Ustavni sud ugušio neposrednu demokraciju

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom

 

 

U medijima se godinama raspravlja o nezadovoljstvu hrvatskih građana radom saborskih zastupnika i o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva. Od izbora za predsjednika Republike održanih 25. siječnja 2000. godine skokovitim povećanjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj za preko sto i šezdeset i osam tisuća za samo 22 dana prema broju birača na izborima održanim za Zastupnički dom hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine započela je gruba manipulacija brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom.

Preko 380 tisuća hrvatskih građana je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine potpisalo inicijativu GIUIO da se referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i unesu u Ustav, ali grubom manipulacijom brojem birača Ustavni sud je spriječio Referendum i tom odlukom je ugušio demokraciju te produljio nezakonito odstupanje broja birača u osam od deset izbornih jedinica.

 

Saborska većina Vlade Zorana Milanovića je grubom manipulacijom brojem birača spriječili referendum i istodobno  izglasala promjene Zakona za izbore zastupnika u Hrvatski sabor 13. veljače 2015. godine s jednim preferencijskim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 % glasova od broja glasova koje je lista dobila za uvažavanje preferencijskih glasova pojedinim kandidatima te uvjet za sudjelovanje na izborima listama kandidata  od tisuću i petsto pravovaljanih potpisa potpore birača. Ustavni sud je suprotno preporukama Venecijanske komisije ukinuo uvjet za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača. Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom"?

 

13.1. Radi upućivanja na razlike između registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi se primjer: na posljednjem održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo je upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača.

 

Međutim, od registra birača treba razlikovati popis birača. Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, urbroj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/ rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu") u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke).

 

Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva. Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni? Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema popisu birača. Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas? Stvarno registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze. Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a?  Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-u se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodo ustavni sudci? Podatak u RB-a za dan 22.11. 2013. godine grubo odstupa od stvarnosti!

 

19.2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).

 

U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, (postupno) smanjenje broja birača u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po sili ZoRB-a te Zakona o prebivalištu rezultirat će i postupnim smanjenjem zahtijevanog ustavnog praga od »deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Pri tome nijedan birač (ukupno njih nešto više od 4,5 milijuna) neće biti uskraćen u pravnoj mogućnosti da obavlja radnje u postupku prikupljanja potpisa na području Republike Hrvatske u vezi s konkretnom referendumskom inicijativom odnosno da ostvaruje svoje biračko pravo u postupku odlučivanja na referendumu, kako je to obrazloženo u točkama od 12. do 16. ove odluke.

 

USUD ne uzima u obzir prirodno i migracijsko kretanje stanovništva

 

U II. tablici prikazano je kretanje stanovnika od popisa stanovništva 2001. i  2011. godine te procjena kretanja stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2017. godine. Broj stanovnika i broj punoljetnih stanovnika ( birača )stalno pada. Kako može biti ukupan broj birača Republike Hrvatske stabilan kako tvrdi USUD? Na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao matematičar Arsen bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću i / ili gubitkom državljanstva i  / ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Zar je to moguće gospodo ustavni suci? Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12.2011. godine nije moglo biti 4.095.521 birač s prebivalištem u Hrvatskoj, jer bi se broj birača trebao smanjivati za više od 79.832 birača godišnje do 30.5. 2015. godine. Prema podatku za broj birača 4.12.2011. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je za 608.513 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika ,a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.

 

Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača ( vidi I. i II. tablicu ), a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave profesor Arsen  Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo  4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili niti od Ustavnog suada, ni od Hrvatskog sabora niti od Ministarstva uprave!

 

Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075. Nemoguće je da je za 118 dana  281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1.330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28.252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokažu ministar Lovro Kuščević, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Vlade RH Andrej Pleković i  matematičar Arsen Bauk?

 

Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača ( vidi III. tablicu ). Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.

 

Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Hrvatski državljani bi se složili da bude  dovoljno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 200 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa u trajanju od 35 dana.

 

Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 25 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača ili nakon prikupljenih dvadeset tisuća potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka. Preslagivanje i predizborno koaliranje je omalovažavanje volje birača i većine članova HDZ-a i SDP-a. Unutarstranačka demokracija je preduvjet demokratizacije hrvatskog društva.

 

Kao prvi korak stvaranja "Nove hrvatske paradigme" je referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje tražilo preko 380 tisuća hrvatskih birača 2014. godine. To je 4,5 puta više od broja dobivenih preferencijskih glasova HNS-a s kojom je predsjednik VRH Andrej Plenković presložio saborsku većinu i više od broja članova svih velikih parlamentarnih stranaka zajedno. Izborne jedinice Hrvatski sabor nije promijenio niti ima u planu 2019. godine  iako to Ustavni sud traži od  8. prosinca 2010. godine zbog prevelikog odstupanja broja birača u osam od deset izbornih jedinica, a naročito u IV., IX. i X. izbornoj jedinici. Prema Zakonu o izbornim jedinicama odstupanje broja birača pojedine izborne jedinice ne smije prelaziti ± 5 % od prosječnog broja birača izbornih jedinica. U Hrvatskoj sastav Vlade nameću manjinski zastupnici, a u Bosni i Hercegovini bošnjaci su majorizacijom nametnuli predstavnika u predsjedništvu. Hrvatski narod je obespravljen zbog loše politike HDZ-a odnosno diktature Plenkovićeve interesne zajednice uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa. Od 2012. godine imaju moj prijedlog 3, 5 ili šest izbornih jedinica s dvokružnim mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 60 zastupnika dvokružnim razmjernim izbornim sustavom i 42 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.