Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Uredne evidencije – djelotvornije upravljanje imovinom

Treća sreća uspostave Središnjeg registra državne imovine? 

 
 
Republika Hrvatska u vlasništvu i/ili na raspolaganju ima značaj broj različitih oblika imovinenepoznate ukupne vrijednosti. Istina, dostupne su računovodstvene vrijednosti financijske imovine koja u 2017. iznosi oko 201 mlrd. kn[1]. Za razliku od središnje države koja ne zna kolika je veličina i vrijednosti ukupne imovine, procijenjena računovodstvena vrijednost imovine lokalnih jedinica 2017. (stanje) je 128 mlrd. kn (nefinancijska 101 i financijska 27 mlrd. kn).[2] Usprkos tome što nije u cijelosti evidentirana ukupna imovina središnje države, riječ je o visokoj vrijednosti imovine za koju treba osigurati učinkovito i kvalitetno raspolaganje i upravljanje. Imovina središnje i lokalne države kojom bi u ime građana trebale upravljati izvršne i predstavničke vlasti, slabo je korišten izvor financiranja kako središnje države, tako i lokalnih jedinica. Tijekom tranzicije, unazad četvrt stoljeća, bilo je značajnih promjena u pristupu upravljanju imovinom, no sporo se napredovalo u ispunjenju temeljnog uvjeta za uspješnije upravljanje, a to je potpuna evidencija vrsta, namjene, broja, vrijednosti, prihoda i rashoda od imovine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/11/drzavnaimovinaduudi625.jpg
Bez urednih evidencija teško je ocijeniti kvalitetu i učinkovitost upravljanja imovinom. Registar državne imovine prvi put je uređen Zakonom u upravljanju državnom imovinom (NN 145/10 i 70/12). Od 30. lipnja 2013. stupa na snagu novi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (NN 4/13, 130/14, 18/16 i 89/17) koji propisuje da će središnji registar voditi Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). No, kroz čitavo se to vrijeme, usprkos razvoju Registra, ne zna obujam i vrijednost državne imovine ni učinci upravljanja tom imovinom.
 
Institucionalni okvir upravljanja imovinom.Vlada je 2013. donijela Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH od 2013. do 2017. (NN 76/13). Tada je javno predstavila projekt izgradnje i primjene Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) za nadogradnju postojećeg Registra. Strateški plan DUUDI-ja za razdoblje 2016.-2018. trebao je redefinirati pojam i opseg evidencije državne imovine, što je bila jedna od prioritetnih mjera u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Početak projekta obuhvaćao je evidentiranje pojavnih oblika nekretnina, ali je postojala dilema u njihovom definiranju – npr. koncesijanije oblik državne imovine već oblik pravnog posla. Ministarstvo državne imovine[3] naslijedilo je revidirani strateški plan DUUDI-ja za razdoblje 2016.-2018. koji se temeljio na srednjoročnim ciljevima i smjernicama.
 
Stručna i šira javnost se umorila. Na prijedlog koji je trenutno u saborskoj raspravi, ovoga je ljeta u proceduri javnog savjetovanje pristiglo tek četiri komentara, pa se može pretpostaviti da se stručna javnost umorila od brojnih pokušaja uspostave cjelovitog registra i sustava upravljanja državnom imovinom.
 
Ključne novosti u Zakonu o Središnjem registru državne imovine.Pojam državne imovine obuhvaća imovinu središnje države, lokalnih jedinca, proračunskih korisnika i trgovačkih društava. Sva tijela središnje države i lokalnih jedinica, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u vlasništvu države i lokalnih jedinica i ustanove su obvezne voditi vlastite evidencije i dostavljati podatke Središnjem registru državne imovine koji u ime Ministarstva državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Rok dostave podataka bilo koje promjene na imovini (prodaja, kupnja, najam i sl.) je 60 dana. Obveznici koji do sada nisu unosili podatke u Registar imaju rok od 6 mjeseci da to obave. Na žalost, u prijedlogu Zakona izostavljene su kaznene i prekršajne odredbe za one koji se ne pridržavaju obveza i rokova dostavljanja podataka.
 
Nakon donošenja Zakona očekuje se i donošenje Pravilnika o tehničkoj strukturi podataka, te Uredbe o ustrojstvu i načinu vođenja Središnjeg registra. O Registru se treba brinuti Ministarstvo državne imovine kao vlasnik podataka, a ne organizacija koja pruža tehničku podršku (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), što bi moglo biti i jedno od glavnih ograničenja za uspješno vođenje Registra.
 
Tablica 1. Ciljevi novog Zakona o Središnjem registru državne imovine i izazovi u primjeni
Ciljevi Zakona
Izazovi u primjeni
–      evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika imovine;
–      učinkovitije upravljanje i nadzor raspolaganja i stanja imovine;
–      kvalitetnije i brže odlučivanje o upravljanju i raspolaganju imovinom;
–      praćenje koristi i učinaka upravljanja po pojavnim oblicima imovine.
–     neusklađenost jedinice imovine u katastru i gruntovnici;
–     nisu definirani alati i mjerila učinkovitog upravljanja;
–     ažuriranje podataka u realnom vremenu;
–     ovisnost i o drugim registrima (gruntovnica, katastar);
–     svaki državni registar ima vlastite pojavne oblike imovine (npr. katastar, gruntovnica, HGK, Fina itd.);
–     definiranje kvalitetnog modela podataka;
–     točnost i pouzdanost podataka;
–     upitna kvaliteta podataka o vrijednosti imovine.
 
Ocjena učinkovitosti upravljanja državnom imovinom. Vlade se već više od četvrt stoljeća na različite načine suočavaju s izazovima popisa državne imovine, a i nakon usvajanja ovog prijedloga i dalje će biti suočene sa starim izazovima mjerenja uspješnosti upravljanja imovinom, izvještavanja i javnih rasprava o uspješnosti izvršavanja planova i odgovornosti za njihovo neispunjavanje. Ni ovaj prijedlog, nažalost, ne nudi jasno utvrđene pokazatelje vrednovanja i ocjenjivanja uspješnosti Ministarstva državne imovine i Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva zaduženog za Registar. Od 2017. za redom se u državnom proračunu planiraju prihodi od upravljanja financijskom državnom imovinom, odnosno od privatizacije, u godišnjem iznosu od 1 mlrd. kn. No, ti planovi nisu i ostvareni, a razlozi neostvarivanja tih primitaka su nepoznati (v. tablicu 2). Vrijeme će pokazati hoće li ovaj najnoviji prijedlog promijeniti tu situaciju.
 
Tablica 2. Primici državnog proračuna od prodaje dionica i udjela u glavnici državne imovine od 2015. do 2021. (u mil. kn)
Godina
Primici
2015.
Plan
50
Ostvarenje
1
% plana
2
2016.
Plan
345
Ostvarenje
345
% plana
100
2017.
Plan
1.400
Ostvarenje
117
% plana
8
2018.
Plan
1.000
Ostvarenje I-VI
94
% plana
9
2019.
Plan
1.001
2020.
Projekcije
1.000
2021.
Projekcije
1.000
Izvor: Ministarstvo financija RH. Planovi i izvršenja državnih proračuna od 2015. do 2019.
 
Bilješke:
 
[2] Vidi: MF RH, 2018. Financijski izvještaji JLP(R)S.

[3] Ministarstvo državne imovine je ustrojeno u studenom 2016. kao slijednik DUUDI-ja.

 

Anto Bajo, Institut za financije i Marko Ignjatović, LIBUSOFT CICOM, d.o.o., Zagreb

Povezani članci

Predsjednički forum na 30. godišnjicu

HF

Ulaganja u ljude najbrže se vraćaju

HF

Plutajuća zaštita obale koja proizvodi struju

HF

Komu su smetale male biotoplane?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...