Hrvatski Fokus
Aktualno

Otvoreni 15. Dani kršćanske kulture

Ljepota prisutna u svim kulturama, posebno u našoj kršćanskoj i potrebno ju je vrjednovati

 
 
U palači Milesi u Splitu u subotu 6. travnja svečano su otvoreni 15. „Dani kršćanske kulture“, međunarodna manifestacija pokrenuta 2005. u organizaciji nakladničke kuća Verbum. I ove godine u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku bogat kulturni i duhovni program obilježava jedanaest dana manifestacije kojoj je cilj promicanje i ukazivanje na ona djela, autore i događaje na kojima je izgrađena europska kultura i na čijim temeljima stoji i hrvatska kulturna baština.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/04/dani-krscanske-kulture.png
Višednevnim događanjima u obliku izložbi, predstava, koncerata, tribina, projekcija filmova i predstavljanja različitih projekata cilj je s jedne strane, ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo i pokazati zašto se europska kultura u svojoj najdubljoj matrici može nazvati kršćanskom te uputiti na djela i osobe bez kojih je ona nezamisliva. S druge strane, manifestacija želi otvoriti prostor suvremenim autorima, onima koji osluškuju vrijeme u kojemu živimo i koji na različitim područjima kulturnog i umjetničkog djelovanja stvaraju nadahnuti kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti.
Manifestaciju je otvorio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji se tom prigodomprisjetio misli starog filozofa koji je, govoreći o razlici između čovjeka i životinje, ustvrdio kako je životinja zatvorena u oceanu vremena, a čovjek je jedino stvorenje koje može izdići glavu iznad te površine i horizonta vala te vidjeti nebo i zvijezde. Na tom je tragu i Mahatma Gandhi uočio tri životna prostora i u njima različite načine postojanja: ribe u moru šute, životinje se na kopnu oglašavaju, a ptice u zraku pjevaju. Čovjek, pak, sve te tri dimenzije obuhvaća i nadilazi, otvarajući se pritom prema svome Početku i u tome procesu otvaranja čovjek otkriva ljepotu. „Ta je ljepota prisutna u svim kulturama, posebno u našoj kršćanskoj i potrebno ju je vrjednovati.
 
„Istina je da se hranimo kruhom, ali čovjek živi i od ljepote“ kazao je nadbiskup Barišić čestitajući organizatoru na ustrajnosti i entuzijazmu o kojem svjedoči još jedna godina bogata programskim sadržajima. „Neka svima nama Dani kršćanske kulture pomognu da budemo umjetnici na svoj način, jer stvoreni smo na sliku Božju i u nama je ugrađen talent umjetnika. Vrijeme Korizme prigoda je da obnovimo tu sliku u sebi“, zaključio je nadbiskup i podsjetio da je za sve sadržaje u sklopu manifestacije ulaz slobodan, zbog čega Dane kršćanske kulture možemo shvatiti kao zajednički dar svima nama.
 
Nakon otvaranja manifestacije uslijedilo je otvaranje Salona suvremene kršćanske likovnosti 'Ivo Dulčić' kojeg je otvorio dr. sc. Branko Matulić prorektor za kulturu Sveučilišta u Splitu i kustos izložbe. U svojem je govoru istaknuo kako je Hegel rekao da „umjetnost mora odbaciti sve ono što je svjetovno, sve ono što je ljudsko i približiti se onome što je istinito, to jest Bogu. U svakom od izloženih djela, kazao je Matulić, nazire se dio te istine, jer je svaki od umjetnika na svoj način zahvatio u njezin zdenac.
U sklopu Salona suvremene kršćanske likovnosti Ivo Dulčić dodjeljuje se i Velika nagrada Salona koja je ove godine, prema izboru Umjetničkog vijeća Salona čiji su sastav činili: dr.sc. Branka Matulić, akademska kiparica Dijana Sesartić i akademski slikar Stjepan Ivanišević, pripala akademskom kiparu Kuzmi Kovačiću sa reljefom „Na hrvatskom žalu – konac VI. stoljeća“.
 
„Nazivamo se društvom znanja koje je sve otkrilo i kojemu su sve tajne poznate, tragamo za bozonom, a nismo se suočili s notornom činjenicom da je na hrvatski žal doplovila istina križa. S olujom velikog petka, nakon tri dana tišine, drvo spasenja je zaplovilo mediteranskim morskim strujama i neprimjetno doplutalo na hrvatski žal. Pobornici društva znanja reći će da to tada nije bio hrvatski žal. Kuzma Kovačić to vrlo dobro zna – zna da ono što je doplutalo na žal ne vrednuje nikoga ni po krvnim zrncima, ni po boji kože, ni po vjeri, ni po rasi, ni po spolu, već prvenstveno po vjeri, ufanju i ljubavi. A kad to prihvatiš kao istinu, onda je taj žal svačiji, pa i hrvatski, a prvenstveno Kristov. Smaragdni preljev jadranskog hrvatskog mora, titraj vala na suncu i odbljesak pokojeg oblutka u kojemu se ogleda simbolika mora oplakanog, ali i suza oplakivanog križa, dovoljan su razlog da zavoliš sve ljude, sva žala, sva mora, a ponajviše svoje hrvatsko“, stoji u obrazloženju dodjele nagrade koje je pročitala kustosica Salona Dijana Sesartić i potom dodala kako je Kuzma Kovačić velik umjetnik i kipar koji je mnogo napravio i za budućnost hrvatskoga kiparstva i kršćanske kulture.
„Moje se kiparstvo rodilo iz vjere. U njemu živi, o njemu svjedoči, u njemu se nastanilo i do samoga likovnog jezika. U tome nastojim već pola stoljeća i sretan sam što mi umjetnici možemo svojom vjerom dati doprinos umjetnosti“, rekao je.
 
U okviru Dana kršćanske kulture dodjeljuje se i nagrada Andrija Buvina za doprinos kršćanskoj kulturi onoj osobi ili ustanovi koja je dala najzapaženiji doprinos razvoju kršćanske kulture, odnosno zastupanju kršćanskih vrijednosti u kulturno-javnom životu. Ovogodišnja dobitnica nagrade „Andrija Buvina“, koja se dodjeljuje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, je utemeljiteljica Laudato TV-a Ksenija Abramović.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Umro Stjepan Bačić

HF

Martine Bačiću, branite HNV radije od politike Tomislava Žigmanova

HF

Godišnja međunarodna konferencija CEEMAN

HF

Hrvatski Svjetski Sabor – Program narodnih zastupnika

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...