Međunarodni znanstveni kongres 11. ISABS

U Splitu održana Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici

Međunarodni znanstveni kongres 11. ISABS – Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici  kojeg organiziraju Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalna bolnica 'Sveta Katarina' i vodeća američka bolnica Klinike Mayo, a u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti, održao se u Splitu od 17. do 22. lipnja 2019. godine. Riječ je o znanstvenom događaju koji već 22 godine, u dvogodišnjim ciklusima, okuplja svjetsku znanstvenu elitu i zahvaljujući kojem je Hrvatsku dosad posjetilo više od 6000 znanstvenika iz 70 država, a predavanja je održalo 600 vrhunskih svjetskih znanstvenika uključujući šest dobitnika Nobelove nagrade iz medicine i kemije.

Posebnu važnost ovogodišnjoj konferenciji dalo je sudjelovanje četiri dobitnika Nobelove nagrade, a to su američki biokemičar hrvatskih korijena prof. dr. Paul Modrich s Duke University, prof. dr. Avram Hershko iz Techniona, prof. dr. Robert Huber s izraelskog instituta za biokemiju 'Max Planck' i prof. dr. Ada Yonath s Instituta za znanost Weizmann. Uz njih, konferenciji su prisustvovali brojni uglednici iz akademskog, znanstvenog i javnog života, kao i čelni ljudi značajnih svjetskih udruženja i institucija iz područja forenzičnih znanosti, personalizirane i regenerativne medicine te antropološke genetike, dok se među predavačima posebno ističu imena 'oca' farmakogenomike prof. dr. Richard Weinshilboum, 'oca' mezenhimalnih matičnih stanica prof. dr. Arnold Caplan, direktora najvećeg svjetskog centra za personaliziranu medicinu pri Mayo Clinic prof. dr. Keith Stewart, te vodećeg svjetskog forenzičara prof. dr. Henry Lee i niza drugih.

Ovogodišnja glavna tema konferencije vezana je uz personaliziranu i regenerativnu medicinu, farmakogenomiku, molekularnu dijagnostiku, terapiju matičnim stanicama, gensku terapiju, epigenetiku, mikrobiom, genetiku raka, imunoterapiju, forenzičku i antropološku genetiku te analizu drevnoga DNK. Predsjednik i osnivač Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS) prof. dr. sc. Dragan Primorac je naglasio da je iz Splita u svijet odaslana poruka o smjeru razvoja medicine 22. stoljeća, koja predstavlja potpuno novu medicinu temeljenu na individualiziranom pristupu pacijentu kroz princip: pravi lijek, u pravoj dozi, u pravom trenutku, za pravog pacijenta. „Pored toga, dio posvećen forenzičkoj genetici prikazao je zadnja otkrića o tome kako doći do počinitelja kaznenog djela ukoliko imamo biološki trag, a njegov DNK nemamo pohranjenu u bazi podataka. Znanost je danas toliko napredovala da se samo na osnovi tog traga može odrediti odakle osoba dolazi, kojeg je spola, kakvu boju očiju ima i koje je dobi“, dodao je prof. dr. Primorac.

„A treće područje kongresa odnosi se na antropološku genetiku: prikazani su zadnji rezultati istraživanja susreta neandertalaca i Homo sapiensa, odnosno modernog čovjeka. Prvi put njihovu interakciju prikazan je analizirajući udio genoma“, rekao je prof. dr. Primorac. Predsjednik HLK dr. sc. Krešimir Luetić je izvijestio da je u suradnji s dekanima hrvatskih medicinskih fakulteta odabrano 20-ak najizvrsnijih studenata koji su uz potporu i organizaciju HLK-a i ISABS-a sudjelovali u radu konferencije podupirući izvrsnost u edukaciji budućih liječnika. „Našim studentima medicine želimo omogućiti da pred kraj studija započnu sa znanstvenim usavršavanjem, ali i poslati im poruku da svoju budućnost, kako znanstvenu, tako i stručnu, mogu i trebaju razvijati u Republici Hrvatskoj, izjavio je Krešimir Luetić.

Prof. dr. Primorac je istaknuo kako cijela koncepcija konferencije jest pokazati da stara medicina odlazi sa strane, a dolazi jedna potpuno nova etapa medicine. Zato je iznimno važno što je na konferenciji prisustvovao  iznimno veliki broj studenata jer su to ljudi koji će se adaptirati na potpuno nova znanja. Budućnost Hrvatske mora biti temeljena na ulaganju u najizvrsnije. Uzalud nam autoputovi, novoizgrađeni mostovi, ako Hrvatska neće investirati u najizvrsnije i ako će mladi budućnost tražiti izvan Hrvatske. Želja nam je da Hrvatska bude zemlja izvrsnosti, a ne zemlja najamnih radnika“, rekao je prof. dr. Primorac.

Konferenciji su prisustvovali ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić, ministar gospodarstva poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak. Svi su se složili da su ISABS konferencije izuzetno važne u globalnom pozicioniranju Hrvatske u području znanosti, inovacija i konkurentnosti gospodarstva.„U svojoj osnovi, sadržaj cijele ove konferencije vezan je uz razvoj inovacijskog okruženja te ulaganja u istraživanje i razvoj. Upravo su to područja na koja su ova Vlada i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta stavila poseban naglasak, zbog čega svim našim mjerama i aktivnostima želimo pomoći hrvatskim poduzetnicima da prigrle kreativnost, inovativnost i nove tehnologije“, naglasio je ministar Darko Horvat, ističući kako je cilj Vlade i Ministarstva omogućiti hrvatskom gospodarstvu da raste na temelju znanja, inovacija i pametnih specijalizacija. „Istraživački projekti dovode do inovativnih rješenja, a značajan broj njih moći će se primijeniti u različitim sektorima naše industrije i doprinijeti izvoznoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a time i njegovom daljnjem rastu“, rekao je ministar.

Dodao je kako su značajna financijska sredstava stavljena na raspolaganje za poticanje prije svega privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, a ulaže se i u inovacijsku infrastrukturu, kao i u aktivnosti i projekte suradnje znanosti i gospodarstva. „Govorimo o preko dvije i pol milijarde kuna iz europskih fondova stavljenih na raspolaganje poduzetnicima i još preko dvije i pol milijarde kuna za ulaganja u znanstveno-istraživačku infrastrukturu. U slijedećem razdoblju osigurat ćemo još bolji pristup financiranju inovativnih poduzeća i projekata jer snažno želimo povećati naš inovacijski kapacitet i potaknuti poduzetnike da ulažu u istraživanje i razvoj“, zaključio je Horvat.

Ministrica znanosti i obrazovanjaBlaženka Divjak je rekla kako je važno povećati izdvajanja za znanost. „Najznačajniji element u postizanju gospodarskog rasta su znanstvena i primijenjena istraživanja, te istraživanja povezana s gospodarstvom. Prvi element je povećano izdvajanje iz državnog proračuna koji doprinosi ukupnom udjelu izdvajanju za znanost i istraživanja u bruto domaćem proizvodu i drugi koji je bolja organizacija znanstvenih instituta i sveučilišta kako bi doprinos bio značajniji“, kazala je ministrica Divjak dodavši da Hrvatska u ovom trenutku za znanost izdvaja 0,86 posto BDP- a. Podsjetila je kako je europski cilj izdvajanja tri posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na samom dnu u Europi po izdvajanju za znanost zbog čega im je velika zadaća da se izdvajanje bitno poveća u sljedećem razdoblju.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako terapijski i dijagnostički odgovori u medicini u budućnosti leže u imunologiji i genetici. „Na tom tragu se događaju i promjene u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a da Hrvatska dobro prati svijet potvrđuje i činjenica da su najveći stručnjaci svijeta došli u Split“, dodavši kako se priprema uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij za genska testiranja za bolje prilagođavanje terapija. U zaključnoj riječi, prof. dr. Dragan Primorac je najavio da će za dvije godine ISABS konferencija ponovno u Hrvatskoj okupiti najveće svjetske znanstvenike s temama koje će nas uvesti u 22. stoljeće, poput umjetne inteligencije u molekularnoj dijagnostici i liječenju, sukladno načelima personalizirane medicine.

Nives Matijević