Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici
PRAVNI FAKULTET
Prof. dr. sc. Ivo Josipović
Trg Republike Hrvatske, 10 000 Zagreb
Predmet: Gruba manipulacija Registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine
Poštovani gospodine profesore,
obraćam Vam se kao bivšem predsjedniku Republike Hrvatske. Potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Korektiv". Molim Vas da osudite vlasti Republike Hrvatske zbog kršenja prava na referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem U Hrvatskoj. To ste kao predsjednik Republike prema Ustavu trebali učiniti 2014. godine. Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
Ivo Josipović
Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za samo 1330 dana za 295.113 sa 4.042.522 na 3.747.409 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Kuščević, gospodin Nakić i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 80 989 birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko pravo je punoljetnošću prema procjeni steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28.252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević?
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni kako ste ih Vi nazvali kao bivši predsjednik Republike profesore Josipović Milorad Pupovac i Furio Radin.
Ministarstvo uprave nastavlja grubo manipulirati Registrom birača i uskraćuje pravo građanskim inicijativama nadzor nad prebrojavanjem i kontrolom valjanosti dostavljenih potpisa potpore birača referendumskim inicijativama za održavanje referenduma. Grubo su kontaminirali proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedili su potpisnike, a to su većinom birači HDZ-a. Hitno treba promijeniti Zakon za izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izglasan 29. listopada 1999. godine uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem bili bi demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću profesor dr. sc. Robert Podolnjak i gospođa Željka Markić.
KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
Datum |
B1 |
ΔB1 |
Δt |
B2 |
ΣB |
10.01.2010. P |
4 089 320 |
– |
– |
406 208 |
4 495 528 |
04.12. 2011. S |
3 842 363 |
-246 957 |
693 |
411 758 |
4 254 121 |
22.01. 2012. RP |
4 092 137 |
249 774 |
49 |
412 628 |
4 504 765 |
14.04. 2013. E |
3 742 383 |
-349 754 |
448 |
6 432 |
3 748 815 |
19.05. 2013. L |
3 767170 |
24 787 |
35 |
– |
3 767 170 |
01.12. 2013. RB |
3 777 518 |
10 348 |
196 |
13 482 |
3 791 000 |
25.05. 2014. E |
3 760 783 |
-16 735 |
175 |
6 560 |
3 767 343 |
28.12. 2014. P |
3 773 687 |
12 904 |
217 |
18 951 |
3 792 638 |
11.01. 2015. P |
3 788 039 |
14 352 |
14 |
37 203 |
3 825 242 |
08.11. 2015. S |
3 759 844 |
-28 195 |
301 |
28 944 |
3 788 788 |
11.09. 2016. S |
3 742 546 |
-17 298 |
308 |
21 223 |
3 763 769 |
21.05. 2017. L |
3 719 556 |
-22 990 |
252 |
– |
3 719 556 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
B2 = broj birača dijaspore,
ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΣB = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača (vidi tablicu s pregledom izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine). Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima i Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj bivših vlada Republike Hrvatske.
S poštovanjem!
U Zagrebu 28. studenog 2018. godine.
I. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 1994. DO 2017. GODINE
Godina |
Ui |
Bni |
ΔBi |
Bi |
1994. |
49 482 |
59 233 |
9 751 |
3 623 894 |
1995. |
50 536 |
60 875 |
10 339 |
3 634 233 |
1996. |
50 636 |
61 306 |
10 670 |
3 644 903 |
1997. |
51 964 |
62 288 |
10 324 |
3 655 227 |
1998. |
52 311 |
61 829 |
9 518 |
3 664 749 |
1999. |
51953 |
60 655 |
8 702 |
3 673 447 |
2000. |
50 246 |
60 658 |
10 412 |
3 683 859 |
2001. |
49 552 |
60 539 |
10 987 |
3 694 846 |
2002. |
50 569 |
59 816 |
9 247 |
3 704 093 |
2003. |
52 575 |
56 938 |
4 363 |
3 708 456 |
2004. |
49 756 |
55 164 |
5 408 |
3 713 864 |
2005. |
51 790 |
55 402 |
3 612 |
3 717 476 |
2006. |
50 378 |
53 941 |
3 563 |
3 721 039 |
2007. |
52 367 |
52 145 |
-222 |
3 720 817 |
2008. |
52 151 |
51 932 |
-219 |
3 720 598 |
2009. |
52 414 |
51 929 |
-485 |
3 720 113 |
2010. |
52 096 |
48 703 |
-3 393 |
3 716 720 |
2011. |
51 019 |
47 485 |
-3 534 |
3 713 186 |
2012. |
51 710 |
48 720 |
-2 990 |
3 710 196 |
2013. |
50 386 |
49 922 |
-1 164 |
3 709 032 |
2014. |
50 839 |
50 766 |
-73 |
3 708 959 |
2015. |
55 651 |
49 510 |
-6 214 |
3 702 745 |
2016. |
51 542 |
46 976 |
-4 566 |
3 698 179 |
2017. |
54 261 |
45 031 |
-9 230 |
3 688 949 |
Oznake u tablici:
Ui = broj umrlih i-te godine;
Bni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);
ΔBi = Bni – Ui = promjena broja birača u i-toj godini prirodnim kretanjem stanovništva;
Br = 3 634 233 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 29. 10. 1995. godine odnosno koncem 1999. godine; B94 = 3 638 247 = broj birača na kraju 1994. Godine
B0 = Br + ΔB0 = 3 686 378+10 412 = 3 696 790 broj birača na kraju 2000. godinei
Bi+1 = Bi + ΔB(i+1); ( i=0,1,2…17 ) procjena broja birača na kraju i-te godine.
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 30 451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3 703 297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3 824 731 odnosno 121 434 birača više od procijene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3 842 363, a to je 108 615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355 329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosio 2001. godine 10 987, a maksimalni godišnji pad je 2017. godine iznosio 9 230 birača.
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća!
II. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE
Datum |
B1 |
ΔB1 |
Δt |
B2 |
ΣB |
22.04.1990. S |
3 544 320 |
– |
– |
– |
3 544 320 |
19.05. 1991. RS |
3 652 225 |
107 905 |
392 |
– |
3 652 225 |
02.08.1992. S |
3 558 913 |
-93 312 |
441 |
– |
3 558 913 |
07.02.1993. ŽD |
3 580 396 |
21 483 |
189 |
– |
3 580 396 |
29.10. 1995. ZD |
3 634 233 |
53 837 |
994 |
398 839 |
4 033 072 |
13.04.1997. ŽD |
3 664 693 |
30 460 |
532 |
– |
3 664 693 |
03.01. 2000. ZD |
3 686 378 |
21 685 |
995 |
360 110 |
4 046 488 |
25.01.2000. P |
3 858 893 |
172 515 |
22 |
394 028 |
4 252 921 |
25.05.2001. L |
3 890 133 |
31 240 |
486 |
– |
3 890 133 |
23.11. 2003. S |
3 690 936 |
-199 197 |
912 |
396 617 |
4 087 553 |
23.01.2005. P |
4 004 962 |
314 829 |
427 |
387 258 |
4 392 220 |
15.05.2005. L |
4 009 201 |
4 234 |
112 |
– |
4 009 201 |
25.11. 2007. S |
3 824 731 |
-184 470 |
924 |
404 950 |
4 229 681 |
17.05.2009. L |
4 085 470 |
260 739 |
539 |
– |
4 085 470 |
10.01.2010. P |
4 089 320 |
3 850 |
238 |
406 208 |
4 495 528 |
04.12. 2011. S |
3 842 363 |
-246 957 |
693 |
411 758 |
4 254 121 |
22.01. 2012. RP |
4 092 137 |
249 774 |
49 |
412 628 |
4 504 765 |
14.04. 2013. E |
3 742 383 |
-349 754 |
448 |
6 432 |
3 748 815 |
19.05. 2013. L |
3 767170 |
24 787 |
35 |
– |
3 767 170 |
01.12. 2013. RB |
3 777 518 |
10 348 |
196 |
13 482 |
3 791 000 |
25.05. 2014. E |
3 760 783 |
-16 735 |
175 |
6 560 |
3 767 343 |
28.12. 2014. P |
3 773 687 |
12 904 |
217 |
18 951 |
3 792 638 |
11.01. 2015. P |
3 788 039 |
14 352 |
14 |
37 203 |
3 825 242 |
08.11. 2015. S |
3 759 844 |
-28 195 |
301 |
28 944 |
3 788 788 |
11.09. 2016. S |
3 742 546 |
-17 298 |
308 |
21 223 |
3 763 769 |
21.05. 2017. L |
3 719 556 |
-22 990 |
252 |
– |
3 719 556 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora izražen u danima,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor,
ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje rezultate Pristupnog referenduma.
III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
Godina |
S |
M |
P |
ΔS |
ΔM |
ΔP |
2001. |
4 437 460 |
931 927 |
3 505 533 |
0 |
0 |
0 |
2011. |
4 284 889 |
797 855 |
3 487 034 |
152 571 |
134 072 |
18 499 |
2012. |
4 267 558 |
789 387 |
3 478 171 |
169 902 |
142 540 |
27 363 |
2013. |
4 255 689 |
781 236 |
3 474 453 |
181 771 |
150 691 |
31 080 |
2014. |
4 238 389 |
769 942 |
3 468 447 |
199 071 |
161 985 |
37 086 |
2015. |
4 203 604 |
754 450 |
3 449 154 |
233 856 |
177 477 |
56 379 |
2016. |
4 174 349 |
738 924 |
3 435 425 |
263 111 |
193 003 |
70 108 |
2017. |
4 124 531 |
728 552 |
3 395 979 |
312 929 |
203 375 |
109 554 |
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔM = M1 – Mi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% 0 smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
IV. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
Županija |
S11 |
S17 |
ΔS |
D |
N17 |
p |
Zagrebačka |
317 606 |
311 416 |
6 190 |
0 |
37 157 |
1,95 |
Krapinsko-zagorska |
132 892 |
126 334 |
6 558 |
1 |
36 390 |
4,93 |
Sisačko-moslavačka |
172 439 |
152 546 |
19 893 |
2 |
38 129 |
11,54 |
Karlovačka |
128 899 |
118 263 |
10 636 |
3 |
39 051 |
8,25 |
Varaždinska |
175 951 |
168 560 |
7 405 |
4 |
39 853 |
4,21 |
Koprivničko-križevačka |
115 584 |
109 137 |
6 447 |
5 |
40 676 |
5,58 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119 764 |
109 822 |
9 942 |
6 |
40 784 |
8,30 |
Primorsko-goranska |
296 195 |
286 677 |
9 518 |
7 |
43 114 |
3,21 |
Ličko-senjska |
50 927 |
45 943 |
4 984 |
8 |
41 951 |
9,79 |
Virovitičko-podravska |
84 836 |
77 086 |
7 750 |
9 |
41 585 |
9,14 |
Požeško-slavonska |
78 034 |
69 583 |
8 451 |
10 |
39 373 |
10,83 |
Brodsko-posavska |
158 575 |
143 827 |
14 748 |
11 |
40 443 |
9,30 |
Zadarska |
170 017 |
168 672 |
1 345 |
12 |
41 620 |
0,79 |
Osječko-baranjska |
305 032 |
283 035 |
21 997 |
13 |
38 730 |
7,21 |
Šibensko-kninska |
109 375 |
101 436 |
7 939 |
14 |
38 956 |
7,26 |
Vukovarsko-srijemska |
179 521 |
159 213 |
20 308 |
15 |
40 060 |
11,31 |
Splitsko-dalmatinska |
454 798 |
449 610 |
5 188 |
16 |
41 753 |
1,14 |
Istarska |
208 055 |
208 229 |
-174 |
17 |
43 927 |
-0,08 |
Dubrovačko-neretvanska |
122 568 |
121 381 |
1 187 |
18 |
45 104 |
0,97 |
Međimurska |
113 804 |
110 999 |
2 805 |
19 |
48 043 |
1,83 |
Grad Zagreb |
790 017 |
802 762 |
-12 745 |
20 |
50 493 |
-1,61 |
Republika Hrvatska |
4 284 889 |
4 124 531 |
160 358 |
21 |
49 305 |
3,74 |
M |
797 855 |
728 552 |
69 303 |
22 |
47 411 |
8,69 |
P |
3 487 034 |
3 395 979 |
91 055 |
23 |
47 039 |
2,61 |
Oznake:
S11 = broj stanovnika popisanih 2011. godine;
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. Godine;
ΔS = S11 – S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,
N17 = broj stanovnika po pojedinačnim godinama;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje deset tisuća.
V. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
Županija |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p2 |
Zagrebačka |
311 416 |
272 528 |
276 532 |
4 004 |
89 |
Krapinsko-zagorska |
126 334 |
109 679 |
109 940 |
261 |
87 |
Sisačko-moslavačka |
152 546 |
146 356 |
145 001 |
-1 355 |
95 |
Karlovačka |
118 263 |
111 044 |
110 723 |
-321 |
94 |
Varaždinska |
168 560 |
146 732 |
147 353 |
621 |
87 |
Koprivničko-križevačka |
109 137 |
94 404 |
95 023 |
619 |
87 |
Bjelovarsko-bilogorska |
109 822 |
98 858 |
98 885 |
27 |
90 |
Primorsko-goranska |
286 677 |
265 538 |
267 040 |
1 502 |
93 |
Ličko-senjska |
45 943 |
44 642 |
44 280 |
-362 |
96 |
Virovitičko-podravska |
77 086 |
71 495 |
71 361 |
-134 |
93 |
Požeško-slavonska |
69 583 |
65 856 |
65 412 |
-444 |
94 |
Brodsko-posavska |
143 827 |
136 438 |
137 007 |
569 |
95 |
Zadarska |
168 672 |
162 335 |
165 207 |
2 872 |
98 |
Osječko-baranjska |
283 035 |
253 711 |
254 541 |
830 |
90 |
Šibensko-kninska |
101 436 |
99 406 |
99 787 |
381 |
98 |
Vukovarsko-srijemska |
159 213 |
152 250 |
151 286 |
-964 |
95 |
Splitsko-dalmatinska |
449 610 |
405 003 |
410 316 |
5 313 |
91 |
Istarska |
208 229 |
187 435 |
187 877 |
442 |
90 |
Dubrovačko-neretvanska |
121 381 |
107 631 |
109 081 |
1 450 |
90 |
Međimurska |
110 999 |
96 031 |
97 046 |
1 015 |
87 |
Grad Zagreb |
802 762 |
691 785 |
703 711 |
11 926 |
88 |
Republika Hrvatska |
4 124 531 |
3 719 157 |
3 747 409 |
28 252 |
91 |
Oznake:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2017. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 – B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj.
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
S više od 95, a manje od 100 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj? Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska.
Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine. Republika Hrvatska se može podijeliti na tri ili šest izbornih jedinica s odstupanjem broja birača i broja stanovnika manjim od ± 5%.
VI. PODJELA HRVATSKE NA TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA
Županije |
S |
B |
p |
R |
V |
Dubrovačko-neretvanska |
121 381 |
107 733 |
88,76 |
– |
1 |
Šibensko-kninska |
101 436 |
99 493 |
98,08 |
– |
1 |
Splitsko-dalmatinska |
449 610 |
404 843 |
90,04 |
– |
4 |
1. izborna jedinica |
672 427 |
612 069 |
91,02 |
10 |
6 |
Istarska |
208229 |
187 471 |
90,03 |
– |
2 |
Ličko-senjska |
45 943 |
44 695 |
97,28 |
– |
1 |
Primorsko-goranska |
286 677 |
265 631 |
92,66 |
– |
3 |
Zadarska |
168 672 |
162 028 |
96,06 |
– |
2 |
2. izborna jedinica |
709 521 |
659 825 |
93,00 |
10 |
8 |
I. izborna jedinica |
1 381 948 |
1 271 894 |
92,04 |
20 |
14 |
Grad Zagreb |
802 762 |
692 141 |
86,22 |
12 |
8 |
3. izborna jedinica |
802 762 |
692 141 |
86,22 |
12 |
8 |
Karlovačka |
118 263 |
111 073 |
93,92 |
– |
1 |
Sisačko-moslavačka |
152 546 |
146 400 |
95,97 |
– |
2 |
Zagrebačka |
311 416 |
272 155 |
87,39 |
– |
3 |
4. izborna jedinica |
582 225 |
529 628 |
90,97 |
8 |
6 |
II. izborna jedinica |
1 384 987 |
1 221 769 |
88,22 |
20 |
14 |
Bjelovarsko-bilogorska |
109 822 |
98 895 |
90,05 |
– |
1 |
Koprivničko-križevačka |
109 137 |
94 444 |
86,54 |
– |
1 |
Krapinsko-zagorska |
126 334 |
109 713 |
86,84 |
– |
1 |
Međimurska |
110 999 |
96 041 |
86,52 |
– |
1 |
Varaždinska |
168 560 |
146 766 |
87,07 |
– |
2 |
Virovitičko-podravska |
77 086 |
71 520 |
92,78 |
– |
1 |
5. izborna jedinica |
701938 |
617349 |
87,95 |
10 |
7 |
Brodsko-posavska |
143 827 |
136 481 |
94,89 |
– |
1 |
Osječko-baranjska |
283 035 |
253 813 |
89,68 |
– |
3 |
Požeško-slavonska |
69 583 |
65 886 |
94,69 |
– |
1 |
Vukovarsko-srijemska |
159 213 |
152 334 |
95,69 |
– |
2 |
6. izborna jedinica |
655 658 |
608 514 |
92,81 |
10 |
7 |
III. izborna jed. |
1 357 596 |
1 225 893 |
90,30 |
20 |
14 |
Republika Hrvatska |
4 124 531 |
3 719 556 |
90,18 |
60 |
42 |
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku;
Zr = broj zastupnika koje bismo birali razmjerno i
Zv = broj zastupnika koje bismo birali većinski.
Odstupanje broja stanovnika kod tri izborne jedinice od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine od -1,25 % za III. izbornu jedinicu do 0,74 % kod II., a broj birača kreće se od – 1,46 % u II. izbornoj jedinici do 2,6 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Maksimalno odstupanje broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine je od -1,35% do 2,5%. Broj stanovnika se smanjio: u I. izbornoj jedinici za 29 987, II. za 23 974 i III. za 106 397 stanovnika odnosno 66,65% od 160 358 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2017. godine.
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica prvoj izbornoj jedinici se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjio od popisa stanovništva 2011. do sredine 2017. godine za 14 113, drugoj za15 673, četvrtoj za 36 719, petoj za 40 983 i šestoj za 65 504 odnosno 40,85% od gubitka stanovnika Hrvatske, a trećoj Gradu Zagrebu se povećao za 12 745 stanovnika. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica odstupanja prelaze preporučene vrijednosti Venecijanske komisije od ±10%. Ako bismo gradske četvrti Brezovica i Sesvete izdvojili iz Grada Zagreba i pripojili 4. izbornoj jedinici dobili bismo šest izbornih jedinica s odstupanjima broja stanovnika manjim od ± 5% od 2011. do 2017. godine. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2017. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb