Katolici u Armeniji

Istočnoeuropski ordinarijat Armenske Katoličke Crkve

Većina Armenaca pripada Armenskoj Apostolskoj Crkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali manji dio armenskoga naroda pripada Armenskoj Katoličkoj Crkvi (AKC). Armenska Katolička Crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim Crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom Crkvom te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. Crkva je teritorijalno podijeljena na nekoliko (nad)biskupija.

Na Bliskom istoku postoji sedam armenokatoličkih biskupija (u Libanonu, Siriji, Iraku, Iranu i Turskoj) i dva patrijaršijska egzarhata (vikarijata) (u Jeruzalemu i Damasku). Armensko katoličko iseljeništvo organizacijski je podijeljeno na tri biskupije (u Francuskoj, Argentini i Ukrajini), tri ordinarijata (u Grčkoj, Rumunjskoj i istočnoj Europi), a također i dva apostolska egzarhata (u Latinskoj Americi, SAD-u i Kanadi). Poglavar Armenske Katoličke Crkve je od 9. kolovoza 2015. patrijarh Cilicije Grigor Petros (Bedros) XX. (Krikor/Grgur Gabrojan) sa sjedištem u Bejrutu. Službeni patrijarhov naslov je Njegovo Blaženstvo Katolikos – Patrijarh Cilicije.

AKC ima, prema podatcima Annuario Pontifcio (2015.) 737.000 vjernika u 99 župa, 17 biskupa, 84 svećenika rasutih po svim kontinentima. Armenokatoličke zajednice postoje u mnogim zemljama diljem svijeta: u Armeniji, Francuskoj, Gruziji, Italiji, Kanadi, Latinskoj Americi, Libanonu, Poljskoj, Rusiji, SAD-u, Siriji, Turskoj i drugdje. Istočnoeuropski ordinarijat zemljopisno obuhvaća armenokatolike u Armeniji, Gruziji, Rusiji i dr. Ordinarijat je ustanovljen odmah nakon raspada Sovjetskoga Saveza, a sjedište mu se nalazi u Gjumriju (Armenija).

Godine 1992. armenokatolici su dobili u Armeniji priznanje, a 1993. službeno je otvoren ordinarijat. Armenokatolika u Istočnoueropskom ordinarijatu ima 400.000 od kojih u Armeniji oko 14.000, a u Rusiji oko 100.000 https://ru.armeniasputnik.am/society/20160625/4031912.html.

U Armeniji armenokatolike nazivaju u razgovornom jeziku – Franci/Franzi (Naziv vjerojatno potječe od katoličkih vjerovjesnika iz franjevačkoga reda u Ciliciji). Armenokatolici žive većinom na sjeveru zemlje – u Lorijskom marzu (županiji), Širakskom marzu, a isto tako i u Erevanu, a u Gruziji u područjima Ahalcihea, Ahalkalakija, Ninocminda. Armenokatolici žive također u Batumiju i Potiju, ali ih nije toliko mnogo i slabo su organizirani. Postoji i aktivno radi dobrotvorna organizacija Armenski Caritas. Ordinarijatom od 2011. upravlja nadbiskup Rafael Minasjan. U Gumriju je sagrađena armenkatolička katedrala Svetih Mučenika (arm. Srboc Naatakac) u čast svetih mučenika koji su ubijeni tijekom genocida nad Armencima 1915. – 1923. u doba Osmanskoga Carstva. Gradnja je počela 2010., a završena je 2015.

Arhitekt te crkve Akop Dživanjan, a bakrenih zvona kipar Artuš Papojan. Crkva ima zvonik, dvorište, a u podrumskim prostorima crkvenu riznicu. Godine 2016. katedralu je posjetio papa Franjo. Dobro je organizacijski uređena armenokatolička općina u Moskvi koja djeluje od 2000. Isprva su se armenokatolici okupljali u moskovskoj crkvi Sv. Ljudevita pod vodstvom redovnice Nune Pogosjan, a nakon njezina odlaska od 2002. u katedrali Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Moskvi gdje djeluje armenska župa sv. Grgura Prosvjetitelja. Malo armenokatolika živi u Krasnodarskom kraju, Abinsku, Pskovu, Sočiju i drugim ruskim gradovima.

Artur Bagdasarov, https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/istocnoeuropski-ordinarijat-armenske-katolicke-crkve/8357