Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača
Opća skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku je 20. prosinca 2017. na inicijativu Slovenije i Pčelarskog saveza Slovenije usvojila rezoluciju kojom je 20. svibnja proglašen Svjetskim danom pčela. Glavni cilj Svjetskog dana pčela je podizanje javne svijesti o zaštiti i važnosti pčela i drugih oprašivača. Prošle 2018. godine prvi puta je obilježen Svjetski dan pčela i tom prigodom i Hrvatski fokus je objavio tekst: „Svjetski dan pčela – 20. svibnja: Svatko može pridonijeti boljitku pčela i korisnih oprašivača.“
Broj stanovnika na Zemlji neprekidno se povećava – stoga trebamo sve više hrane koja mora biti raznolika, uravnotežena i dobre kvalitete radi osiguranja opće dobrobiti i zdravlja ljudske populacije na globalnoj razini. Oprašivanje je neophodna i besplatna usluga kukaca oprašivača koju nam pruža priroda. Oko četiri petine (4/5) divljih i poljoprivrednih biljaka ovisi o oprašivanju kukaca. To ne utječe samo na količinu nego i na kvalitetu usjeva odnosno plodova. Na cvjetovima koji su bolje oprašeni razvijaju se ljepši i hranjiviji plodovi. Jedna trećina naše ukupne hrane ovisna je o kukcima oprašivačima, dok se neki vitamini dobivaju u plodovima koji su ovisni o oprašivanju. Bez oprašivača bilo bi manje hrane, manje raznolikosti i hrana bi bila skuplja. Mi najčešće uopće nismo ni svijesni o golemom značenju kukaca oprašivača – osobito divljih.
Naime, osim pčela postoje i brojni drugi divlji oprašivači kao što su divlje pčele, bumbari, solitarne pčele, osolike muhe i drugi korisni kukci. Divlji oprašivači učinkovitiji su i doprinose povećanju proizvodnje hrane – osobito tamo gdje ima i medonosnih pčela.
Bumbari (rod: Bombus; poznato je više od 250 vrsta bumbara) kao oprašivači aktivni su i u lošim vremenskim uvjetima, kod niskih temperatura, za vrijeme kišnog razdoblja i jakog vjetra – a to su najčešći vremenski uvjeti u vrijeme cvjetanja većine voćaka. Za vrijeme trajanja lošeg vremena, bumbari mogu biti jedini aktivni oprašivači. Upravo su oni jako učinkoviti. Bumbari su vrlo brzi „radnici“ i mogu u istom vremenskom razdoblju oprašiti četiri puta više cvjetova nego pčele te po cvijetu skupiti dvostruko više peluda. Kada cvjetove oprašuju, bumbari ih ujedno i snažno protresu što povećava učinkovitost oprašivanja – ovaj način oprašivanja od iznimne je važnosti za određene biljke, npr za rajčice i borovnicu. Tako na primjer pčele moraju petnaest puta posjetiti cvjetove jagoda kako bi ih oprašile, dok bumbari trebaju samo pet „posjeta.“ Bumbari su ujedno i najbolji prirodni oprašivači u zatvorenim staklenicima.
Osolike muhe (pršilice ili lebdjelice) jesu kukci iz porodice Syrphidae te se smatraju najboljim letačima među svim kukcima. Naziv su dobile po izgledu na ose, a „lebdjelice“ po tome što mogu svojim snažnim krilima dugo treperiti na jednom mjestu u zraku. Odrasle osolike muhe važni su kukci oprašivači, dok su njihove ličinke korisne jer se hrane lisnim ušima.
Solitarne pčele ili pčele samice su neumorni oprašivači visoke učinkovitosti. One naime, prenose pelud na svojim trbusima pa je njihov kontakt tj. dodir sa cvjetovima mnogo bolji nego kod medonosnih pčela i bumbara, koji pelud prenose na svojim stražnjim nogama. Budući pelud nije adhezivan, tj. prianjajući, solitarne pčele mnogo više peluda „istresu“ na cvjetove koje oprašuju što dodatno povećava učinkovitost oprašivanja. Jedna solitarna pčela obavi posao kao stotine medonosnih pčela.
Dakako, medonosne pčele ili pčele medarice (lat. Apis mellifera) također su učinkoviti oprašivači koji imaju svoje određene prednosti. One se mogu vrlo lako držati i u svrhu proizvodnje pčelinjih proizvoda: meda, propolisa, peluda, matične mliječi, voska i pčelinjeg toksina. Nadalje, medonosne pčele dobro i uspješno prezimljuju i proljeće dočekaju u velikom broju. Međutim, njihov glavni nedostatak je (pre)osjetljivost na loše vremenske uvjete. Medonosne pčele također ne oprašuju brojne biljne vrste iz dva razloga: ili ih one ne privlače ili to ne mogu zbog oblika cvijeta. Isto tako je moguće da medonosne pčele više i bolje traže obilnu pašu na cvjetovima bilja nego na voćkama. Stoga za sigurno i učinkovito oprašivanje trebamo jednako i medonosne pčele i divlje oprašivače. Svi oprašivači imaju određene prednosti i nijedan od njih ne može oprašiti sve. Upravo to je od ključnog značaja za bioraznolikost. Svaka vrsta kukaca oprašivača važan je i neophodan sastavni dio u toj cjelini.
Raznolikost oprašivača u Sloveniji još uvijek je relativno velika, ali već se primjećuje opadanje, tj. smanjenje raznolikosti. „Uz brzo djelovanje, Slovenija ima potencijal postati modelom održivog upravljanja oprašivačima za stabilnu proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti,“ izjavio je dr. Bevk na kraju stručnog izlaganja, odnosno savjetovanja o divljim oprašivačima koje je održano u Ljubljani 23. studenog 2018. pod nazivom: „Raznolikost oprašivača za pouzdanu proizvodnju hrane.“ Svjetski dan pčela obilježit će se dakako i diljem Lijepe Naše u organizaciji lokalnih Pčelarskih društava i/ili udruga te Hrvatskog pčelarskog saveza i drugih mjerodavnih institucija.
Izvor: doc. dr. sc. Danilo Bevk, slovenski Nacionalni inštitut za biologiju: „Pestrost opraševalcev za zanesljivo pridelavo hrane“ (www.worldbeeday.org)
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više