Hrvatski Fokus
Znanost

Zbunjujuće, nestručno i neodgovarajuće (3)

Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon…, a ne struja, napon

 
 
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
– prijedlog nakon javne rasprave
– MZO, prosinac 2017.
 
Sličan zaključak glede razina usvojenosti vrijedi i za ostale predmetne kurikule. Pridržavanje ovako zamišljenih razina usvojenosti bi iznimno (i administrativno) opteretilo nastavnike, a vrlo je upitno bi li uopće bilo poticajno za učenike. Takva metodologija izrade predmetnih kurikula, koju je nametnula Ekspertna radna skupina, nova je i eksperimentalna, a upitno je ima li je ijedna europska država. Najmanje što je trebalo učiniti s ciljem (maloga) poboljšanja kurikula jest to da su se objedinili ishodi (učenja) i razine usvojenosti. Slijedi samo nekoliko primjera zbunjujućega, nestručnoga i neodgovarajućega načina navođenja odgojno-obrazovnih ishoda (učenja) i razrada ishoda (učenja):
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/01/shema004.gif
odgojno-obrazovni ishodi(učenja)         razrada ishoda(učenja)
 
-određuje dimenzije, masu i gustoću             -uspoređuje dimenzije tijela, uspoređuje
tijela i tvari                                mase tijela
-analizira međudjelovanje tijela            -analizira učinke međudjelovanja,
                                               objašnjava silu težu, težinu
 -interpretira silu trenja                       -konstruira koncept sile trenja,
                                               objašnjava trenje
-analizira uvjete ravnoteže tijela i         -konstruira zakonitost ravnoteže poluge
zakonitost poluge
-analizira utjecaj tlaka                 -konstruira koncept tlaka
-primjenjuje I. Newtonov zakon            – primjenjuje I. Newtonov zakon
-primjenjuje III. Newtonov zakon         – primjenjuje III. Newtonov zakon
-opisuje električno polje                      -objašnjava električnu potencijalnu energiju
 
Koja je (uočljiva, bitna) razlika između navedenih odgojno-obrazovnih ishoda(učenja)        i razrada ishoda (učenja)?
  
Na str. 25. i 46. (te slično i drugdje) napisano je:
Odgojno-obrazovni ishodi(učenja): Analizira termodinamičke procese i sustave.
Razrada ishoda(učenja): Analizira termodinamičke sustave i procese.
Razine usvojenosti: Prepoznaje termodinamičke sustave i procese.
Zar postoji suštinska razlika između tih triju navoda?
 
Autori dokumenta očito vole glagole analizirati, konstruirati, objasniti. Nije jasno kako se može konstruirati koncept tlaka ili objasniti silu težu. Autori vole i imenicu pojam, npr. opisuje pojam tlaka, objašnjava pojam rada, tumači pojam snage. Zar ne može bez imenice pojam? U nastavku slijede primjeri izdvojeni nasumce iz mnoštva bitnih jezičnih i pojmovnih nelogičnosti.
 
Na osnovi velikoga broja primjera iz stručne literature, rječnika hrvatskoga, engleskoga i latinskoga jezika, pravopisa, te dominantnoga mišljenja jezikoslovaca, autori dokumenta Fizika 2017trebali su se pridržavati i sljedećih pravila i preporuka:
–                    hrvatski pridjev treba tvoriti od hrvatske imenice, a ne od engleskoga pridjeva dodavanjem hrvatskoga pridjevnog nastavka; izvedenice iz latinskoga jezika ne treba mijenjati ako su se dugom uporabom prilagodile zakonitostima hrvatskoga jezika
–                    pridjev fizički ima izrazitu prednost pred pridjevom fizikalni
–                    nepotrebno je dodavati jakost ispred naziva fizičkih veličina
–                    naziv pad električnoga napona u suštini je besmislen; treba rabiti nazive razlika električnoga potencijala,električni napon.
 
U dokumentu Fizika 2017pridjev fizički pojavljuje se 289 puta, ali se pojavljuje i nepreporučeni pridjev fizikalni, i to 20 puta. Zanimljivo je da se pridjev fizikalni pojavljuje u svezama fizikalna situacija ifizikalna načela, ali nedosljedno. Sveza fizička situacija pojavljuje se 12 puta a sveza fizikalna situacija 9 puta. Primjerice, na str. 11-12 nalaze se sveze: fizikalna načela, fizička veličina, fizički koncept (razrada ishoda) te fizička situacija (razine usvojenosti); na str. 27: fizikalna načela, fizički koncepti, fizikalna situacija, fizička veličina (razrada ishoda) te fizička situacija, fizički model (razine usvojenosti). Na str. 11-12 u razradi ishoda se navodi: Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina. Što su to primjenjiva fizikalna načela? Što su to različiti prikazi fizičkih veličina?! Zašto realna fizikalna situacija a ne stvarna situacija?
 
Autori dokumenta očito vole imenice situacija, načelo, koncept, kontekst. Evo nekoliko nejasnih/zbunjujućih primjera: Str. 11: Interpretira fizičku situaciju zadanu tekstualno (Što znači tekstualno?). Kreativno rješava zadatke u nepoznatom kontekstu i daje obrazloženja (Kakav je to zadatak u nepoznatom kontekstu?). Str. 13: Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona (Zašto pojava razdvajanja a nerazdvajanje,i toraznoimenih naboja ? Električni napon, a ne napon!). Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje o čemu ovisi jakost elektromagneta (Treba: o čemu ovisi magnetsko polje elektromagneta!). Opisuje… načelo rada kompasa. Opisuje pojavu električne struje s električnom silom (Je li definirana električna sila?). Str. 14: Objašnjava načela rada ampermetra i voltmetra. Čemu nepotrebna riječ načelo? Što znače sljedeći zadatci postavljeni učeniku: Str. 11: Izrađuje pop-pop čamac. Izrađuje balon na topli zrak.  Str. 17: Izrađuje val u boci. Izrađuje fotonaponsku elektranu (Zar i elektranu?).
 
Neki primjeri nelogične uporabe prijedloga:
Str. 15: odbijanje svjetlosti na uglačanim plohama  →treba: odbijanje svjetlosti od glatke plohe
Str. 31: crta i opisuje sliku predmeta nastalog odbijanjem kod ravnog zrcala →treba:crta i opisuje sliku predmeta nastalu odbijanjem svjetlosti od ravnoga zrcala (Zar predmet nastaje odbijanjem od ravnoga zrcala?)
Str. 31, 53: u susjednim stupcima: lom svjetlosti kod divergentne leće;lom svjetlosti kod rastresne leće  →treba: lom svjetlosti u rastresnoj leći
Str. 35 i 57: u susjednim stupcima: energetski spektar, energijska razina →treba: energijski spektar. Energijski se odnosi na energiju, a energetski na energetiku!
Str. 34: analizirainterferencijsku sliku na rešetki  →treba: analizira/opisuje interferencijsku sliku ostvarenu s pomoću optičke rešetke
Str. 46: plinski zakoni  →treba: zakoni za idealni plin; jednadžba stanja plina   →treba: jednadžba stanja idealnoga plina
Str. 53: lom svjetlosti kod sabirne leće  →treba:  lom svjetlosti u sabirnoj leći
Str. 53: nastanak slike kod mikroskopa  →treba: nastanak slike u mikroskopu 
Str. 56: ogib rendgenskih zraka na kristalima  →treba: ogib rendgenskih zraka u kristalu
Str. 67: kod gibanja na kosini →treba: pri gibanju na kosini
Također se za jedinicu brzine, m/s, navodi i metar po sekundi i metar u sekundi; prijedlog: zadržati samo  metar u sekundi.
Str. 15: stvarna i prividna slika; str. 31, 53: realna i virtualna slika →Ako se rabe dva naziva za isti pojam, poželjno je na početku dokumenta navesti oba naziva, a dalje rabiti samo jedan naziv, i to na hrvatskom jeziku.
 
U duhu hrvatskoga jezika nije preporučljivo pisati i govoriti s-t dijagram, v-t dijagram, s-t grafički prikaz, v-t prikaz (izostavljeno: grafički), nego dijagram s-t, dijagram v-t, grafički prikaz s-t, grafički prikaz v-t.  (analogno: ne Zagreb Grad, nego Grad Zagreb)
 
Slijedi još nekoliko primjera stručne nekorektnosti.
Str. 39, 61: istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica
Str. 35, 57: opisuje elektron-val zarobljen u kutiji
Str. 30: povezuje putujući val i širenje energije
Str. 52: povezuje progresivni val i širenje energije
U ta dva primjera navode se dva naziva za istu vrstu vala; energija se ne širi, nego se prenosi!  
Str. 26: objašnjava pojam električnog kapaciteta energije →treba: opisuje električni kapacitet. Što je to:  električni kapacitet energije ?
Zašto relativnost simultanosti a ne relativnost istodobnosti? (str. 59)
Zašto Amperova sila, a ne Ampereova sila? (više puta)
Ne elektromotorni napon ( str. 26, 48, 71), nego električni napon.
Ne hidrostatski tlak (22 puta), nego hidrostatički tlak. Pridjev se tvori od imenice: hidrostatika. Tako bi pridjev hidrostatički bio u skladu s pridjevom elektrostatički (četiri puta), koji se i navodi u Fizici 2017, gdje je pridjev izveden od imenice: elektrostatika.
Ne tehnološki (str. 4), nego tehnologijski, gdje je pridjev izveden od imenice: tehnologija.
Ne Dopplerov učinak (sedam puta), nego Dopplerov efekt.
 
U dokumentu se navodi pojam unutarnja energija (35 puta), ali i unutrašnja energija (3 puta); pridjev unutrašnja treba zamijeniti pridjevom unutarnja. U dokumentu Fizika 2017 nije provedena jasna razlika između unutarnje energije i topline, a isto je bio slučaj i u dokumentu Fizika 2016. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti da se to odnosi na jedan od najvažnijih zakona prirode: Prvi zakon termodinamike. Npr. nestručni su navodi: istražuje pretvorbe mehaničke energije u toplinu (str. 50; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); istražuje pretvorbe električne energije u toplinu (str. 46; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); računa koliko se mehaničke energije pretvorilo u toplinsku energiju (str. 84.; treba: pretvorilo u unutarnju energiju). Potrebno je u cijelom dokumentu dosljedno provesti Prvi zakon termodinamike: unutarnja energija sustava mijenja se ako sustav izmjenjuje toplinu i/ili rad s okolinom. Toplina je energija koja prelazi s jednoga sustava na drugi sustav. Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon…, a ne struja, napon
Zašto su poluvodiči izborni ishod (AC. 3.5.)?    
 
Takvih nelogičnih i nerazumljivih izreka ima i previše pa bi njihovo opsežnije navođenje iziskivalo odviše prostora. Zbog ovakvih nejasnih i nespretnih navoda, naziva, definicija i sl. Fizika je težak predmet, koji učenici ne razumiju.
 
(Svšetak u sljedećem broju)
 

Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus – Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu – Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: spopovic@phy.hr; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.

Povezani članci

Međunarodni dan šuma – 21. ožujka

HF

Svi ćemo biti – kiborzi

HF

Je suis Jezik

HF

Urey-Millerov eksperiment

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...