Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Ne možemo rasti ako uvozimo sve složene proizvode

Stope rasta su nam nedovoljne da bismo držali korak s konkurencijom

 
 
Razgovor s Lukom Burilovićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/01/Luka-Burilovic_.jpg
• Gospodine Buriloviću, nedavno ste rekli da je postojeći model hrvatske brodogradnje neodrživ. Kakav model Vi nudite?
– Model koji može proći test međunarodnoga tržišta, koji uključuje preorijentaciju na male brodove, specijaliziranu brodogradnju, offshore platforme, vjetroelektrane i slično. Dakle, brodove visoke dodane vrijednosti. Dio radnika treba prekvalificirati jer imamo kronični manjak radne snage u drugim branšama. Naravno, uz sposoban menadžment koji neće dopustiti da se dogodi odstupanje kod realizacije ugovorenih uvjeta, kašnjenje u realizaciji financiranja novogradnji, veći broj istovremenih prototipova, kašnjenje u samoj proizvodnji, nedostatak stručne radne snage, organizacijski problemi, itd. Istina je, ne tako davne 1988. hrvatska brodogradnja zauzimala je 3. mjesto u svijetu iza Japana i Južne Koreje. No, gledajući u apsolutnim brojkama, hrvatska brodogradilišta u svjetskim okvirima danas su gotovo neprimjetna, nelikvidna su i neprofitna. Država je u zadnjih 25 godina uložila 30,6 milijardi kuna, a zaradili smo oko 12, tu jednostavno nema računice. Bacili smo u vjetar silne milijarde koje su mogle biti uložene u neke druge industrije.
 
Internacionalizacija gospodarstva je hrvatska nužnost i pretpostavka održivoga rasta
 
• Neki govore da baš i nije tako i podastiru podatke. Naime, prema podacima iz jedne studije, koju je financirala Europska komisija i koja je objavljena u listopadu 2017., razne države članice EU-a daju potporu inovativnim programima brodogradilišta, pa je tako Njemačka dala 160 milijuna eura za 98 takvih projekata (u Njemačkoj je aktivno 130 brodogradilišta). U studiji se također navodi da njemačka vlada također “pruža osiguranje za otplatu zajmova povezanih s izvozom”, a vrijednost je tih jamstava za izvoz iz njemačkih brodogradilišta u 2014. iznosila 5,5 milijardi eura. Belgija izuzima od naplate PDV-a određene vrste brodova. Finska je pokrenula program vrijedan više od pola milijarde eura čiji je cilj povećati izvoz finskih brodogradilišta 10 posto i stvoriti 400 novih radnih mjesta. Italija ima nekoliko programa vlade ili državnih razvojnih banaka koji pomažu brodogradilištima ili narudžbama brodova ratne mornarice ili financiranjem istraživanja i razvoja novih tehnologija i proizvoda u brodogradnji.
– U Njemačkoj je registrirano 131 brodogradilište, ali je u ovom trenutku proizvodno aktivno njih 9. Od 37 brodova u njihovoj Knjizi narudžbi, tek 8 bi se moglo svesti u tržišnu nišu standardnih brodova. Dakle, orijentacija je na brodove visoke dodane vrijednosti. Azijska konkurencija je neumoljiva, poglavito Kina čija brodograđevna industrija može računati s gotovo nepresušnim izvorima državne financijske pomoći. Oni koji žele opstati moraju se restrukturirati, specijalizirati i imati pametne poslovne planove, što pokazuju i drugi primjeri u svijetu. Razvili su mjere kojima su se usmjerile aktivnosti i financiranje u dopuštenim granicama za oporavak brodogradnje i za opstanak među globalnom konkurencijom. To su prilagodbe koje mi nismo napravili na vrijeme.
 
• Koja je uloga Hrvatske gospodarske komore u promicanju globalne konkurentnosti hrvatskih poduzeća?
– Internacionalizacija gospodarstva je hrvatska nužnost i pretpostavka održivoga rasta. Stoga je to ujedno i jedan od strateških fokusa djelovanja HGK za naredno razdoblje. HGK potporu gospodarstvenicima nudi kroz organizaciju odlaznih i dolaznih delegacija sa zemljama gdje postoji neiskorišteni potencijal uz B2B sastanke, poput našega projekta HR.izvoz koji uključuje i edukacije i analize tržišta. Kroz vaučere sufinanciramo promociju gospodarstvenika na tržištima od interesa na najznačajnijim svjetskim sajmovima. Isto tako, poduzetnici kroz predstavništva HGK u Srbiji, BiH, Moskvi, Bruxellesu i Šangaju mogu računati na podršku na terenu kod sklapanja poslova, provjere mogućnosti izvoza i pregovora oko potencijalnih investicija.
 
• Konkurentnost Hrvatske razmjerno je niska, ne samo zbog poslovnog i ukupnog društvenog okruženja, nego i zbog nedovoljne razvijenosti i kvalitete sektora poduzeća, koje je osnovni nositelj nacionalne konkurentnosti. Tu dolazimo do pitanja izvoznika i kako im pomoći.
– Ono što je izvoznicima ključno su manji broj promjena zakona, povoljniji uvjeti zaduživanja, jača digitalizacija, reforma obrazovnoga sustava kako bi mogli računati na dovoljno radne snage za svoj razvoj i nastavak porezne reforme kako bi te iste radnike imali kako zadržati. Uz poticanje inovacija koje treba osigurati država, i sami izvoznici moraju biti svjesni što prolazi u inozemstvu i što radi konkurencija. Naime, ne možemo rasti ako ostanemo na tome da sve složenije proizvode uvozimo, a sve jednostavnije proizvode izvozimo. Treba nam veći udio proizvoda visoke dodane vrijednosti u ukupnom izvozu.
 
U što većoj mjeri moramo iskorištavati fondove EU-a
 
• Kako pomoći malim i srednjim poduzećima u odnosu u izlasku na globalno tržište, na kojemu nailaze na niz barijera koja ih sprječavanju na izlazak na globalno tržište, poput visoke cijene proizvoda i usluga, visokog procesa internacionalizacije, nedovoljnih vještina zaposlenika, postojećih zakona…?
– Koliko su mala i srednja poduzeća značajna u hrvatskome gospodarstvu, toliko su i njihovi potencijali neiskorišteni. Čine 99 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj, ali njihov udio u izvozu kreće se tek oko 50 posto. Na putu do poslovnog uspjeha nerijetko im stoje stalne izmjene zakona, nepredvidivost u poslovanju, nemogućnost pristupa javnoj nabavi za malo i srednje poduzetništvo, politike izlaska na međunarodna tržišta i nepristupačnost javne uprave. Sve to im je problem u poslovanju općenito, a izlazak na međunarodno tržište zahtijeva dodatne napore poput istraživanja tržišta i pronalaska odgovarajućih partnera, a sve to košta. Zato u što većoj mjeri moraju iskorištavati EU fondove koji su im dostupni, a za pomoć se mogu i obratiti i nama. Naša međunarodna predstavništva diljem svijeta mogu im pomoći u iskoraku na strana tržišta pa ih ovim putem ponovo pozivam da nam se obrate s povjerenjem.
 
• Kako se HGK snalazi u Srbiji u kojoj posluje dvjestotinjak hrvatskih poduzeća s oko 880 milijuna eura ulaganja?
– Predstavništvo u Beogradu za potrebe hrvatskih gospodarstvenika  organizira edukativne seminare, priprema nastupe na sajmovima,  organizira poslovne sastanke hrvatskih i srpskih tvrtki, odgovara na upite društava iz Hrvatske u vezi sa svim nepoznanicama oko poslovanja te omogućava brže kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima i potrebnim institucijama u Srbiji. Imamo odličnu suradnju s kolegama iz Privredne komore Srbije, što izuzetno koristi i našim tvrtkama jer vrlo brzo mogu dobiti traženu informaciju ili ostvariti odrađeni poslovni kontakt. Pored Predstavništva HGK, u Srbiji djeluje i Hrvatski poslovni klub sa više od 30 članova. Članovi su uglavnom čelni ljudi hrvatskih tvrtki u Srbiji, ali i vlasnici tvrtki iz Srbije koji imaju svoje interese u suradnji s hrvatskim gospodarstvom.
 
Kupovinom domaćega potičemo domaće gospodarstvenike
 
• Koliko ima koristi od vašega poziva da kupujemo hrvatsko svih 365 dana u godini?
– Ne postoji trgovački centar koji ne ističe koji je od proizvoda u asortimanu domaćega podrijetla. To sigurno ne bi radili da potrošači ne obraćaju pozornost na podrijetlo proizvoda i da u tome ne vide svoju poslovnu priliku. Korist je enormna i predstavlja domoljublje s mjerljivim benefitima – jer kupovinom domaćega potičemo domaće gospodarstvenike i čuvamo radna mjesta.
 
• Najavili ste da će HGK preuzeti glavnu ulogu te doprinijeti razvoju sustava strukovnoga obrazovanja u Hrvatskoj. Kako to mislite provesti?
– HGK ima kapacitete, dakle educirane stručnjake i mrežu županijskih komora, za provedbu dualnoga modela strukovnoga obrazovanja po uzoru na uspješne primjere Njemačke, Austrije i Švicarske. U tom modelu komora funkcionira kao posrednik između gospodarstvenika i obrazovnoga sustava. Učenici se prije sve obrazuju u tvrtki, a manjim dijelom kroz klasično koncipirano formalno obrazovanje. Primaju naknadu za svoj rad, stječu povjerenje svoga potencijalnoga trajnog poslodavca i razvijaju afinitete za rad u struci koju su odabrali.
 
LNG terminal – polazište za razvoj domaće industrije
 
• Zalaže li su HGK za izgradnju LNG terminala na Krku?
– Izgradnjom terminala otvara se još jedan pravac opskrbe, za dobavu prirodnog plina iz daleko većeg broja zemalja. Time se otvara tržišno natjecanje u jugoistočnoj Europi koja je već dugi niz godina bitno ograničena u mogućnostima za dobavu prirodnoga plina. Dobrodošao je i sa stajališta dostupnosti tog alternativnog ekološki prihvatljivijeg goriva jer tada naši poduzetnici koji već sada investiraju milijunske iznose u mrežu LNG punionica ne će morati dovoziti taj plin iz vrlo udaljenih inozemnih terminala. LNG terminal bi trebao poslužiti kao polazište za razvoj domaće industrije utemeljene na domaćem znanju. Trebalo bi razmišljati o tome da Jadrolinijina flota koristi ovaj čisti energent, a onda bi bilo prostora i za razvoj i ulaganje u remontno brodogradilište koje bi obavljalo ovakvu prenamjenu i takve brodove servisiralo.
 
• Kako tumačite činjenicu da je proizvodnja ukapljenog naftnog plina skoro dvostruko veća od njegove potrošnje u Hrvatskoj?
– Hrvatska zaista ima u suvišak ukapljenog naftnog plina. No, umjesto da ga maksimalno iskoristimo za razvoj gospodarstva, ono odlazi u izvoz. U HGK djeluje i Zajednica za UNP koja aktivno radi na boljem pozicioniranju i razvoju tržišta s tim plinovitim gorivom, posebice na području primjene u cestovnom prometu gdje se puno više može i treba koristiti taj 100-postotni hrvatski proizvod. Posebice jer UNP od svih alternativnih goriva ima i najbolju infrastrukturu diljem Hrvatske. UNP je ujedno, zajedno s prirodnim plinom, idealno prijelazno rješenje prema niskougljičnom prometu. Tu vidimo prostor za daljnje povećanje potrošnje i razvoj tržišta. Inače, Zajednica za UNP je s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike pripremila prvu Uredbu o kvaliteti UNP-a, što je veliki iskorak i prema dodatnoj zaštiti potrošača i okoliša, europskoj kvaliteti UNP-a i, konačno, boljem uređivanju tržišta UNP-om.
 
Podržavamo Inicijativu triju mora
 
• Koliko se i kako u Komori prati razvoj Inicijative triju mora?
– Hrvatska gospodarska komora prepoznala je ovu inicijativu, kao i Forum u Dubrovniku na kojem je predstavljena, kao izvrsnu priliku za okupljanje predstavnika gospodarske zajednice duž koridora Jadran-Baltik-Crno more. Organizirana je panel rasprava o budućoj suradnji i perspektivama gospodarskih odnosa u regiji, s fokusom na realizaciju projekata iz područja energetike i infrastrukture, digitalizaciju te dualni sustav obrazovanja, odnosno poduzetničko učenje kao ključ za povećanje konkurentnosti tvrtki iz regije na međunarodnom tržištu. Na trećem summitu potpisana je Zajednička izjava o osnivanju mreže gospodarskih komora u okviru Inicijative triju mora, kako bi se tvrtkama mogla omogućiti realizacija strateških projekata u definiranim područjima suradnje. Naime, članice Inicijative pripremile su katalog od 150 projekata u vrijednosti od preko 45 milijardi eura u području prometne, energetske i digitalne infrastrukture od kojih su se neki već počeli realizirati, a većim dijelom se financiraju iz fondova Europske unije. Najveći se dio odnosi na energetiku i ulaganje u nove transportne objekte, ali na listi je i nekoliko projekata digitalizacije sustava i razvoja tehnologija. Što se tiče planiranih projekata u kojima Hrvatska sudjeluje, najviše interesa je polučio LNG terminal na Krku, izgradnja sa svom popratnom infrastrukturom. U listopadu prošle godine HGK je u suradnji s Uredom predsjednice organizirala i forum na temu digitalizacije.
 
• Uoči Božića u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a posebno u Komori Zagreb, moglo se čuti kako više nitko, ili sve ih je manje, govori da je HGK prevladan i da je balast. Otkuda ta promjena?
– Odmah po dolasku na čelo HGK pristupili smo reorganizaciji i povećanju efikasnosti. Dok su drugi pričali o reformama, mi smo ih provodili. Uveli smo nove poslovne procese i smanjili broj zaposlenih. To je bio ogroman uspjeh s obzirom na stanje koje smo zatekli, srozan ugled i instituciju koja nije ispunjavala svoju ulogu, tj. nije bila potpora gospodarstvenicima. Danas si možemo priuštiti da se više ne osvrćemo na taj period.
 
• Treba li sveobuhvatan zakon o komori?
– Hoće li se pojedini aspekti djelovanja komora regulirati kroz jedan jedinstveni zakon ili pojedinačne propise, sasvim je irelevantno dok god ispunjavaju svoju funkciju potpore pojedinoj gospodarskoj grani ili struci.
 
Petar Lovrić, bivši predsjednik HUP-ova udruženja za male i srednje poduzetnike, kaže da imamo četiri oblika poslovanja i 40, 50 strukovnih komora koje nemaju nikakvu koordinaciju. Jedan suvisli zakon napravio bi sinkronizaciju jer strukovne komore često s poduzetništvom nemaju nikakav doticaj, a trebale bi osigurati tržišni nastup. Kako to tumačite?
– Za one koji nisu posvećeni tome da budu kvalitetna potpora hrvatskom gospodarstvu ili određenoj struci u slučaju strukovnih komora, svaki zakon ili propis može ostati mrtvo slovo na papiru.
 
Nastaviti fiskalnu konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija
 
• Kako Komora pomaže razvoju vaše istočne Slavonije?
– Kroz našu mrežu županijskih komora nudimo potporu tvrtkama u svakodnevnom poslovanju. Na strateškoj razini razvoja regije, budući da su četiri najnerazvijenije županije upravo one slavonske, zagovaramo decentralizaciju, agrarnu reformu i dodatne poticaje kroz fondove Europske unije. Iako se određeni problemi najviše odražavaju u Slavoniji, treba imati na umu da je dio simptoma posljedica stanja na nacionalnoj razini pa se na toj razini moraju i riješiti. Tu prije svega mislim na sveobuhvatne demografske mjere.  
 
• Što na gospodarskom planu očekujete u 2019. godini?
– Očekujemo nastavak rasta hrvatskoga gospodarstva, ali i buđenje po pitanju brže provedbe ključnih reformi. Stope rasta su nam nedovoljne da bismo držali korak s konkurencijom. Iznimno je važno da se nastavi fiskalna konsolidacija i stabilizacija javnih financija, što je pridonijelo podizanju kreditnoga rejtinga zemlje. Očekujem i rad na diversifikaciji hrvatskoga gospodarstva. Uz već jak turizam, trebaju nam i druge stabilne branše, jak IT sektor, veća orijentacija na izvoz te više ulaganja u istraživanje i razvoj.
 

Marijan Majstorović

Povezani članci

Marsovci teroriziraju po Međimurju

HF

Jokić nezakonito imenovan voditeljem ERS-a

HF

U Zürichu umrla Melita Schmidlin-Lovrenčić

HF

SLUČAJ BANDIĆ – Vratilo se Fumićevo vrijeme

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...