Svjetski dan tla ima za cilj podizanje javne svijesti i poziva ljude da se uključe u kampanju za zaustavljanje onečišćenja tla
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca s ciljem podizanja svijesti o potrebi i važnosti (o)čuvanja zdravog tla i održivog upravljanja ovim značajnim prirodnim dobrom. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojoj 68. plenarnoj sjednici održanoj 20. 12. 2013. odredila je 5. prosinca kao Svjetski dan tla, koji se prvi puta obilježio 5. prosinca 2014. (A/RES/68/232). UN je također istog datuma godinu 2015. proglasio Međunarodnom godinom tla.
Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je H. M. King / Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (rođ. 5. 12. 1927., umro 13. 10. 2016.) bio glavni inicijator za obilježavanje Svjetskog dana tla. Podsjećam da je Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo. Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: „Budi rješenje onečišćenja tla,“ a središnje obilježavanje održati će se 5. prosinca u Rimu, u sjedištu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i u brojnim regionalnim uredima, te raznim događanjima na nacionalnim i lokalnim razinama.
Iako možemo vidjeti mnoge promjene koje smo prouzročili našem planetu, neki od naših štetnih utjecaja gotovo su nevidljivi, a onečišćenje tla je dobar primjer za to. Svjetski dan tla ima za cilj podizanje javne svijesti i poziva ljude da se uključe u kampanju za zaustavljanje onečišćenja tla („StopSoilPollution“). Jedna trećina globalnih tla već je degradirana, a riskiramo izgubiti više zbog ove skrivene opasnosti. Onečišćenje tla ima ozbiljne posljedice a to su smanjenje plodnosti tla, smanjenje biološke raznolikosti, negativno utječe na kakvoću vode, zraka i dr. Onečišćenje tla može biti nevidljivo i izgleda daleko, ali svatko i svugdje je pogođen ovim problemom. Predviđanja ukazuju da će se ljudska populacija na globalnoj razini povećati i do 2050. godine na planetu će živjeti oko 9 milijardi ljudi. Stoga onečišćenje tla postaje sve više globalni problem koji uzrokuje degradaciju tla, truje hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i zrak koji dišemo.
Tlo ima veliki potencijal filtriranja i ublažavanja onečišćivaća, degradira tj. smanjuje i ublažava učinke onečišćujućih tvari, ali ta sposobnost nije neograničena.Većina onečišćivača potječe od brojnih ljudskih aktivnosti kao što su neodrživa poljoprivredna praksa, industrijske aktivnosti i rudarstvo, netretirani urbani otpad kao i druge prakse odn. djelovanja koja nisu prihvatljiva za okoliš. S razvojem tehnologije znanstvenici su u mogućnosti identificirati do sada neotkrivene onečišćujuće tvari, ali istovremeno ta tehnološka poboljšanja dovode do otpuštanja novih kontaminanata u okoliš. U Agendi 2030., Ciljevi održivog razvoja 2, 3, 12 i 15 imaju određene ciljeve kojima izravno priznaju razmatranje resursa tla, posebno onečišćenje tla i njegove degradacije (propadanja) u odnosu na sigurnost hrane.
„Vrijeme je da otkrijemo ovu novu prijeteću stvarnost. Borba protiv onečišćenja tla zahtijeva da se svi udružimo i odlučno djelujemo. Samo smo mi rješenje onečišćenja tla,“ ističe se u poruci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu povodom obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana tla.
Evo nekoliko najzanimljivijih podataka FAO-a:
-
Tlo drži tri puta više ugljika nego atmosfera i može nam pomoći u suočavanju s izazovima klimatske promjene;
-
815 milijuna ljudi nema prehrambenu sigurnost, a 2 milijarde ljudi nutricionistički je nesigurno, ali to možemo ublažiti putem tla;
-
95 posto hrane dolazi iz tla;
-
33 posto naših globalnih tla već je degradirano.
