Svjetski dan mlijeka – 1. lipnja

Mlijeko je izvrstan izvor mnogih neophodnih i zdravih nutrijenata

Svake godine 1. lipnja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan mlijeka. Obilježavanje Svjetskog dana mlijeka potaknula je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa ciljem podizanja javne svijesti o važnosti mlijeka kao globalne hrane. Svjetski dan mlijeka prvi puta obilježen je 2001. godine.

Mlijeko se oduvijek smatra značajnom hranom koja ima osobit značaj za zdravlje zbog visokog sadržaja hranjivih tvari. Mlijeko je prva hrana, prvi izvor energije za svakog sisavca, uključujući dakako i novorođeno dijete jer je to prva hrana koju mladi sisavac može probaviti. Svjetski dan mlijeka svake godine obilježava se u više od osamdeset država diljem svijeta na svim kontinentima s namjerom podizanja svijesti o važnosti i svim pozitivnim zdravstvenim aspektima i prehrambenim vrijednostima prirodnog mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i o gospodarskom značenju proizvodnje mlijeka na globalnoj razini. U obilježavanje Svjetskog dana mlijeka uključena je i Međunarodna mljekarska federacija (International Dairy Federation, IDF) koja također pokreće brojne javne aktivnosti u kojima je mlijeko u samom središtu pažnje, daje snažnu promociju mlijeka i mliječnih proizvoda kao značajnih izvora hranjivih tvari za zdravu i uravnoteženu prehranu čovjeka.

Mlijeko je izvrstan izvor mnogih neophodnih i zdravih nutrijenata kao što su kalcij, magnezij, riboflavin/B2, vitamini A i D, folati, proteini/ bjelančevine, zdrave masnoće itd. Nadalje, mlijeko svakom organizmu osigurava trenutno dostupnu energiju budući da sadrži visokokvalitetne bjelančevine – uključujući esencijalne i ne-esencijalne aminokiseline i masne kiseline. Mlijeko je prirodni izvor kalcija koji je neophodan za zdrave i snažne kosti te bogat bjelančevinama koje su bitne za zdravu muskulaturu odnosno za zdrave mišiće. Konzumiranje mlijeka utječe i na zdravlje kože i daje joj svjež, mladenački izgled. Vitamin B12 sprječava gubitak elastičnosti kože dok vitamin A sudjeluje u obnavljanju stanica kože.

Od davnina mlijeko je glavna prehrana mnogih ljudi, a zdravstvene dobrobiti svježeg, domaćeg mlijeka također su dobro poznate zbog njegove visoke hranjive vrijednosti. Bjelančevine u mlijeku su jedinstvene i ne nalazimo ih nigdje drugdje osim u samom mlijeku. Mlijeko je zdrava hrana i može biti korisno dan započeti s čašom mlijeka. No, većina stručnjaka preporučuje i čašu toplog mlijeka „za laku noć,“ tj. prije spavanja. Konzumiranje čaše toplog mlijeka prije spavanja može vam pomoći da se opustite i bolje spavate nakon napornog radnog dana. Stručnjaci savjetuju popiti čašu toplog mlijeka 2 do 3 sata prije spavanja. Isto tako ne preporučuju piti mlijeko u većim količinama prije spavanja jer to može imati negativan učinak na probavni sustav. Dokazano je da čaša toplog mlijeka prije spavanja poboljšava kvalitetu sna. Naime, mlijeko sadrži triptofan (esencijalna aminokiselina) i bioaktivne peptide koji imaju pozitivan učinak na san. Čaša toplog mlijeka prije spavanja pomaže mnogim ljudima koji imaju problema sa spavanjem zbog stresa jer će im osigurati opuštanje i 8-satni san.

Štoviše, pijenje toplog mlijeka prije spavanja može značajno utjecati na vaš sljedeći dan jer ćete se probuditi odmoreni, puni energije i revitalizirani. A to vam svakako može pomoći da ostanete aktivni i raspoloženi tijekom cijelog dana, poručuju indijski stručnjaci. Mlijeko smanjuje stres i zato je dobro popiti ga prije spavanja. Naime, mlijeko sadrži bjelančevine koje mogu imati umirujući utjecaj na tijelo, snižavaju krvni tlak, opuštaju mišiće i snižavaju razinu kortizola – hormona kojeg tijelo oslobađa pod stresom. Nadalje, utvrđeno je da prirodne mliječne bjelančevine mogu utjecati i na receptore u mozgu čime pomažu u kontroli stresa i tjeskobe (anksioznosti). Pozitivan zdravstveni učinak kod prehlade i gripe ima toplo mlijeko uz dodatak kurkume što također možete popiti prije spavanja. Mlijeko i kurkuma zajedno imaju antioksidativna i antibakterijska svojstva. Kurkuma, lat. Curcuma longa, biljka je iz porodice đumbirovki (lat. Zingiberaceae) izuzetno je ljekovita začinska biljka čija ljekovita svojstva su poznata već više od 5000 godina. Glavni aktivni sastojak kurkume je kurkumin koji je poznat po vrlo snažnim antioksidativnim, protuupalnim i antibakterijskim svojstvima.   

Nadalje, med i mlijeko smatraju se čarobnom mješavinom koja ima različite poželjne zdravstvene dobrobiti za organizam. Mlijeko s medom možete također popiti prije spavanja i tako podržati zdravu probavu. Naime, mlijeko u kombinaciji s medom djeluje kao prebiotik koji ima pozitivan učinak na rast dobrih, korisnih crijevnih bakterija koje pomažu ukloniti loše i štetne bakterije koje uzrokuju bolesti u crijevima. Konzumiranje čaše hladnog mlijeka (ne izravno iz hladnjaka već sobne temperature) može trenutno pomoći u olakšanju tegoba uzrokovanih suvišnom kiselinom u želucu, a može također pomoći i kod uobičajenih i čestih problema kao što su opstipacija odn. zatvor i nadutost. Mliječna kiselina u mlijeku pomaže i u neutralizaciji nastajanja kiseline u crijevu. Štoviše, visok sadržaj kalcija u mlijeku može apsorbirati suvišnu kiselinu u želucu i tako uspješno smanjiti simptome uzrokovane suvišnom kiselinom.

Prema podatcima koje objavljuje FAO ('Gateway to dairy production and products') oko 150 milijuna poljoprivrednih domaćinstava diljem svijeta bavi se proizvodnjom mlijeka. Posljednja tri desetljeća svjetska proizvodnja mlijeka porasla je gotovo za 58 posto: s 522 milijuna tona 1987. na 828 milijuna tona 2017. godine. Najveću proizvodnju mlijeka u posljednja tri desetljeća bilježi Azija: 1986. proizvodnja mlijeka bila je 93 milijuna tona dok je 2016. proizvodnja mlijeka iznosila 317 milijuna tona; to znači da je proizvodnja mlijeka u Aziji u navedenom razdoblju porasla za 241 posto. Najveći svjetski proizvođač mlijeka je – Indija (21 posto od ukupne globalne proizvodnje mlijeka), a slijede SAD, Kina, Pakistan i Brazil. Kina, međutim, ima ujedno i najveći deficit mlijeka, a slijede Italija, Ruska Federacija, Meksiko, Alžir i Indonezija. Najveće viškove i zalihe mlijeka ima Novi Zeland, zatim SAD, Njemačka, Francuska, Irska i Australija. Globalno, najviše se proizvodi kravlje mlijeko – 83 posto od ukupne proizvodnje mlijeka, a slijedi mlijeko bivola 14 posto, kozje 2 posto, ovčje 1 posto i mlijeko deva 0,3 posto.

I za kraj jedna zanimljivost: čaša s 250 mililitara kravljeg mlijeka djetetu u dobi između 5 i 6 godina osigurava 48 posto potreba organizma za bjelančevinama, oko 9 posto kalorija i važnih mikronutrijenata. A odraslima osigurava prirodni izvor kalcija, magnezija, selena, riboflavina/B2 koji je ujedno i snažan antioksidans, te vitamine B12 i B5.      

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.