Hrvatski Fokus
Gledišta

Građanska inicijativa skupila više od 10 posto

Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i
Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost
Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj
 
Poštovani članovi Odbora,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima  molim Vas da preispitate odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama zatražili smo da nam Ured predsjednika Hrvatskog sabora dostavi ispravu o broju potrebnih potpisa birača za održavanje referenduma s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud nam nije dostavio tražene podatke, a Ured predsjednika Hrvatskog sabora je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/potpisi.jpg
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014., 
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Grubom manipulacijom brojem birača ( vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je trebao potpisati ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!
 
Nemoguće je da je za 118 dana 281 739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4 042 522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević , bivši ministar Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3-747.409 birača za 1330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača trebalo umrijeti nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28.252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269 516 birača. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. U Federaciji BiH su treći puta hrvatima majorizacijom nametnuli kao člana predsjedništva Željka Komšića, a u Hrvatskoj Milorad Pupovac i Furio Radin članove Vlade Andreja Plenkovića. Izborni zakon treba prvo mijenjati u Hrvatskoj i tražiti provedbu odluke Ustavnog Suda BiH za promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 27. prosinca 2018. godine.
 
HDZ i SDSS sklopili novi pakt i zaustavili brisanje lažnih birača? 'Odjavili smo ih 300 tisuća, a oni su im dopustili da se opet prijave!' (Izvor "Narod.hr" 25. svibnja 2017. godine)
Evo iznenađenja: Vlaho Orepić složio se sIvanom Zvonimirom Čičkom! U broj se slažu, ali tu otprilike svako njihovo slaganje i prestaje.
– Točno je ono što u Hrvatskom helsinškom odboru tvrde, iz popisa birača u posljednje tri godine izbrisano je 269.510 osoba, a ne 90.000 kako sam bio izjavio prije dva tjedna – za "Slobodnu Dalmaciju" kaže Orepić, dodajući kako je razlika nastala zbog sporog ažuriranja podataka, pri čemu je on kao ministar unutarnjih poslova mogao baratati samo službenim brojkama. Odakle, pak, Čičku podaci, i to, kako će se ispostaviti, točni podaci, koje u trenutku prve objave nema ni sam ministar, Orepić ne zna, baš kao što, reče, ne zna ni odakle Čičku popis izbrisanih po nacionalnosti (Čičak navodi da je izvor Ministarstvo uprave). No, to, veli, i nije prava tema, prava je tema, naglašava, neprovođenje Zakona o prebivalištu u sprezi HDZ-a i SDSS-a, odnosno Andreja Plenkovića iMilorada Pupovca.
– Čim sam smijenjen, 1. svibnja izdan je usmeni nalog da se u svim policijskim postajama obustavi proces brisanja lažno prijavljenih birača. Također, od 1. svibnja, prema informacijama, ništa se nije činilo da se spriječi ponovno prijavljivanje otprije izbrisanih građana – tvrdi Orepić.
"Mene zanimaju samo činjenice, a prva od njih kaže da je Zakon o prebivalištu donesen u prosincu 2012. godine te da je potom dana godina za prilagodbu te još jedna godina za javnu kampanju kako bi se problem što bezbolnije riješio". Također, bitno je znati da prebivalište označava adresu na kojoj se neka osoba trajno nastanila iz čega onda nastaju i njezina biračka prava – objašnjava Orepić.
Osobno je, kaže, kao ministar samo nastojao provoditi zakon, nikakav drugi motiv nije imao, sve što je želio bilo je svesti biračke popise na stvarno stanje.
– Čim sam počeo raditi, dakle provoditi zakon i ništa drugo, počele su opstrukcije. U Hercegovini su HDZ-ovci lijepili plakate s mojim prekriženim likom, a nakon toga je krenuo i udar iz Pupovčeva SDSS-a jer se među izbrisanima našlo i dosta ljudi srpske nacionalnosti. A o čemu se tu radi najbolje se vidjelo nekidan iz reportaže RTL-a sa Srbima koji čekaju da im se plati to što su došli glasati. S obzirom na sve rečeno, jasno je da ni trenutačni saziv Sabora nema nikakav legitimitet. Analiza podataka o broju birača na dan 13. svibnja slaže se s tvrdnjama bivšeg ministra Vlahe Orepića da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu odnosno reviziju evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( vidi priložene tablice ). Hrvatski sabor treba hitno raspisati referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili upisati u izborno zakonodavstvo bitne zahtjeve građanskih inicijativa  "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" i nakon toga raspisati izbore za Hrvatski sabor.
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godinu. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine.
Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13. svibnja 2018. godine u odnosu na sredinu 2017. godine sigurno smanjio za više od 39 446 koliko se smanjio od sredine 2016. i 2017. godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića danom Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo bi po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istanbulske konvencije.
 
Navedeni su gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika prema popisu 2011. godine kod kojih je trebalo iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 500 ili više birača. Manje birača od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine imaju: Dvor, Glina, Ogulin, Vojnić, Đulovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Kistanje i Borovo zbog brisanja viška birača i smanjenja broja stanovnika.
Na prvim izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine više birača od broja stanovnika imali su u Sisačko-moslavačkoj županiji: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška; u Zadarskoj: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 
Na izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine imali su: Dvor 6 483, Glina 8 981, Vojnić 5 329, Beli Manastir 9 260, Belišće 8 900, Darda 6 306, Kneževi Vinogradi 4 349, Drniš 7 548, Kistanje 3 898, Knin 15 700, Borovo 4 527, Imotski 8 849, Vrgorac 6 232 i Metković 13 723 birača, a dana 13. svibnja 2018. imaju znatno manje, ali većina ostalih općina i gradova imaju i dalje više birača od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Većini općina i gradova smanjio se broj stanovnika i broj punoljetnika od popisa 2011. godine i pa je na sto stanovnika više birača 13. svibnja 2018. godine i veća je razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika.
 
Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine (vidi V. tablicu). Birača srpske nacionalne zajednice je 41 742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3 494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40 103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.
 
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i zastupnika dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina i dijaspore za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne zajednice mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje su im uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa darovali pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne)popularnosti političara?
 
Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16 975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297,  bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1 279, ukrajinska s 1 878, rusinska s 1 936 i njemačka s 2 965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Vrijeme za hrvatski nacionalni pokret

HF

Amerika nikada nije bila saveznik Hrvatske

HF

Pobrkani lončići

HF

Mjerna jedinica ‘boscovich’

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...