Kako pomoći mladima i sebi

Poljska: država gdje Keynes susreće Isusa

 

 

Poslovni svijet nipošto nije impresioniran konzervativno obojenim socijalnim programima poljske vladajuće stranke PiS. Ali kod isključenog mikrofona će i ekonomisti priznati da u toj mješavini „možda ima nečeg“.

Jaroslaw Kaczynski

 

I pred ove izbore za Europski parlament, čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslaw Kaczynski je na velika zvona vješao program dječjeg doplatka „500+" predstavljenog 2016., ali i druge mjere koje bi trebale povećati potrošnju. I umirovljenici će dobiti „trinaestu mirovinu" ove godine, a svi mlađi od 26 godina su izuzeti od plaćanja poreza na dobit. „500+" je oblik države potpore gdje svi roditelji dobivaju 500 zlota (oko 115 €) za svako dijete. Obitelji s niskim prihodima će tu potporu dobiti već nakon rođenja prvog djeteta, oni sa nešto višim tek kad i drugi mališan stigne u obitelj.

 

„Čovjek s praznim džepovima nije slobodan čovjek", poručuje Kaczynski na skupovima. To je njegov način govora, nešto između kvazi-biblijske propovjedi i profanog interesa građana.

 

Socijalizam i u kapitalizmu

 

Brian Porter-Szucs, autor knjige „Kad nacionalizam počinje mrziti" ipak ne vjeruje kako je Kaczynski sad odjednom postao komunistom. Ali i dodaje: „Mnogi (u Poljskoj) žele državu u kojoj bi ostala socijalistička težnja socijalnom jedinstvu, kulturnoj homogenosti i nacionalizmu, samo što je protkan vjerskim i katoličkim rječnikom, a ne ljevičarskim." Katolička vjera je za Kaczynskog bitni dio njegovog dugoročnog plana preoblikovanja poljske države i društva u kojoj se spaja konzervativna, vjerska retorika s Keynesovim naukom obuzdavanja kapitalizma za kojeg se i tamo misli kako je otišao predaleko. „Htjeli mi to ili ne, neki od najodvažnijih novih socijalnih inicijativa dolaze od najmanje liberalnih vlada Europe", kaže Mitchell A. Orenstein, profesor ruskog i istočnoeuropskih političkih sustava na Sveučilištu Pennsylvania. „Populistička desnica tjera retoriku i politiku socijalnih demokracija u službu autoritativnih nacionalizma."

Poljski premijer Mateusz Morawiecki najavljuje kako će ovi dodatni prihodi građana povećati i ukupnu godišnju potrošnju u zemlji za 30 do 40 milijardi zlota (7 do 9,3 milijardi €). Ekonomisti procjenjuju kako će i troškovi takvih socijalnih mjera biti oko 9 milijardi eura.

 

Preskupa socijalna skrb

 

Poljski ogranak ING banke je izračunao kako će to biti vrlo skupo: već oko 4,2 milijarde eura ove godine i negdje oko 9 milijardi eura slijedeće godine. To znači čitavih 0,8 % BDP-a Poljske u 2019. i već 1,7 % BDP-a 2020. „To je preko onoga što smo očekivali", rekao nam je glavni ekonomist te banke Rafal Benecki. Vladajuća stranka u Poljskoj pak tvrdi kako si ta zemlja to može i priuštiti. Gospodarstvo Poljske je 2018. bilježilo rast od 5 %, državni deficit je postigao rekord i bio samo 0,5 %. Kad je PiS došao na vlast, stopa nezaposlenosti je bila 7%, sad je samo 3,7 %. Ali ekonomist Benecki kritizira što se državna potrošnja sve više svodi na takvu socijalnu pomoć: „Ne sviđa nam se što praktično tri četvrtine izdataka odlazi na socijalne mjere. To je politički učinkovito, ali osigurava tek kratkotrajni uzlet BDP-a i ne rješava nikakve strukturalne probleme. Ali kratkoročno gledavši, poljski proračun nije ugrožen i već je pokriveno 52 % državne potrebe za pozajmicama. Ali Benecki misli da će to biti malo teže već slijedeće godine.

 

A što je sa školama i bolnicama?

 

Tomasz Kasprowicz, ekonomist zakade Res Publica u Varšavi misli kako su upravo ovi novčani pokloni dijelu stanovništva zapravo kapitulacija ove vlade Poljske doista stvoriti pravu i dobru državnu zdravstvenu skrb, obrazovanje, infrastrukturu i provesti druge socijalne mjere. „Oni uopće ne znaju kako da to učine. Umjesto toga, dijele novac ljudima u nadi da će se onda oni snaći sa tim problemima. Ali taj novac koji se dijeli nije dovoljan za privatne klinike, privatne škole i dugoročno zbrinjavanje u starosti."

 

Prazna učionica u Varšavi – štrajk učitelja u Poljskoj

 

Povrh toga i u Poljskoj se naveliko diskutira o činjenici kako su roditelji koji primaju tu potporu „500+" mnogo češće nezaposleni nego što je to državni prosjek. To su i službene poljske statistike: od 723.000 obitelji koji primaju tu potporu ih je nezaposleno 30,3 %. Štoviše: oko 350.000 do 400.000 nezaposlena roditelja koji primaju tu državnu pomoć onda uopće više niti ne traže radno mjesto.

Kritičari ističu kako je problem i ta granica niskog primanja kad će se dobiti potpora već za prvo dijete: ona jest veoma niska, ali neki roditelji onda odluče uopće niti ne raditi kako bi primali tu pomoć. „U nekim domaćinstvima odluka naći posao može dovesti do povećanja prihoda od samo 15%. Jer tako se onda gube i socijalne povlastice, a onda treba i plaćati porez", objašnjava nam Marcin Lipka iz Cinkciarz.pl.

 

Nagrađivanje nerada?

 

Nagrađivanje nerada je ozbiljna optužba i ovoj poljskoj vladi tako da je i Ministarstvo obitelji, rada i socijalne skrbi službeno priopćilo kako „nema osnova" tvrdnji kako je program potpore roditeljima doveo i do većeg broja radno neaktivnih članova obitelji. „Tu su i drugi razlozi kao što je skrb o djetetu ili starijoj osobi, loši uvjeti rada ili neučinkovit javni prijevoz i koji bi mogli biti podjednako važni", piše Ministarstvo. Poljska je ionako daleko od granice koju je EU propisao za državni deficit od 3 %, ali neki ekonomisti misle kako bi ga ovim mjerama ipak mogla i premašiti. Isto tako misle, ako se većina novca troši na socijalnu potporu, da ga onda neće biti za nužno potrebne veće izdatke u javnom sektoru. Jer kritike kako je Poljska ovim novčanim poklonima zapravo priznala poraz doista učiniti nešto u socijalnoj skrbi imaju osnova: 2017. i 2018. su diljem Poljske štrajkali liječnici i medicinsko osoblje, nezadovoljni plaćama i brigom za njihova radna mjesta. Ove godine štrajkaju učitelji, prvi put u posljednjih 25 godina. Oni odlučno traže povišicu od 30%, na što vlada u Varšavi odgovara kako si to „ne može priuštiti".

 

Aplauz iz – SAD-a

 

I Orban po poljskom modelu – ustupci siromašnim biračima koji biraju desne populiste. Američki profesor politologije Orenstein podsjeća kako autoritativni nacionalisti kao što su Kaczynski u Poljskoj ili Orban u Mađarskoj dobivaju podršku birača ne samo napadima na migrante, nego i „vođenjem ekonomske politike koja odgovara siromašnim i nižem srednjem staležu. On konstatira kako je Poljska doista zabilježila veći natalitet nakon što je 2015. najavljen program potpore „500+" i gdje se onda roditeljima čini kako će biti novaca platiti djeci pribor za školu, odjeću i zdravstvenu skrb. „Ti programi se kritiziraju kao previše skupi, ali deficit Poljske je pao, a ne narastao. Prije bi se moglo reći kako su te mjere potakle gospodarski rast i dramatično smanjile siromaštvo djece i povećale broj đaka u školama", misli američki profesor. „Čini se da se stvara novi politički poredak u Europi i to takav koji će vjerojatno napustiti tradicionalnu političku podjelu na ljevicu i desnicu."

 

https://www.dw.com/hr/poljska-dr%C5%BEava-gdje-keynes-susre%C4%87e-isusa/a-48970108