Oligarhijsko-stabilokratske manipulacije, surogati, floskule, obmane…
U državama s demokratskom političkom kulturom i tradicijom postoji i odgovarajuće standardizirano nazivlje za izbore i izborni proces, pa se stoga točno zna što je i tko pobjednik na izborima, a što je i tko onaj tko je osvojio relativnu većinu u predstavničkom tijelu. Dakle, u apsolutnom većinskom izbornom sustavu pobjednik na izborima je kandidat koji je u prvom krugu izbora dobio glasove apsolutne većine (50 % + 1) birača u izbornoj jedinici, ili je u drugom krugu izbora dobio veći broj glasova birača od protukandidata. U relativnom pak većinskom izbornom sustavu, pobjednik je kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača tj. većinu glasova u odnosu na sve ostale protukandidate u izbornoj jedinici.
U razmjernom pak izbornom sustavu pobjednikom se izbora naziva kandidacijska lista političke stranke ili izborne koalicije stranaka, grupe birača ili nezavisna lista koja je osvojila apsolutnu većinu (50 % + 1) mandata u predstavničkom tijelu. Za kandidacijsku listu koja je osvojila najveći broj mandata ali ne i apsolutnu većinu u predstavničkom tijelu, kaže se da je osvojila relativnu većinu zastupničkih mandata ali se ne naziva izbornim pobjednikom! U ponedjeljak 27. svibnja 2019. nakon sastanka Predsjedništva HDZ-a na kojem su analizirani rezultati izbora za Europski parlament, novinari su predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću postavili i pitanje hoće li zbog rezultata izbora dati ostavku na mjesto predsjednika stranke, na što je on odgovorio: „Kako da ja, koji sam pobijedio, dam ostavku?“. No, u kontekstu prethodno navedenog standardnog demokratskog izbornog nazivlja, jesu li Andrej Plenković i njegova stranka „pobjednik“ na izborima, ili su samo osvojili jednaku brojku zastupničkih mandata kao kandidacijska lista SDP-a i najveću brojku glasova u odnosu na sve kandidacijske liste tj. relativnu većinu glasova birača u izbornoj jedinici Republika Hrvatska na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu?
U izbornoj jedinici koju je činila Republika Hrvatska, biralo se ukupno 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Kandidacijska lista HDZ-a osvojila je četiri, SDP-ova također četiri, te liste Hrvatskih suverenista, Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Živog zida i Amsterdamske koalicije po jedan mandat. Istina, HDZ-ova lista dobila je najveću brojku od 244.076 ili 22,72 posto glasova birača, no poglavito zbog „male“ izborne jedinice tj. male brojke od samo 12 mandata u izbornoj jedinici i u odnosu na to relativno veliku brojku lista koje su prešle izborni prag i još nekih varijabli, D'Hondtova metoda pretvaranja glasova birača u mandate dala je jednaku brojku mandata listama HDZ-a i SDP-a unatoč manjoj brojki od 200.976 ili 18,69 posto glasova birača koje je dobila lista SDP-a. Neposredno nakon objave rezultata izbora na konferenciji za medije predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je da je „HDZ-u za osvajanje petog mandata nedostajalo oko 1.000 glasova“ što nije točno, jer je u postupku pretvaranja glasova u mandate po D'Hondtovoj metodi na dvanaestom djelitelju (i mandatu) kvocijent SDP-a bio veći za oko 7.000 glasova od HDZ-ova kvocijenta!
Stupanj razmjernosti (proporcionalnosti) kojim će D'Hondtova metoda pretvarati glasove u mandate na ovisi samo o samoj metodi po sebi, nego i o svojevrsnom „inputu“ tj. o nekim varijablama koje se da se tako kaže „unose“ u izborni proces kao i varijablama u samom izbornom procesu od kojih su mnoge i nepredvidive, te poglavito o kvantitativnom odnosu između visine izbornog praga i broja mandata u izbornoj jedinici: što je izborni prag viši a broj mandata u izbornoj jedinici manji to D'Hondtova metoda kvantitatvno s manje razmjernosti (proporcionalnosti) pretvara glasove u mandate. I obrnuto, što je izborni prag niži a broj mandata u izbornoj jedinici veći to D'Hondtova metoda kvantitativno razmjernije (proporcionalnije) pretvara glasove u mandate. A kao posljedica toga je i predstavljenost listi/stranaka u predstavničkom tijelu vjerniji odraz broja birača koji one imaju u biračkome tijelu, i mjerilo njihova izbornoga legitimiteta odnosno političke potpore birača. Logično, što je zastupnički sastav parlamenta vjernija kvantitativna „preslika“ odnosno odraz biračkoga tijela to je društvo stabilnije, uz ograničenje da zastupnički sastav ne smije biti u toj i tolikoj mjeri stranački fragmentiran da se ne može formirati parlamentarna većina i izabrati učinkovita izvršna vlast. Što znači da je „stabilokracija“ više birokratsko-tehnokratski konstrukt od birača i naroda otuđene političke nomenklature koja u pravilu nema i odgovarajući demokratski izbornog legitimitet, te više manipulacija nego demokratski i humanistički primjeren i prihvatljiv pojam i politička praksa u obnašanju vlasti!
Dakle, kvantitativne nerazmjernosti (disproporcije) koje se mogu javiti u postupku pretvaranja glasova u mandate nisu samo posljedica matematičko-metodološke „nesavršenosti“ D'Hondtove metode, nego mogu biti još i više posljedica kvantitativnog odnosa između izbornog praga i broja mandata u izbornoj jedinici (i još nekih varijabli), a taj odnos ne određuje davno preminuli belgijski sveučilišni profesor prava i matematičar Victor D'Hondt (1841.-1901.) i njegova metoda nego oni koji pišu i u parlamentu donose zakon o izborima odnosno izbornome sustavu! Pa tako svaki razmjerni izborni sustav u kojem je izborni prag viši od 3 posto a broj mandata u izbornoj jedinici manji od 20, jest razmjerni sustav samo po svom nazivu jer iznevjerava načelo predstavništva stvarnog razmjernog izbornoga sustava da osvojeni mandati budu kvantitativno što razmjerniji odraz broja glasova birača, i da što manji broj lista ostane ispod izbornog praga te da ti glasovi ne budu izgubljeni odnosno „propadnu“ a ti birači ostanu bez svog zastupnika u predstavničkom tijelu! Te i takve samo nominalne i „invalidne“ inačice razmjernog sustava, u izbornoj praksi ponašaju se velikim dijelom kao svoja metodološka i politička suprotnost tj. – većinski izborni sustav! Pa to nije slučajnost nego demokratska stečevina i uzor za ugledati se da se u njemačkom parlamentu Bundestagu uz izborni prag od 5 posto dobivenih glasova bira 350 zastupnika/mandata, a u Republici Srbiji (!) također se uz izborni prag od 5 posto u parlament bira 250 zastupnika/mandata! Kao što je to dobro poznato, u Republici Hrvatskoj uz taj isti prag od 5 posto dobivenih glasova bira se samo po 14 zastupnika/mandata u izbornim jedinicama za Hrvatski sabor, pa se tu stoga može govoriti samo i isključivo o „razmjeroidnosti“ a nikako i nipošto o razmjernosti tog i takvog navodno razmjernog izbornog sustava. A takve „lažne“ inačice razmjernog sustava služe da se političke oligarhije na fiktivno tj. lažno demokratski način održavaju na vlasti bez izbornog legitimiteta razmjernog i primjerenog demokratskim standardima, i protiv političke volje većine biračkoga tijela te na štetu ekonomskog standarda, mogućnosti da se zaposle i žive u domovini, kvalitete života, očekivanog trajanja života pa čak i samog biološkog opstanka naroda!
IZBORI ZA ZASTUPNIKE U EUROPSKOM PARLAMENTU 2014. I 2019. GODINE
Da bi se moglo objektivno ocijeniti je li neka politička stranka na izborima bila uspješna, manje uspješna ili neuspješna; nije dostatno da se njezini rezultati usporede odnosno kompariraju s izbornim rezultatima drugih stranaka, nego referentna odnosno relacijska točka trebaju biti i isti ili slični izbori odnosno izborni ciklusi iz prethodnih godina i usporedba s tada postignutim vlastitim rezultatima na izborima.
Na izborima za Europski parlament 25. svibnja 2014. u izbornoj jedinici Republika Hrvatska biralo se 11 zastupnika, a HDZ-ova koalicijska kandidacijska lista s HSS-om i HSP dr. AS dobila je 381.844 glasova ili 41,42 posto od 950.980 birača koji su glasovali, i što je 25,24 posto biračkoga tijela koje je činilo u popis birača upisanih 3.767.343 birača i osvojila šest zastupničkih mandata.
Na EU-izborima pak 26. svibnja 2019.g. biralo se 12 zastupnika – jedan više nego 2014. godine. HDZ-ova kandidacijska lista dobila je 244.076 glasova ili 22,72 posto od 1.103.551 birača koliko ih je glasovalo i što je 29,85 posto biračkoga tijela od 3.696.907 birača. A to znači da je u odnosu na izbore 2014.g. HDZ izgubio 137.768 glasova birača ili 22,72 posto, te dva ili jednu trećinu (1/3) odnosno 33,3 posto zastupničkih mandata!
Tablica Usporedba rezultata HDZ-a na EU-izborima 2014. i 2019. godine
Lista |
Godina |
Brojka glasova |
Izgubljeno glasova |
Izgubljeno mandata |
|||
|
|
n |
% |
n |
% |
n |
% |
HDZ,HSS,HSP AS |
2014. |
381844 |
41,42 |
|
|
|
|
HDZ |
2019. |
244076 |
22,72 |
137786 |
37,00 |
2 |
33,33 |