Hrvatski Fokus
Društvo

Otvoren Muzej na otvorenom u Betini

Tradicijski drveni brodovi danas imaju drukčiju namjenu od one za koju su građeni

 
 
U Betini je u subotu 8. lipnja 2019. godine svečano otvoren jedinstveni Muzej na otvorenom, kojim se u postav Muzeja betinske drvene brodogradnje na neinvazivan, diskretan način uključuje cijeli Trg na moru i Mul, zajedno s 50 brodova koji na najbolji način u svom prirodnom ambijentu svjedoče o vrsnoj tehnici tradicijske drvene brodogradnje, ali i o načinu održavanja, njihovoj višestrukoj namjeni, o jedrenju i tradicijskim materijalima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/06/275.jpg
Interes za zaštitom tradicijskih brodova posljednjih desetljeća je prisutan u cijeloj Europi. Osim samih brodova, štiti se prostor u kojem su na vezu, ljudi koji se njima koriste te građevine vezane uz lokalnu pomorsku baštinu. Niz je primjera lučkih privezišta koja u prvom planu imaju tradicijske brodove. Oni predstavljaju baštinu i identitet područja kojim plove, te time postaju važan kulturni sadržaj. Imaju važnu ulogu i u turizmu. Veća lučka područja uz obalu, posebice ona napuštena ili devastirana, s ostatcima tehničkih pogona često su nelijep prizor. Potrebni su kompleksni projekti da se takvi prostori obnove i prezentiraju na dobar način, da ne djeluju agresivno u prostoru, a da sačuvaju svoj izvoran oblik. Lučki gradovi i naselja obiluju industrijskom arhitekturom, a broj poznatih dobrih primjera obnove i revitalizacije je poprilično malen. Proces preobrazbe nekadašnjeg lučkog područja u funkcionalnu jedinicu mora biti dobro promišljen, a da se sačuva identitet.
 
Tradicijski drveni brodovi danas imaju drukčiju namjenu od one za koju su građeni. Osim nekih koji i dalje služe za obavljanje primarnih djelatnosti, većina njih se koristi u edukacijske svrhe, za promidžbu, turizam ili za razonodu. Zbog zahtjevnosti održavanja drvenog broda stari vlasnici ih se odriču, a novi to postaju isključivo iz ljubavi prema tradicijskoj gradnji. Održavati drveni brod zahtijeva vremena i novčanih sredstava. U primjerima dobre prakse može se vidjeti da pojedine države štite i subvencioniraju tradicijsku brodogradnju, posjedovanje tradicijskih plovila, korištenje istih u privredne svrhe, osiguravaju besplatan vez i potiču prenošenje znanja o brodogradnji i pomorskim vještinama.
Istaknuvši zadovoljstvo nastojanjima i naporima koja se ulažu u očuvanje i promociju Umijeća gradnje kao nematerijalne kulturne baštine, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da su za sve uspjehe jednako tako zaslužni i brodograditelji, kalafati, koji svoja znanja i vještine nesebično prenose mlađim generacijama. Ministrica je kao najvrjednije nematerijalno dobro istaknula prisutnu snažnu vezu lokalne zajednice s brodograditeljima i vlasnicima brodova što  potvrđuje i sam naziv ove komunikacije između lučice i Muzeja koja nosi naziv 'Staza brodograditelja'.
U njoj je mjesto našlo 40 imena betinske brodogradnje. Imena preostalih brodograditelja nalaze se na vanjskoj strani muzejskih zidova. Kao dio Muzeja na otvorenom neposredno uz lučicu je 2016. godine izrađen i postavljen spomenik brodograditeljima, rad akademskog kipara Roberta Jozića.
 
Muzealizacijom glavnog mjesnog trga i upravljanjem mjesnom lučicom Muzej betinske drvene brodogradnje se dodatno pojačala komunikacija i suradnja s brodograditeljima i vlasnicima brodova, koji su ujedno najzahvalniji volonteri u svim muzejskim aktivnostima. Brodovi imaju svoju poziciju u lučici analogno reprezentativnosti, izvornosti gradnje, održavanosti, o jedrenju i poštivanju tradicijskih materijala i elemenata u opremanju. U lučici u dijelu pod koncesijom Muzeja betinske drvene brodogradnje mjesto veza dobiva brod, a ne vlasnik. Pravo veza odlučuje stručni savjetodavni odbor izabran od strane Muzeja. Odbor se sastaje najmanje jedan put godišnje i radi reviziju brodova, ocjenjuje njihovo stanje, razmatra nove zahtjeve i odlučuje o budućem razmještaju.
Na području lučice postavljene su četiri informativne table, jedan trostrani totem i 50 registarskih brojeva koji označavaju pozicije pojedinih brodova. Svaki brod je dobio jednu pokretnu tablu – muzejsku legendu koja je istaknuta na pramcu, s povijesnim podatcima i tehničkim karakteristikama.
 
Značajne nagrade koje je muzej osvojio u svom četverogodišnjem radu, od kojih i ona posljednja, ovogodišnja Nagrada europske baštine/Europe Nostre za postignuća na području edukacije, usavršavanja i podizanja svijesti ostat će trajno zabilježena kao pozitivan primjer muzejske prakse.
Otvaranje muzeja održalo se u okviru međunarodnog Foruma pomorske baštine Mediterana kojeg organizira Udruženje pomorskih muzeja Mediterana (Association of Mediterranean Maritime Museums – AMMM). Naime, Muzej betinske drvene brodogradnje bio je domaćin ovogodišnjeg jubilarnog 25. foruma kojem su se pridružili i članovi europske organizacije za zaštitu maritimne kulturne baštine European Maritime Heritage – EMH. Teme koje su se obrađivale odnosile su se na zaštitu i očuvanje baštinskih luka i popularizaciju tradicijskih sadržaja u priobalnim područjima kroz organizaciju različitih aktivnosti, regata na jedra ili vesla, degustacija ili uprizorenja narodnih običaja. Forumu je prisustvovao velik broj stručnjaka iz vodećih europskih muzeja, strukovnih organizacija i udruženja.
 
Sudionici foruma govorili su o važnosti umrežavanja srodnih organizacija koje djeluju na polju očuvanja pomorske baštine te kako prebroditi izazove i probleme s kojima se susreću u radu. Naglasak je bio na zaštiti drvenih brodova, prostora u kojem se oni nalaze i ljudi koji njima upravljaju. U primjerima dobre prakse prezentirani su primjeri pojedinih država koje skrbe i subvencioniraju svoju tradicijsku brodogradnju, posjedovanje tradicijskih plovila, njihovo korištenje u privredne svrhe i potiču prenošenje znanja o brodogradnji i pomorskim vještinama.
 
Popularizacija baštinskih sadržaja dovodi do konstantnog povećanja broja festivala i događanja koji za cilj imaju očuvanje i promicanje pomorskog kulturnog naslijeđa na Mediteranu. Posljedično, raste i broj zainteresiranih pojedinaca. Javne, privatne, profitne i neprofitne organizacije živom održavaju pomorsku baštinu, podižu svijest o njenoj vrijednosti u javnom mnijenju. Čine to svakodnevnim djelovanjem, organiziranjem manifestacija, višednevnih festivala, foruma, edukacija i međusobnim umrežavanjem. Poseban značaj imaju luke i primorska mjesta koji su na sebi svojstven način obilježeni pomorskom baštinom. Njihovi stanovnici identificiraju se s mjesnom pomorskom tradicijom i brodovima te ju pretvaraju u kulturnu baštinu kojom se ponose i žele je zaštititi. Na tom tragu su nastali današnji veliki pomorski festivali koji populariziraju povijesne brodove i luke. Od prvotnih plemenitih ideja do kasnije realizacije projekta i višegodišnje opstojnosti mnogobrojne su prepreke.
 
Idejni začetnici takvih događanja su pojedinci, entuzijasti, udruge i neprofitne organizacije, potom muzeji, ekomuzeji i društveni centri. Cilj im je sačuvati i promicati jedinstvene sadržaje iz svijeta mora da bi bili dostupni i sutra. Velik je udio volonterskog rada u svim aktivnostima. Potrebna je suradnja sa srodnim organizacijama i vidljivost u očima javnosti. Očuvanje i promicanje pomorskog kulturnog naslijeđa aktualiziralo se krajem 20. stoljeća, a trend traje i danas. Raste broj zajednica koje se odvaže na korak naprijed. Činjenica jest da bi nebrojena plovila već bila otpisana da im nije udahnut nov život inspiriran pokretom očuvanja baštine, a u povijesnim lukama bi baštinske sadržaje zamijenili komercijalni.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Paulovnija – drvo budućnosti

HF

MUDROSITNICE – I na javi i u snima

HF

MUDROSITNICE – Beri ruže i iz bašče tuđe

HF

EPIGRAMI – Prazne riči

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...