećenika 1269. Papa Eugen IV. (1431.-1447.) ga je proglasio svetim 1447. Nikola se je odlikovao čednošću, ljudskošću, jednostavnošću i dobrotom. Bio je veliki štovatelj i održavatelj strogoga siromaštva i molitve. Sve svoje slobodno vrijeme provodio je u molitvi. Preminuo je 10. rujna 1305. u Tolentinu u Italiji.

Artur Bagdasarov, KT, HKV