Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon…, a ne struja, napon…
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
– prijedlog nakon javne rasprave
– MZO, prosinac 2017.
Sličan zaključak glede razinausvojenosti vrijedi i za ostale predmetne kurikule. Pridržavanje ovako zamišljenih razina usvojenosti bi iznimno (i administrativno) opteretilo nastavnike, a vrlo je upitno bi li uopće bilo poticajno za učenike. Takva metodologija izrade predmetnih kurikula, koju je nametnula Ekspertna radna skupina, nova je i eksperimentalna, a upitno je ima li je ijedna europska država. Najmanje što je trebalo učiniti s ciljem (maloga) poboljšanja kurikula jest to da su se objedinili ishodi (učenja) i razine usvojenosti. Slijedi samo nekoliko primjera zbunjujućega, nestručnoga i neodgovarajućega načina navođenja odgojno-obrazovnih ishoda (učenja) i razrada ishoda (učenja):
-određuje dimenzije, masu i gustoću -uspoređuje dimenzije tijela, uspoređuje
tijela i tvari mase tijela
-analizira međudjelovanje tijela -analizira učinke međudjelovanja,
objašnjava silu težu, težinu
-interpretira silu trenja -konstruira koncept sile trenja,
objašnjava trenje
-analizira uvjete ravnoteže tijela i -konstruira zakonitost ravnoteže poluge
zakonitost poluge
-analizira utjecaj tlaka -konstruira koncept tlaka
-primjenjuje I. Newtonov zakon – primjenjuje I. Newtonov zakon
-primjenjuje III. Newtonov zakon – primjenjuje III. Newtonov zakon
-opisuje električno polje -objašnjava električnu potencijalnu energiju
Koja je (uočljiva, bitna) razlika između navedenih odgojno-obrazovnih ishoda(učenja) i razrada ishoda (učenja)?
Na str. 25. i 46. (te slično i drugdje) napisano je:
Odgojno-obrazovni ishodi(učenja): Analizira termodinamičke procese i sustave.
Razrada ishoda(učenja): Analizira termodinamičke sustave i procese.
Razine usvojenosti: Prepoznajetermodinamičke sustave i procese.
Zar postoji suštinska razlika između tih triju navoda?
Autori dokumenta očito vole glagole analizirati, konstruirati, objasniti. Nije jasno kako se može konstruirati koncept tlaka ili objasniti silu težu. Autori vole i imenicu pojam, npr. opisuje pojam tlaka, objašnjava pojam rada, tumači pojam snage. Zar ne može bez imenice pojam? U nastavku slijede primjeri izdvojeni nasumce iz mnoštva bitnih jezičnih i pojmovnih nelogičnosti.
Na osnovi velikoga broja primjera iz stručne literature, rječnika hrvatskoga, engleskoga i latinskoga jezika, pravopisa, te dominantnoga mišljenja jezikoslovaca, autori dokumenta Fizika 2017trebali su se pridržavati i sljedećih pravila i preporuka:
– hrvatski pridjev treba tvoriti od hrvatske imenice, a ne od engleskoga pridjeva dodavanjem hrvatskoga pridjevnog nastavka; izvedenice iz latinskoga jezika ne treba mijenjati ako su se dugom uporabom prilagodile zakonitostima hrvatskoga jezika
– pridjev fizički ima izrazitu prednost pred pridjevom fizikalni
– nepotrebno je dodavati jakost ispred naziva fizičkih veličina
– naziv pad električnoga napona u suštini je besmislen; treba rabiti nazive razlika električnoga potencijala,električni napon.
U dokumentu Fizika 2017pridjev fizički pojavljuje se 289 puta, ali se pojavljuje i nepreporučeni pridjev fizikalni, i to 20 puta. Zanimljivo je da se pridjev fizikalni pojavljuje u svezama fizikalna situacija ifizikalna načela, ali nedosljedno. Sveza fizička situacija pojavljuje se 12 puta a sveza fizikalna situacija 9 puta. Primjerice, na str. 11-12 nalaze se sveze: fizikalna načela, fizička veličina, fizičkikoncept (razrada ishoda) te fizička situacija (razine usvojenosti); na str. 27: fizikalna načela, fizički koncepti, fizikalna situacija, fizička veličina (razrada ishoda) te fizička situacija, fizički model (razine usvojenosti). Na str. 11-12 u razradi ishoda se navodi: Izabire potrebne informacije i primjenjiva fizikalna načela. Kvalitativno zaključuje primjenjujući fizičke koncepte i zakone. Interpretira i primjenjuje različite prikaze fizičkih veličina. Što su to primjenjiva fizikalna načela? Što su to različiti prikazifizičkih veličina?! Zašto realna fizikalna situacija a ne stvarna situacija?
Autori dokumenta očito vole imenice situacija, načelo, koncept, kontekst. Evo nekoliko nejasnih/zbunjujućih primjera: Str. 11: Interpretira fizičku situaciju zadanu tekstualno (Što znači tekstualno?). Kreativno rješava zadatke u nepoznatom kontekstu i daje obrazloženja (Kakav je to zadatak u nepoznatom kontekstu?). Str. 13: Povezuje pojavu razdvajanja električnog naboja s pojavom električne struje i napona (Zašto pojava razdvajanja a nerazdvajanje,i toraznoimenih naboja ? Električni napon, a ne napon!). Objašnjava načelo rada elektromagneta. Opisuje o čemu ovisijakost elektromagneta (Treba: o čemu ovisimagnetsko polje elektromagneta!). Opisuje… načelo rada kompasa.Opisuje pojavu električne struje s električnom silom (Je li definirana električna sila?). Str. 14: Objašnjava načela rada ampermetra i voltmetra. Čemu nepotrebna riječ načelo? Što znače sljedeći zadatci postavljeni učeniku: Str. 11: Izrađuje pop-pop čamac. Izrađuje balon na topli zrak. Str. 17: Izrađuje val u boci. Izrađuje fotonaponsku elektranu (Zar i elektranu?).
Neki primjeri nelogične uporabe prijedloga:
Str. 15: odbijanje svjetlosti na uglačanim plohama →treba: odbijanje svjetlosti od glatke plohe
Str. 31: crta i opisuje sliku predmeta nastalog odbijanjemkod ravnog zrcala →treba:crta i opisuje sliku predmeta nastalu odbijanjem svjetlosti od ravnoga zrcala (Zar predmet nastaje odbijanjem od ravnoga zrcala?)
Str. 31, 53: u susjednim stupcima: lom svjetlosti kod divergentne leće;lom svjetlosti kod rastresne leće →treba: lom svjetlosti u rastresnoj leći
Str. 35 i 57: u susjednim stupcima: energetski spektar, energijska razina →treba: energijski spektar. Energijski se odnosi na energiju, a energetski na energetiku!
Str. 34: analizira…interferencijsku sliku na rešetki →treba: analizira/opisuje interferencijsku sliku ostvarenu s pomoću optičke rešetke
Str. 46: plinski zakoni →treba: zakoni za idealni plin; jednadžba stanja plina →treba: jednadžba stanja idealnoga plina
Str. 53: lom svjetlosti kod sabirne leće →treba: lom svjetlosti u sabirnoj leći
Str. 53: nastanak slike kod mikroskopa →treba: nastanak slike u mikroskopu
Str. 56: ogib rendgenskih zraka na kristalima →treba: ogib rendgenskih zraka u kristalu
Str. 67: kod gibanja na kosini →treba: pri gibanju na kosini
Također se za jedinicu brzine, m/s, navodi i metar po sekundi i metar u sekundi; prijedlog: zadržati samo metar u sekundi.
Str. 15: stvarna i prividna slika; str. 31, 53: realna i virtualna slika →Ako se rabe dva naziva za isti pojam, poželjno je na početku dokumenta navesti oba naziva, a dalje rabiti samo jedan naziv, i to na hrvatskom jeziku.
U duhu hrvatskoga jezika nije preporučljivo pisati i govoriti s-t dijagram, v-t dijagram, s-t grafički prikaz, v-t prikaz (izostavljeno: grafički), nego dijagram s-t, dijagram v-t, grafički prikaz s-t, grafičkiprikaz v-t. (analogno: ne Zagreb Grad, nego Grad Zagreb)
Slijedi još nekoliko primjera stručne nekorektnosti.
Str. 39, 61: istražuje radioaktivni raspad s pomoću kockica
Str. 35, 57: opisuje elektron-val zarobljen u kutiji
Str. 30: povezuje putujući val i širenje energije
Str. 52: povezuje progresivni val i širenje energije
U ta dva primjera navode se dva naziva za istu vrstu vala; energija se ne širi, nego se prenosi!
Str. 26: objašnjava pojam električnog kapaciteta energije →treba: opisuje električni kapacitet. Što je to: električni kapacitet energije ?
Zašto relativnost simultanosti a ne relativnost istodobnosti? (str. 59)
Zašto Amperova sila, a ne Ampereova sila? (više puta)
Ne elektromotorni napon ( str. 26, 48, 71), nego električni napon.
Ne hidrostatski tlak (22 puta), nego hidrostatički tlak. Pridjev se tvori od imenice: hidrostatika. Tako bi pridjev hidrostatički bio u skladu s pridjevom elektrostatički (četiri puta), koji se i navodi u Fizici 2017, gdje je pridjev izveden od imenice: elektrostatika.
Ne tehnološki (str. 4), nego tehnologijski, gdje je pridjev izveden od imenice: tehnologija.
Ne Dopplerov učinak (sedam puta), nego Dopplerov efekt.
U dokumentu se navodi pojam unutarnja energija (35 puta), ali i unutrašnja energija (3 puta); pridjev unutrašnja treba zamijeniti pridjevom unutarnja. U dokumentu Fizika 2017 nije provedena jasna razlika između unutarnjeenergije i topline, a isto je bio slučaj i u dokumentu Fizika 2016. Mislim da nije potrebno posebno naglasiti da se to odnosi na jedan od najvažnijih zakona prirode: Prvi zakon termodinamike. Npr. nestručni su navodi: istražuje pretvorbe mehaničke energije u toplinu (str. 50; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); istražuje pretvorbe električne energije u toplinu (str. 46; ne u toplinu nego u unutarnju energiju); računa koliko semehaničke energije pretvorilo u toplinsku energiju (str. 84.; treba: pretvorilo u unutarnju energiju). Potrebno je u cijelom dokumentu dosljedno provesti Prvi zakon termodinamike: unutarnja energija sustava mijenja se ako sustav izmjenjuje toplinu i/ili rad s okolinom. Toplina je energija koja prelazi s jednoga sustava na drugi sustav. Potrebno je sustavno navoditi: električna struja, električni napon…, a ne struja, napon…
Zašto su poluvodiči izborni ishod (AC. 3.5.)?
Takvih nelogičnih i nerazumljivih izreka ima i previše pa bi njihovo opsežnije navođenje iziskivalo odviše prostora. Zbog ovakvih nejasnih i nespretnih navoda, naziva, definicija i sl. Fizika je težak predmet, koji učenici ne razumiju.
(Svšetak u sljedećem broju)
Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus – Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu – Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: spopovic@phy.hr; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više