Hrvatski Fokus
Znanost

Cijanid i vitamin B12

Niti su proizvodi na tržištu sigurni za zdravlje potrošača, niti farmaceutska industrija radi za njihove interese

 
 
U prošlom broju Hrvatskog fokusa (br. 454. od 8. 2. 2019.) objavljen je tekst o multivitaminskom proizvodu za djecu koji je najpopularniji u SAD-u a naziva se – „Flintstones“ odnosno „Obitelj Kremenko.“ Istraživanje sastava ovog multivitaminskog proizvoda namijenjenog djeci od dvije godine pa nadalje pokazalo je da sastav proizvoda nema ništa s prirodnim sastojcima te da može biti i štetan za zdravlje djece. Autor izvornog teksta Sayer Ji namjerno je 'ispustio' jedan važan vitamin – B12 i to s razlogom. Naime, potrošači su uvjereni kako su proizvodi na tržištu sigurni za njihovo zdravlje te žive u uvjerenju da farmaceutska industrija radi za njihove interese. Gledajući brojne i velike police u supermarketima, drogerijama i dr. svatko primjećuje „poplavu“ proizvoda koji se označavaju kao prirodni i ne sluteći što se krije u ovim lijepo dizajniranim i šarenim bočicama.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/Screen-Shot-2018-12-27-at-4_04_12-PM.png
Vitamin B12 ili kobalamin je esencijalni vitamin, nutritivna tvar neophodna za zdravu u normalnu funkciju organizma u svrhu zaštite DNK i RNK, sudjeluje u opskrbi energijom, štiti stanice mozga i živce, stimulira proizvodnju serotonina, ima ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica / eritrocita, ima značajnu ulogu u funkciji imunog sustava i utječe na dobro raspoloženje. Nadalje, B12 zajedno s folatima (a ne s umjetnom folnom kiselinom) sudjeluje u brojnim fiziološkim procesima organizma, pa tako između ostalog sudjeluje u stvaranju izolacijske mijelinske ovojnice koja okružuje živčane stanice i omogućuje provođenje signala kroz živčani sustav.
Teži nedostatak vitamina kobalamina, B12, očituje se kao perniciozna anemija. Ipak, nedostatak vitamina B12 češće se očituje slijedećim zdravstvenim problemima i tegobama – a na prvom mjestu to su problemi neurološke naravi: obamrlost, trnci, osjećaj žarenja u nogama i sl., drhtavica, slabost mišića, poremećaj spavanja, gubitak pamćenja, Alzheimerova bolest i dr., zatim psihološki problemi – demencija, depresija, opsesivno-kompulzivno ponašanje i dr.    
Vitamin B12 prirodno nalazimo u slijedećim proizvodima: mesu – prvenstveno u crvenom mesu – govedini i junetini, jetri, bubrezima, riblje meso, školjkaši i rakovi, jaja i mliječni proizvodi. Vegetarijanci i vegani koji ne konzumiraju navedene prehrambene proizvode animalnog tj. životinjskog podrijetla imaju visoki rizik od nedostatka vitamina B12.
 
Većina komercijalnih multivitaminskih proizvoda, bez obzira jesu li namijenjeni djeci ili odraslima, sadrže cijanokobalamin koji se navodi kao B12. No, potrebno je istaknuti još jednom da se vitamin B12 naziva kobalamin, a ne cijanokobalamin. Cijanokobalamin izaziva brojne stručne rasprave i često je glavna tema brojnih stručnjaka koji se zalažu za „zdrave“ i argumentirane stručne rasprave. Naime, većina potrošača ne zna da je cijanid u obliku cijanokobalamina sastojak brojnih i različitih multivitaminskih i multivitaminsko-mineralnih proizvoda koji se koriste kao nadopuna prehrani, a često se koristi i kao sintetski tj. umjetni aditiv kojim se obogaćuju određeni prehrambeni proizvodi. Drugim riječima, vitamin B12 na bazi cijanida je najčešći korišteni oblik: u 99 % multivitaminskih proizvoda nalazi se cijanokobalamin koji je kemijska tvar sintetizirana u laboratoriju.
Na sreću, cijanid ima vrlo nizak potencijal za nanošenje štete jer je organski vezan za kobalamin / B12 – tj. sve dok organizam „radi“ ispravno i dok osoba nije preopterećena izloženosti cijanidima i srodnim ksenobiotičkim spojevima koji mogu ometati putove detoksikacije cijanida. Također postoje i genetski utemeljene razlike u sposobnosti pojedinaca za uklanjanje cijanida iz organizma.
Cijanokobalamin se nalazi u velikoj većini komercijalnih vitaminskih preparata budući je relativno jeftin. Unatoč širokoj primjeni, nije idealan oblik vitamina B12 jer se cijanid prvo mora 'ukloniti' iz kobalamina kako bi on mogao izvršiti svoju biološku ulogu u organizmu.
 
Osobe s višim tjelesnim opterećenjem ili većom izloženošću cijanidu kao što su pušači, ili oni koji konzumiraju veće količine manioke, vjerojatno ne će biti sposobni učinkovito provesti detoksikaciju i detoksicirati dodatni cijanid (podrijetlom iz cijanokobalamina).
Stručnjaci dakako postavljaju pitanja o potencijalnoj toksičnosti cijanokobalamina.
 
Časopis „Journal of the Royal Society of Medicine“ objavio je 1992. izvješće u kojem se zalaže za povlačenje cijanokobalamina iz uporabe u vitaminskoj terapiji. Časopis „Blood“ objavio je 1997. studiju koja otkriva da cijanokobalamin „antagonizira vitamin B12 in vitro i uzrokuje staničnu smrt zbog nedostatka metionina“. Naime, od cijanokobalamina mnogo sigurniji su akvakobalamin, hidroksokobalamin i metilkobalamin. Sljedeća činjenica je važna: kada se netko otruje cijanidom, a to se može dogoditi ako osoba udahne dim, tada u hitnoj pomoći unesrećenoj osobi/osobama daju – hidroksokobalamin, oblik vitamina B12 ali bez cijanida, a taj se hidroksokobalamin, vrlo pojednostavljeno rečeno, veže za cijanid te nastaje cijanokobalamin koji je manje toksičan od cijanida i lakše će biti eliminiran iz organizma putem pluća i bubrega.
 
Cijanid koji nije vezan za vitamin izuzetno je toksičan i ubraja se u opasne tvari. Potrebno je svega 6,44 mg po kilogramu, ili 1,61 miligram koji će ubiti 50% štakora prosječne težine od 500 grama nakon što su oralnim putem (gutanjem) unijeli cijanid u organizam. S druge pak strane, granica sigurnosti (definirana kao LD50, letalna doza 50) za cijanokobalamin je prosječno 1000 puta veća.
Vrlo je značajan podatak da je u SAD-u cijanokobalamin uvršten u popis opasnih onečišćivača zraka za koje je poznato ili se opravdano sumnja da uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme („Toxnet“ – baza podataka američke Vlade o toksičnim tvarima).
 
Dvije novije znanstvene studije usporedile su učinke cijanokobalamina i metilkobalamina kod upalne bolesti crijeva (Chronova bolest i ulcerozni kolitis su dva glavna poremećaja upalne bolesti crijeva). Studija je otkrila da cijanokobalamin kao oblik vitamina B12 može pogoršati simptome upale u crijevu jer mijenja sastav mikrobioma crijeva na način da nastala promjena mikrobioma potiče upalu. Ovo je dokazano u uzorcima fecesa životinja  (Zhu X., Xiang S. et al.: „Impact of Cyanocobalamin and Methylcobalamin on Inflammatory Bowel Disease and the Intestinal Microbiota Composition;“ Journal of Agricultural and Food Chemistry, December 20, 2018) kao i u uzorcima fecesa ljudi (Yuanyuan Xu et al.: „Cobalamin (Vitamin B12) Induced a Shift in Microbial Composition and Metabolic Activity in an in vitro Colon Simulation,“ objavio: Frontiers in Microbiology, 2018; 9: 2780).
Na kraju je potrebno istaknuti da lijekovi iz grupe inhibitora protonske pumpe (koriste se u liječenju refluksa) sprječavaju apsorpciju vitamina B12, a priprema hrane u mikrovalnoj pećnici potpuno deaktivira ovaj esencijalni vitamin.
 
Izvor: Sayer Ji: „Why Do Vitamin B12 Supplements Contain Cyanide?“ 21. 12. 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

EU isplanirao “Putovnicu cijepljenja” od 2018. godine

HF

Katastrofa zvana ‘dikamba’

HF

Kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj?

HF

Nepodnošljivost hrane

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...