Hrvatski Fokus
Religija

Proces trajne i složene mijene lika Marije iz Magdale

Predstavljena knjiga „Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice“

 
 
Kao 38. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga s. Jadranke Rebeke Anić i Irene Sever Globan „Marija Magdalena: Od Isusove učenice do filmske bludnice“ koja je u srijedu, 20. veljače 2019. predstavljena u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Uz autorice ovu teološko-kulturnu analizu predstavili su doc. dr. sc. fra Domagoj Runje i mr. sc. Blažena Radas.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/MarMag_fi.jpg
Nijedan biblijski lik – uključujući Judu, možda čak i Isusa – nije u ljudskoj mašti, legendama, književnosti, likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti dobio tako živopisan i bizaran život kao Marija Magdalena. Novozavjetni lik Marije iz Magdale prošao je proces promjene od Isusove učenice, svjedokinje uskrsnih događaja i prve navjestiteljice uskrsnuća, apostolice apostola, preko lika raskajane i obraćene grešnice do Isusove ljubavnice ili supruge. Svi ti pomaci u prikazu njezina lika zrcale teme pojedinih crkveno-društvenih konteksta i stoga su zanimljivi i onda kada se udaljuju od novozavjetnih izvora.
 
U knjizi „Marija Magdalena: od Isusove učenice do filmske bludnice“ analiziran je a proces trajne i složene mijene lika Marije iz Magdale tijekom duge povijesti njegova tumačenja kao i složenost interdisciplinarnih istraživanja koja nisu ograničena samo na njezin lik i ulogu već obuhvaćaju i analizu radova o toj svetici. Ovom se knjigom hrvatskoj javnosti prvi put predstavljaju istraživanja o Mariji iz Magdale iz područja novozavjetne egzegeze, patristike i legenda te se ujedno donosi prva sustavna analiza uopće lika Marije iz Magdale u filmskoj umjetnosti.
 
Knjiga je podijeljena u dva dijela kojima prethodi uvod u kojem su predstavljena istraživanja o Mariji Magdaleni u različitim znanstvenim disciplinama i glavne prekretnice u tim istraživanjima. Prvi dio knjige naslovljen je Marija iz Magdale — od Novoga zavjeta do legendi i sadrži pet poglavlja. U prvom se poglavlju raspravlja o tzv. the Magdalene Question, odnosno, o identitetu Marije iz Magdale: radi li se o novozavjetnom ženskom liku koji nosi to ime ili se pod tim imenom spaja više različitih novozavjetnih ženskih likova? U drugom poglavlju analizira se lik i uloga Marije iz Magdale na temelju kanonskih novozavjetnih tekstova: Evanđelju po Marku, Mateju, Luki, Ivanu, Djelima apostolskim i 1 Kor 15, 3-8. Posebna pozornost posvećena je pitanju koliko se na temelju prikaza njezina lika može saznati o položaju žena u ranim kršćanskim zajednicama. Na primjeru Marije iz Magdale prikazana je i suvremena rasprava o ženama kao Isusovim učenicama i apostolicama. Pitanje položaja žena u ranom kršćanstvu i strategije kojima ih se postupno izmještalo iz središta Isusova pokreta i iz aktivnih uloga vodstva i naviještanja, vid su pod kojim se analizira uloga Marije iz Magdale u apokrifnim tekstovima te u tekstovima ranokršćanskih crkvenih otaca i pisaca (treće i četvrto poglavlje). U petom se poglavlju analiziraju legende o Mariji iz Magdale nastale na kršćanskom Zapadu i Istoku i njihove razlike. U cijelom prvom dijelu knjige posebna pozornost posvećena je preobrazbama njezina lika i uloga te uzročno-posljedničnim vezama tih preobrazba s promjenama uloga žena u kršćanskim zajednicama.
 
U drugom dijelu knjige analizira se lik Marije Magdalene u filmskoj umjetnosti od njenih početaka do danas. Analizira se tko je i kako je Marija Magdalena portretirana na filmu, u kojim se ulogama pojavljuje, kako izgleda i transformira se, u kakvom odnosu stoji s drugim likovima (posebno s Isusom s kojim najčešće dolazi u tandemu). Također, raspravlja se podržava li njezin prikaz patrijarhalnu stereotipnu reprezentaciju žene u umjetnosti kao one koja se veže uz seksualnost i grešnost s obzirom na to da se Hollywood, i općenito filmska industrija, smatraju bedemom tradicionalno muških vrijednosti i patrijarhalnog svjetonazora.
 
Cjelokupno istraživanje upućuje na važnost ne samo analize lika i uloge Marije iz Magdale već i analize diskursa, odnosno, mehanizama i ciljeva kojima se uspostavlja i ozakonjuje neki diskurs dok se drugi potiskuju ili zabranjuju. To vrijedi kako za (katoličku) crkvenu tradiciju koja time utječe na položaj žena u crkvenim zajednicama tako i za popularnu kulturu koja preko lika Marije Magdalene rješava neka intelektualna, emotivna i egzistencijalna pitanja ili izražava nezadovoljstvo službenim učenjem Katoličke Crkve o tijelu, seksualnosti ili celibatu. Naime, Marija Magdalena koja je tijekom povijesti pretvorena u lik trajnih preobrazba privlačna je i u suvremeno doba koje više naginje trajnim promjenama nego stalnim, fiksiranim identitetima. Problem je međutim što i te suvremene mijene njezinog lika uglavnom nastavljaju tradiciju koja se temelji na stapanju više novozavjetnih ženskih likova u jedan lik Marije Magdalene koji pogoduje rodnim stereotipima i ne stavlja u pitanje patrijarhalne strukture i odnose.
 
Cilj ove knjige je potaknuti veće uvažavanje suvremenih teoloških istraživanja u filmskoj i drugim granama umjetnosti. To je i razlog zašto su dva dijela knjige koja mogu funkcionirati kao zasebne, nezavisne cjeline, namjerno stavljene u jedan, zajednički, dijaloški okviri. Jadranka Rebeka Anić doktorirala je na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Kao znanstvena savjetnica radi u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split. Predavala je na Sveučilištu u Sarajevu u sklopu predmeta Religija i rod magistarskog programa Religijskih studija i na Rodnim studijima. Kao vanjska suradnica predavala je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Autorica je niza radova s područja feminističke teologije i triju knjiga: Više od zadanoga. Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeću (2003.),
 
Žene u Crkvi i društvu (2010.) i Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i različita razumijevanja u Crkvi (2011.). Koautorica je triju priručnika I suurednica nekoliko međunarodnih I domaćih zbornika. Sudjelovala je na nekoliko međunarodnih i domaćih projekata te vodila dva projekta Franjevačkog instituta za kulturu mira. Članica je triju međunarodnih i dviju domaćih udruga. Članica je upravnog odbora Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) i dopredsjednica Hrvatske sekcije ESWTR-a. Područje interesa: teološka antropologija, feministička teologija, pastoralna teologija.
 
Irena Sever Globan diplomirala je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te diplomirala i doktorirala komunikologiju na Papinskom Sveučilištu Salesiana u Rimu. Zaposlena je kao docentica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu gdje predaje predmete iz područja filmske umjetnosti, teorije medija i interpersonalne komunikacije. Predmete iz područja medijske i filmske kulture, vizualne komunikacije, televizijskih serija i televizijske produkcije predavala je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Objavila je više znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima, a teme kojima se uglavnom bavi u svom istraživačkom radu tiču se rodne reprezentacije u medijima, filma i televizijskog dramskog programa. Članica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR) te Hrvatske udruge za logoterapiju (LOGOS). Već dugi niz godina vodi tribine filmova kršćanske tematike u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Vrijeme dolaska Mesije je započelo

HF

Svjetski rat

HF

Crkva je ugrožena

HF

Tko su to sedevakantisti?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...