Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Društvo nadraslo je samo sebe

Godišnja skupština Hrvatsko-češkog društva

 
 
Hrvatsko-češko društvo održalo je 16. travnja svoju godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika udruge po peti put izabran Marijan Lipovac. S 35 dobivenih glasova nazočnih članova na skupštini, on je uvjerljivo pobijedio svog protukandidata Tigrana Ilića koji je dobio jedan glas. Za potpredsjednika je ponovno izabran Miroslav Křepela, a za članove Predsjedništva Ivan Havelka, Radoslav Kavan i Ivanka Stahuljak. U Nadzorni odbor tajnim su glasanjem izabrane Lada Crnobori, Grozdana Dosegović i Barbara Vujanović, a za zamjenika člana izabran je Marijan Orct.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/04/zan_68_1-scaled.jpg
Na skupštini je prihvaćeno izvješće o radu u razdoblju od travnja 2018. Kako je podnoseći izvješće istaknuo Marijan Lipovac, iza Hrvatsko-češkog društva je niz uspjeha kad je posrijedi količina provedenih aktivnosti, njihova kvaliteta, društvena relevantnost i medijski interes. Zajedno s Muzejima Ivana Meštrovića Hrvatsko-češko društvo objavilo je knjigu Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, a s Češkom besedom Zagrebačke županije knjigu Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Objavljen je i jedan broj glasila Susreti, na rekordnih 108 stranica. Povodom 180. godišnjice rođenja Augusta Šenoe, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u Pragu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast i organizirano četverodnevno putovanje autobusom u Češku. Na poticaj HČD-a u Pragu je imenovana Ulica Stjepana Radića, uoči 90. godišnjice njegove smrti. Ciklusom predavanja i tribina zajedno s Češkom besedom Zagreb Hrvatsko-češko društvo obilježilo je stotu godišnjicu češke neovisnosti, a tribinama u Koprivnici i Rijeci o vezama Miroslava Krleže s Česima i 125. godišnjicu Krležina rođenja. Obilježena je i 50. godišnjica smrti Jana Palacha, kao i 90. rođendan Milana Kundere. Hrvatsko-češko društvo bilo je suorganizator izložbe fotografija Zorana Filipovića Od Theresienstadta do Terezína; 1918.-2018. u Muzeju Mimara u Zagrebu. U suorganizaciji Hrvatsko-češkog društva u Hrvatskoj je gostovao češki pjesnik Petr Hruška. Napokon je obnovljen rad Gospodarske sekcije Hrvatsko-češkog društva s ciljem promicanja hrvatsko-čeških veza na području gospodarstva. Društvo bilježi uspjehe u suradnji s institucijama češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i s češkim Veleposlanstvom u Zagrebu i hrvatskim Veleposlanstvom u Pragu. Aktivno je i u virtualnoj sferi pa Facebook stranica HČD-a ima 1760 pratitelja (250 više nego u travnju 2018.). Od travnja 2018. do travnja 2019. u HČD se učlanilo 11 novih članova te ih danas ima 120.
 
Članovi Hrvatsko-češkog društva u raspravi su izrazili zadovoljstvo i ponos ostvarenim uspjesima. „Ovdje je zaorana snažna kulturološka brazda između dva naroda i dvije kulture. Ona pokazuje naše zajedništvo koje nije od jučer, to je stara tradicija. Sve vrijedne akcije Hrvatsko-češkog društva pokazale su da sami sebe nedovoljno poznajemo i podigle specifičnu težinu kulturnih vrijednosti, dakle tog kulturološkog mosta između dva naroda i dviju zemalja. Ovo Društvo je zahvaljujući prije svega dobrom vodstvu nadraslo samo sebe i postalo jedna sjajna vrijednost koja dosad na takav način, u takvom obimu i s takvom ozbiljnošću nije postojala. Sa Susretima, izdavačkom djelatnošću, podizanjem spomen-ploča kojima se obilježavaju hrvatski tragovi u Češkoj i češki u Hrvatskoj svi zajedno smo otvorili jednu stranicu i svi možemo biti ponosni što smo članovi HČD-a“, istaknuo je prof. dr. Tihomil Maštrović, ugledni književni povjesničar i kroatolog.
 
„Rad Hrvatsko-češkog društva dokaz je da se dobre stvari mogu raditi još bolje“, kazao je Juraj Bahnik, ujedno i predsjednik Češke besede Zagreb i potpredsjednik Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Marija Valek, potpredsjednica Saveza, rekla je da je kvaliteta rada HČD-a prepoznata i u Hrvatskoj i izvan nje. „Želim i nadalje ovakve prekrasne rezultate, da i dalje pronosimo dobar glas i češkog i hrvatskog naroda“, dodala je Marija Valek.
 
Skupština je usvojila i vrlo ambiciozan i sadržajan plan rada HČD-a u predstojećem razdoblju. Zajedno s izdavačkom kućom Disput planira se skoro izdavanje knjige Razgovori s Masarykom Karela Čapeka, u prijevodu Dubravke Sesar, uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. U planu je i obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog organizacijom ciklusa koncerata njegovih skladbi skladanih na češke tekstove i postavljanjem spomen-ploče u Pragu, 200. godišnjice rođenja Josipa Filipovića, 160. godišnjice rođenja Vjenceslava Novaka, 600. godišnjice početka husitskih ratova i 30. godišnjice Baršunaste revolucije, a u 2020. i obilježavanje 100. godišnjice rođenja Josipa Matušeka, 200. godišnjice rođenja Božene Nĕmcove, 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jiříja Podĕbradskog, 400. godišnjice bitke na Bijeloj gori, 350. godišnjice smrti Jana Amosa Komenskog i 110. godišnjice tramvaja u Dubrovniku za koji su bili zaslužni Česi. Hrvatsko-češko društvo u srpnju će sudjelovati u Festivalu Miroslav Krleža koji će biti posvećen Krležinim vezama s Česima, a planirane aktivnosti su i izdavanje novog broja glasila Susreti, izdavanje češkog izdanja knjige Češka kroz ključanicu Dubravka Dosegovića, organiziranje izložbe fotografija Tonyja Hnojčika, pokretanje manifestacije ili nagrade posvećene Dušanu Karpatskom, nastavak aktivnosti u vezi imenovanja Ulice Václava Havela u Zagrebu, podnošenje inicijative za imenovanje Ulice Ive Vojnovića i Ulice Milutina Cihlara Nehajeva u Zagrebu te za postavljanje spomen-ploče violinistu Franji Krežmi. Kako bi se u HČD privuklo više mladih, u planu je i pokretanje kvizova posvećenih Češkoj i hrvatsko-češkim vezama.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

Vrjednija im jedna od 53 osobe

HF

Odanost državi je obveza!

HF

Popis poznatih talijanskih Hrvata

HF

Nestalo 100.000 Srba, ‘postali’ Hrvati

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...