“Ovce koje piju more”

Izložba fotografija Stanka Ferića povezala plavu i zelenu Hrvatsku

 

 

Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje (SINKO) iz Virovitice i Zbor turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva 12. svibnja u okviru projekta Fra-Ma-Fu festival u gostima, priredili su na agroturističkom gospodarstvu Pustare Višnjica sjajnu izložbu fotografija, autora novinara i publiciste Stanka Ferića. Izložba „Ovce koje piju more“ priča je nastala  na Kornatima prije tridesetak godina, kada je Ferić pišući o malobrojnim stanovnicima arhipelaga svojim footoaparatom ovjekovječio neke trenutke njihove svakodnevice.

Čudesne fotografije vezane uz priče o Kornatima i njihovim stanovnicima, objedinio je i prikazao na izložbi pod nazivom "Ovce koje piju more", ali tu je zapravo riječ o novinarskom istraživanju, lutanjima i čuđenjima i na kraju velikom prijateljstvu, kazao je Ferić, istaknuvši da naravno ovce ne piju more niti na Kornatima, već se napajaju u lokvicama kišnice i žive od rose, no život ljudi – Kornatara toliko je osebujan da može biti nepresušno vrelo inspiracije i današnjim putnicima, a osobito putopiscima i fotografima poput njega.

 

– Na Kornatima koji broje ukupno 150 otoka i otočića živi 31 stanovnik, ali bez obzira jesu li Kornatari ugostitelji, pčelari i ovčari… oni su ljudi kao i svi mi ostali, imaju svoj mjesni odbor, svoj jezik, iako im u osobnoj karti umjesto ulice piše Kornatski kanal br… Kornati su u privatnom vlasništvu pretežito Murterana, koji tamo imaju svoje maslinike ili stada …,rekao je Ferić. Izložba je podsjetnik na trenutke kada je i sam autor pišući o životu Kornatara iskusio kako je to raditi poslove u poljima, masliniku ili pri žigosanju ovaca i slično.

 

Stanko Ferić je rođen u Starim Mikanovcima, općina Vinkovci, do 1986. godine živio je i radio kao novinar, javni i kulturni djelatnik u Slavonskom Brodu, a od 1986. godine živi i radi u Šibeniku. Profesionalni novinar od 1976. godine, publicist od 1979. godine Radio je kao profesionalni novinar „Večernjeg lista“, „Jutarnjeg lista“, „Vjesnika“, „Poleta“, „Slobodne Dalmacije“ te kao dopisnik i suradnik brojnih časopisa i revija: „Arena“, „Studio“, „Nautika“, „Playboy“, „Vikend“, „Hrvatski zemljopis“, „Orka“, „Hrvatska arhitektura“ itd. Dužnost šefa dopisništva „Večernjeg lista“ u Šibenik preuzima 1987. godine. Na toj je dužnosti bio 1998. godine kada preuzima dužnost dopisništva „Jutarnjeg lista“, iste godine osniva prvi samostalni obrt za izdavačku djelatnost, opskrbu medija vijestima, informacijama i fotografijama u Dalmaciji.
 

Od 2008. godine kao medijski poduzetnik pokretač je i urednik časopisa za odgoj, obrazovanje, kulturu, zaštitu baštine i promicanje šibenskih zavičajnih vrijednosti Šibenik.hr / Volim Šibenik koji od početka 2015. godine izlazi pod imenom „Volim Šibenik“ Autor je turističkih edicija: „Murterski otočni brevijar, vodič po Kornatima i Nacionalnom parku Kornati“, Murter 1999., „Rijeka Krka i Nacionalni park Krka“, Šibenik, 2000., „U slast! gastronomsko-turistički vodič Šibensko – kninske županije“, Šibenik 2000. te projekta, „Šibenski takuin & šibenski bagatin suvenirski novac“, Šibenik 2013. i 2014. godine.

 

Priča o Kornatarima

 

Izložba "Ovce koje piju more" ujedno je prema zamisli Gorana Gazdeka, direktora FraMaFu festivala, bila i okosnica povezivanja zelene i plave Hrvatske, pa su ovom prigodom u goste Slatinjanina došli Murterani. Osim kušanja specijaliteta jedne i druge kuhinje odigrani su i sportski susreti pa čak i malonogometna utakmica, a Goran Gazdek o događanju kaže:

– Novinarska priča o Kornatima bila je dobra prigoda da u jedinstvenom ambijentu tipične slavonske pustare koja je pretvorena u prvorazrednu destinaciju kontinentalnog turizma spojimo plavo i zeleno – Općinu Murter, Grad Slatinu i Općinu Sopje – potaknemo ih na suradnju, razmjenu ideja, kulturnih, folklornih, gastronomskih i gospodarskih dobara. Izložba je tako prerasla u cjelodnevno multimedijalno događanje namijenio široj publici – lokalnom stanovništvu, gostima i posjetiteljima Pustare Višnjica. Ciljana grupa su stanovnici Virovitičko-podravske županije (Višnjica je omiljeno izletište, nalazi se na pola puta između Virovitice i Slatine, dva najveća grada u županiji), Slavonije, Podravine i Mađarske kojoj destinacija gravitira, gostima koje ovdje iz Zagreba na jednodnevni izlet ili vikend dovode turističke agencije i članovi Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

 

Ovom su prigodom najavljeni gospodarski potencijali te gastronomska i turistička ponuda Općine Murter-Kornati, Grada Slatine, Općine Sopje i Pustare Višnjica te Nacionalnog parka Kornati. U kulturno-zabavnom programu nastupila je Klapa Murter i folklorno društvo iz Sopja, a nastupio je i mandolinski sastav iz Murtera, odigrana je malonogometna utakmica ekipa iz Slatine i Murtera, a nastupile su i ritmičarke. Predstavljeni su autohtoni proizvodi obje regije, od janjetine s Murtera do vina, piva, sireva, maslina, suvenira i svega onoga što možemo smatrati turističkom potrošnjom, a cilj događanja je očuvanja lika i djela Franje Martina Fuisa poznatog putopisca, koji bi trebao biti poticaj novinarima da na zanimljiv i atraktivan način pišu o turističkim odredištima, povezivanju kontinentalnih i jadranskih destinacija u svrhu suradnje i zajedničkog nastupa na turističkom tržištu te promociji turističke ponude dviju županija.

 

Povezivanja Murtera i Slatine

 

Povezivanje Murtera i Slatine trebalo bi ići i korak dalje, pa su Denis Ostrošić, gradonačelnik Slatine i Toni Turčinov, načelnik Općine Murter najavili i potpisivanje povelje o prijateljstvu i bratimljenju. jer obojica kažu da to i ima smisla. Osim uzajamnih turističkih posjeta što u ljetnom razdoblju zanima osobito Murterane, Slatini je zanimljivo i povezivanja na području gospodarstva kroz plasman poljoprivrednih i drugih proizvoda na to turističko područje. Naravno, stanovništvu obje destinacije takvo međusobno povezivanje bit će višestruko korisno, a najkorisnije je umrežavanje i stjecanje novih prijateljstava te povezivanja na planu kulture, sporta i rekreacije i eno-gastronomije.U programu manifestacije bilo je i odmjeravanje u starim sportovima (gosti iz Murtera i Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“), a goste je pozdravio svojim pjesmama i kolima i KUD Podravac iz Sopja. Nakon žetvenog doručka u pastuharni Pustare održan je kulturno-umjetnički program nagrađenih učenika na ovogodišnjem LIDRANU te Mandolinskog sastava i klape iz Murtera.

 

Gastronomsko sljubljivanje „plave i zelene Hrvatske“ teklo je ovim redom. Posluženi su Brudet iz murterske teče smutnje – riba i Sopjanski bošpor (crveni i bijeli) za što se pobrinula Udruga sportske rekreacije KUD-a Podravac i tri generacije obitelji Šantak koji su svjetski prvaci u pripremanju ovog regionalnog gastronomskog specijaliteta. Za desert poslužene su „poderane gaće“, nakon čega je uslijedilo sljubljivanje vina i sira. Na degustaciji će biti poslužena vina vinarije Stari podrum, vlasnika Ivana Halasa, uz kuhane sireve lokalne sirane Benkom, vlasnice Silvane Šimunović. Sir i vino sljubila je Ivana Nemet, enologinja PP Orahovica. Chardonnay 2018 – Kuhani dimljeni sir, Graševina 2018 – Kuhani sir slani, Pinot sivi 2018 – Kuhani sir s vlascem, Pinot crni – Kuhani sir s čili papričicama i Cabernet sauvignon – Kuhani sir s češnjakom.

 

Obrt Benkom posluje od 1996. godine, a od 2012. fokusiraju se na uzgoj muznih krava te proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Danas svojim kupcima nude široku paletu proizvoda: svježe mlijeko, svježi sir i vrhnje, maslac, jogurt, voćni jogurt, sirutku i voćnu sirutku te nekoliko vrsta kuhanih sireva (slani, dimljeni, s vlascem, sa češnjakom ili čili papričicama). Svoje proizvode dovoze kupcima na kućni prag, a prodaju i na sajmovima. Želja vlasnice je daljnji razvoj proizvodnje, povećanje broja muznih krava te proširenje palete proizvoda tvrdim i polutvrdim sirevima.

 

Vinarija Stari podrum, vlasnik Ivan Halas

 

U vinariji „Stari podrum“, vlasnika Ivana Halasa, proizvode se i prodaju autohtona vina slatinskog vinogorja. U ponudi vinarije su vina sorte: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, frankovka i pinot. Vinarija datira još od 1864. godine kada je knez Schaumburg Lippe pokrenuo proizvodnju pjenušavog vina od sorte kadarka i upravo je to bila prva tvornica pjenušca na hrvatskom tlu. Da priča o prvom hrvatskom pjenušcu ne ostane zaboravljena, gospodin Halas i danas, u istom podrumu, od sorte Chardonnay, prema tradicionalnoj recepturi proizvodi pjenušac „Slatinski biser“. Ove godine proširuju paletu pjenušaca na pet sorti. Vinarija „Stari podrum“ za svoje kupce nudi i uslugu flaširanja personalizirane boce.

 

Sandrini kolači, vlasnica Sandra Jadek

 

Slatinska „kraljica kolača“ Sandra Jadek, promovirala je praline i macarone. Poznata je kao „hrvatska kraljica kolača“ jer ove je godine, na tri izdanja Hrvatskog kupa, osvojila je i tri prva mjesta. Reprezentativka je Hrvatske, a na Svjetskom kupu osvojila je broncu. Sandra svojim slasticama zaslađuje brojne domjenke, svadbe, krizme i krstitke kako u našoj županiji, tako sve više i diljem Hrvatske. Također, nerijetko njezini kolači upotpune i stolove izvan granica naše države. Neke od svojih recepata podijelila je u kuharici „Slatko putovanje Virovitičko-podravskom županijom“ koju je pripremila sa Sanjom Mijac, food blogericom.

 

Praline „Frajla Antoš“

 

Praline „Frajle Antoš“ proizvod su Školske zadruge Slatina SŠ Marka Marulića. Čokoladne praline, zdrava slastica bez aditiva, načinjene od džema Othello, domaćih keksa i autohtonog likerskog vina, proizvod je koji istinski predstavlja naš grad. Taj slatinski suvenir, osmišljen je i proizveden u čast mladoj Slatinčanki Jelki Antoš koja je odbila sva udvaranja i svoj život posvetila crkvi sv. Josipa sagrađenoj 1913. godine. Za svoja dobročinstva odlikovana je papinskim odlikovanjem. Praline se pakiraju u porculanske šalice na kojoj se, rukom oslikana, nalazi Frajla Antoš. Svaki slikopis je drugačiji. Danas su praline nezaobilazan slatki zalogaj raznih izložbi,
sajmova i manifestacija.

 

I na kraju da predstavimo i Agro turističko imanje Višnjica, gdje nas je ljubazno dočekala Ksenija Plantak, vlasnica i upoznala s djelatnošću. Imanje je smješteno u pitomoj ravnici između obronaka Papuka i Drave. Odlikuje ga bogata ruralna baština, uređeno u skladu s tradicijom nekadašnjih naselja bezemljaša, tzv. „pusta“. Predstavlja jedinstven primjer obnove gospodarske baštine prošlih stoljeća u Slavoniji. Hotel Pustara Višnjica *** obgrljen je nizom starih primjeraka parkovnog drveća, jablana, kestenova, dudova, te nekoliko korala za konje i pregonskim pašnjacima na 200-tinjak hektara za stoku. Gosti mogu timariti konje, jahati, raditi u štali, hraniti jelene, biciklirati obilježenim ciklo – turističkim putovima, voziti se kočijom, vrtlariti u tematskom vrtu, pohađati gastronomsku, slikarsku i mnoge druge radionice, obilaziti tematske putove. Godine 2011. osvojila je prestižnu nagradu Europske komisije EDEN (European Destinations of Excellence) – Europska destinacija izvrsnosti, koja promovira umrežavanje, regionalnu raznolikost, kvalitetu sadržaja i usluga, te nastoji izbalansirati vremenske i destinacijske turističke tokove.

 

Fra-Ma-Fu Festival

 

Festival je pokrenut 2015. godine u Virovitici, rodnom mjestu Franje Martina Fuisa, novinara koji je djelovao tridesetih godina prošlog stoljeća, a potpisivao se pseudonimom Fra Ma Fu. Bavio se novinarstvom, književnošću, filmom, kazalištem i stripom. Bio je pilot, obožavao je avione. Na reporterske zadatke putovao je biciklom, tako je obišao cijelu Hrvatsku. Multimedijalni festival na ulice i trgove donosi atraktivne programe, izložbe, promocije knjiga i stripova, projekcije filmova recentnih hrvatskih i inozemnih autora. Cilj je očuvanje reportaže kao vrste koja je sve manje zastupljena u medijima. Prva četiri festivala održana su u Virovitici, Višnjici, Slatini i Pitomači, Fažani i na Brijunima, a ove će godine biti održan u Daruvaru. Prošle je godine u okviru festivala organizirano 35 događanja koja su okupila 200 sudionika iz 13 zemalja od kojih 120 novinara. Godine 2015. Europska federacija turističkih novinara nagradila ga je priznanjem Povelja F.E.S.T za izvornost.

 

Anđelka Felja