Međunarodni dan planina

Ovogodišnja odabrana  tema Međunarodnog dana planina glasi: Planine su važne

Međunarodni dan planina obilježava se diljem svijeta 11. prosinca. Naime, zbog rastuće potrebe za osvješćivanjem o golemoj važnosti planina i održivog razvoja planinskog okoliša za unapređenje kvalitete života planinskog stanovništva kao i zbog sve veće potrebe za zaštitom planina, Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 2002. Međunarodnom godinom planina. Tada je također bio usvojen i datum za obilježavanje Međunarodnog dana planina, 11. prosinca, počevši od 2003. godine. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ima vodeću ulogu u pripremi i animiranju obilježavanja Međunarodnog dana planina.

Ovogodišnja odabrana  tema Međunarodnog dana planina glasi: Planine su važne. Iako se planine spominju u Agendi 2030. („Plan 2030.“), one su i dalje često zanemarene. Planine su važne jer čine jednu četvrtinu svjetskog krajolika, a glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom. Oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta ovisi o hrani proizvedenoj u planinskim područjima, a mnogo više ljudi koristi planinske resurse poput minerala, drva,  hidroelektrane i dr. Nažalost, unatoč njihovoj važnosti, planinski resursi, ili točnije prirodna bogatstva i ljudi koji žive od njih pod velikim su pritiskom.

Ujedinjeni narodi 2002. godinu bili su proglasili Međunarodnom godinom planina, pa je tom prigodom Institut Panos ('Panos Institute') sastavio posebno izvješće o stanju planina na svim kontinentima pod nazivom: „High Stakes: the future for mountain societies“ („Visoki ulozi: budućnost planinskih zajednica“). Popis ugroženih planina je dug: Himalajsko-Karakorum-Hindu Kush (ugroza zbog krčenja šuma, suša, prekomjernog uzgoja stoke/iskorištavanje pašnjaka i migracija); europske Alpe (ugroza zbog onečišćenja zraka i propadanja tradicionalne poljoprivrede); Rocky Mountains u zapadnom području SAD-a (ugroza zbog razvoja rekreacijskog turizma i klimatske promjene); Amber planina na Madagaskaru (ugroza zbog rudarstva, proizvodnje drvenog ugljena i dr.); „The Snowies“/„Snježne planine“ Australije (ugroza zbog niza toplih zima); Sierra Chincua u Meksiku (ugroza zbog sječe drva i krčenja u svrhu poljoprivredne ekspanzije koja uništava 44% šuma); Pamirske planine Tadžikistana najvećim dijelom bile su ugrožene zbog građanskog rata, itd. Izvješće Panos Institua navodi prijetnje s kojima su suočeni narodi koji žive u planinskim područjima te ugroženost planinskog okoliša. Autori izvješća posebno navode kako u planinskim područjima 80 posto ljudi živi ispod donje granice siromaštva pa potom navode i opisuju političku, kulturnu i društvenu marginalizaciju mnogih planinskih zajednica.

Četvrtina svjetskih šuma nalazi se u planinskim područjima. Zajednice koje žive u njima ili u njihovoj blizini najčešće se krive za krčenje šuma, ali ne mala potražnja za drvetom zapravo dolazi iz drugih mjesta, često iz drugih, udaljenih država. Zaštita šuma u području kritičnih vodotokova je presudna – jer sve velike rijeke kao što su na primjer Amazona, Nil, Ind, Yangtze kao i druge velike rijeke imaju svoje izvore u planinama. Cijela populacija Kalifornije u SAD-u ovisi o vodi koja dolazi s planina. A u Boliviji – La Plaza i El Alto gotovo 1,4 milijarda ljudi ovisi isključivo o vodi iz okolnih ledenjaka koji su sve više ugroženi zbog klimatske promjene, dok u Kini, jugoistočnoj Aziji i južnoj Aziji tri milijarde ljudi ovise o tzv. vodenim tornjevima tibetske visoravni. Ovi vodeni sustavi vrlo lako se mogu poremetiti, prvenstveno zbog klimatske promjene i „širenja“ poljoprivredne proizvodnje. „Planine su važne“ tema je koju je odabrala Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana planina:

Planine su važne za vodu jer su one svjetski „tornjevi vode“ i osiguravaju između 60 i 80 posto svih slatkovodnih resursa našeg planeta. Međutim, sve dostupne evidencije ukazuju na to da se ledenjaci u planinskim područjima otapaju, povlače, nestaju zbog klimatskih promjena. Najmanje 600 ledenjaka potpuno je nestalo tijekom proteklih desetljeća, a to utječe na vodoopskrbu milijarda ljudi koji žive nizvodno. Planine su važne zbog smanjenja rizika od prirodnih katastrofa koje pokreću klimatske promjene – lavine, klizišta tla i blata/mulja koji osobito ugrožavaju ljudske zajednice.

Planine su važne za turizam jer planinska odredišta privlače između 15 i 20 posto globalnog turizma jer su to područja bogate kulturne baštine, raznolikosti i znanja. Iako planinski turizam ima potencijal za poticanje gospodarskog razvoja na udaljenim i izoliranim područjima, mnoge planinske zajednice to još uvijek ne koriste pa žive u siromaštvu. Planine su važne za hranu jer su to značajna središta poljoprivredno-biološke raznolikosti i dom su brojnih namirnica koje dolaze na naš stol, kao što su riža, krumpir, kinoja, rajčica i ječam. Ipak, u planinama žive najgladniji narodi na svijetu s visokom stopom ranjivosti na nestašicu hrane i pothranjenost, a nastale klimatske promjene utječu negativno na planinsku poljoprivredu.

Planine su važne za mlade: usprkos prekrasnim planinskim krajolicima, život u planinama može biti težak, osobito za mlade ljude. Napuštanje sela u potrazi za drugim, boljim zaposlenjem dovelo je do nestanka mladih ljudi i nedostatka radne snage u planinskim područjima. Migracija s planina nažalost ima posljedice koje se očituju u napuštenim poljoprivrednim i šumskim područjima, degradaciji i posljedičnim šumskim požarima. Nažalost, na razini zajednice nepovratno se gube kulturne vrijednosti, baština i drevne tradicije.

Mnogo je planina za starosjedilačke narode jer u mnogim planinskim područjima žive drevne autohtone zajednice koje posjeduju i njeguju dragocjeno znanje, tradicije i jezike. Planinski narodi razvili su izvanredne sustave korišenja zemljišta i imaju bogatstvo znanja, iskustva i strategija sakupljanih generacijama o tome kako se prilagoditi klimatskoj varijabilnosti. Planine su važne za biološku raznolikost jer polovica svjetske biološke raznolikosti koncentrirana je u planinskim područjima, a planine podupiru oko jedne četvrtine kopnene bioraznolikosti. Planine su dom rijetkim životinjskim vrstama kao što su gorile, snježni leopard i veličanstveni 'tahr'/tar (npr. himalajski tar, Nilgiri tar i dr.) kao i prekrasnim biljkama poput orhideja i lobelija.

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe kako je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana planina važno jer je to ujedno i prigoda da društveni pokret za zaštitu i održivi razvog planina konačno „donese“ i određena pitanja na radne stolove političara: „Kroz globalnu kampanju, strategiju društvenih medija i događanja diljem svijeta, želimo svijetu reći da trenutno zanemarivanje planina i naroda koji žive u planinskim područjima mora prestati.“ A navedeno izvješće Panos Instituta iz 2002., „High Stakes,“ pozivalo je na više istraživanja kako bi odredili i/ili razvili održive načine korištenja i očuvanja planinskih sustava i resursa. „Ulozi su visoki,“ zaključuje se na kraju izvješća, „ne samo za one koji žive u planinama već za milijarde ljudi koji ovise o njihovim resursima i globalnom ekosustavu: planine su važne.“  

Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit i ove godine je cjelodnevnim programom 7. prosinca obilježila u Krasnom Međunarodni dan planina. Više možete saznati na službenim stranicama Grada Senja (www.senj.hr).

Izvor: UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): International Mountains Day 

Panos Institute, arhiva: „High Stakes: the future for mountain societies.“

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.